Engleski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Popravak |
premješteno iz Category:Jezici Južnoafričke Republike u Category:Jezici Južne Afrike uz pomoć dodatka Cat-a-lot |
||
| (Nije prikazano 45 međuinačica 10 suradnika) | |||
Redak 1:
{{Članak tjedna (ikona)|12. tjedan 2023.}}
{{Infookvir jezik|ime=Engleski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=English
|familycolor=lawngreen
|države={{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|IRS}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>i druge
|regije=Uglavnom [[Zapadna Europa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Australazija]]
|govornici=380 milijuna {{small|(materinski, 2023.)}}<ref name="ethnologue">{{Cite web|url=https://www.ethnologue.com/insights/ethnologue200/|title=What are the top 200 most spoken languages?|website=Ethnologue|date=2023|access-date=2023-10-03}}</ref><br>1,08 mlrd. {{small|(strani, 2023.)}}<ref>[https://www.ethnologue.com/language/eng/ Ethnologue] 26th ed. 2023. Pristupljeno 26. prosinca 2023.</ref>
|rang=2.
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br> [[germanski jezici|germanski]]<br> [[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br> [[anglijski jezici|anglijski]]<br> '''engleski'''
|država={{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>{{DZ+X|IND}}<br>Države [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a
|iso1=en|iso2=eng|sil=eng
|glottolog=stan1293}}
[[Datoteka:Anglospeak.svg|mini|264px|{{boja-|blue}} Države u kojima je engleski jezik glavni i službeni.<br>{{boja-|skyblue}} Države u kojima je engleski jezik samo službeni]]
'''Engleski jezik''' (''English language'') jedan je od dvaju jezika [[Engleski jezici|engleske]] podskupine [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]] kojim govori više od 328 008 000 ljudi,<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=eng Ethnologue (16th)]</ref> a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] (55 000 000; 1984.), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] (210 000 000; 1984.), [[Australija|Australije]] (15 682 000; 1987), [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (3 213 000; 1987.), [[Irska|Irskoj]] (2 600 000; 1983.), [[Zimbabve|Zimbabveu]] (375 490; 1969.), [[Singapur|Singapuru]] (227 000; 1985.), [[Liberija|Liberiji]] (69 000; 1993.), [[Izrael|Izraelu]] (100 000; 1993.) i drugdje.<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=eng Ethnologue (15th)]</ref> U svakoj od nabrojanih [[država]] govori se zasebna [[nacija|nacionalna]] standardna inačica engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države ([[rječnik]]u, [[gramatika|gramatici]] i [[pravopis]]u). Stoga se engleski jezik u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]] kakvi su i drugi veći [[jezici u Europi|europski jezici]]. Engleski je najrašireniji jezik na svijetu poslije [[kineski jezik|kineskoga]], [[španjolski jezik|španjolskoga]] i [[Hindski jezik|hindskoga jezika]].
== Povijest i širenje
{{glavni|Povijest engleskog jezika}}
Engleski jezik
== Klasifikacija ==
Engleski je [[Indoeuropski jezici|indoeuropski jezik]] koji pripada [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskoj]] grupi [[Germanski jezici|germanskih jezika]].<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/23356833|title=The Cambridge history of the English language|date=1992-2001|publisher=Cambridge University Press|others=Richard M. Hogg, N. F. Blake, Roger Lass, Suzanne Romaine, R. W. Burchfield, John Algeo|isbn=0-521-26474-X|location=Cambridge|oclc=23356833}}</ref> Poput [[Islandski jezik|islandskog]] te [[Ferojski jezik|ferojskog]] i engleski se razvio na izoliranom otočju, [[Britanski otoci|Britanskim otocima]], izoliran od kontinentalnih germanskih jezika i utjecaja, a od dolaska [[Germani|Germana]] na otočje jako se razvio. Govornici engleskog ne mogu se sporazumjeti s govornicima kontinentalnih germanskih jezika zbog velikih razlika u [[leksik]]u, [[Sintaksa|sintaksi]] i [[Fonologija|fonologiji]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Harbert|first=Wayne|url=https://www.worldcat.org/oclc/252534420|title=The Germanic languages|date=2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-511-26991-2|location=Cambridge|oclc=252534420}}</ref> Engleski je, za razliku od islandskog i ferojskog, ipak bio pod većim utjecajem drugih jezika, posebno [[Staronordijski jezik|staronordijskog]] i [[Normandijski jezik|normandijskog jezika]]. Zbog velika utjecaja ovih jezika neki [[Jezikoslovlje|jezikoslovci]] smatraju da se engleski može smatrati [[Kreolski jezici|kreolskim jezikom]], to jest jezikom koji je nastao miješanjem više jezika, ali mnogi stručnjaci ne smatraju da je engleski pravi kreolski jezik.<ref>{{Citiranje knjige|last=Thomason|first=Sarah Grey|url=https://www.worldcat.org/oclc/47011586|title=Language contact, creolization, and genetic linguistics|date=1988|others=Terrence Kaufman|isbn=978-0-520-91279-3|location=Berkeley|oclc=47011586}}</ref>
Klasificiran je kao germanski jezik jer dijeli mnoga oblježja i inovacije s drugim germanskim jezicima poput [[Nizozemski jezik|nizozemskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Švedski jezik|švedskog]].<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/61441874|title=Encyclopedia of language & linguistics|date=2006|publisher=Elsevier|others=E. K. Brown, Anne Anderson|isbn=0-08-044299-4|edition=|location=Boston|oclc=61441874}}</ref> Ove se inovacije mogu rekonstruirati u zajednički [[prajezik]], [[Pragermanski jezik|pragermanski]]. Neka su obilježja koja dijele germanski jezici postojanje ''jakih'' i ''slabih'' glagola, upotreba modalnih glagola i [[Glasovna promjena|glasovne promjene]] koje su promijenile [[Indoeuropska fonologija|praindoeuropske]] [[Suglasnik|konsonante]] na specifičan način poput [[Grimmov zakon|Grimmova]] ili [[Vernerov zakon|Vernerova zakona]]. Nadalje je klasificiran kao [[Anglofrizijski jezici|anglofrizijski jezik]] jer s [[Frizijski jezici|frizijskim jezikom]] dijeli neke inovacije koje ne dijeli ni s jednim drugim germanskim jezikom, primjerice, palatalizacija [[Velarni suglasnik|velarnih suglasnika]].<ref name=":0" />
[[Datoteka:Dialects of the british isles.jpg|mini|Dijalekti engleskog jezika na [[Britanski otoci|Britanskom otočju]]]]
== Fonologija ==
Line 34 ⟶ 33:
{| class="wikitable"
!
! colspan="2" |[[Labijalni suglasnik|Labijalni]]
! colspan="2" |[[Dentalni suglasnik|Dentalni]]
! colspan="2" |[[Alveolarni suglasnik|Alveolarni]]
! colspan="2" |[[Postalveolarni suglasnik|Postalveolarni]]
! colspan="2" |[[Palatalni suglasnik|Palatalni]]
! colspan="2" |[[Velarni suglasnik|Velarni]]
! colspan="2" |[[Glotalni suglasnik|Glotalni]]
|-
![[Nazal]]i
Line 73 ⟶ 72:
|
|
|t͡ʃ
|d͡ʒ
| colspan="2" |
|
Line 109 ⟶ 108:
<small>*konvencionalno transkribiran kao /r/</small>
<small>**
Kada se plozivi, frikativi i afrikate pojavljuju u paru, prvi je jak (napet), a drugi slab (nenapet). Jaki se suglasnici poput /p tʃ s/ izgovaraju s više mišićne napetosti i snage daha i uvijek su bezvučni. Slabi su suglasnici djelomično zvučni na početku i na kraju izričaja, a potpuno su zvučni između samoglasnika.<ref>{{Citiranje knjige |last=Collins |first=Beverley |title=The Phonetics of English and Dutch (5th ed.) |last2=Mees |first2=Inger M. |publisher=Brill |isbn=9004103406 |location=Leiden}}</ref>
==== Izgovor ====
Ovdje je važno naglasiti da se riječi mogu izgovarati na različite načine ovisno o dijalektu.
* /m/ se izgovara kao hrvatsko ''m'', a obično se tako i zapisuje: '''''m'''ine, '''m'''an, '''m'''eet''
* /p/ se izgovara slično hrvatskom ''p'', a obično se i zapisuje na taj način: ''ha'''pp'''y,'' ''sou'''p''', slee'''p'''''
* /b/ se izgovara slično hrvatskom ''b'' i većinu se vremena zapisuje tako: '''''b'''ored, la'''b'''ial, ro'''bb'''er''
* /f/ se izgovara slično hrvatskom ''f'', a obično se zapisuje kao ⟨f⟩ ('''''f'''ire, '''f'''low, so'''f'''a'') i ⟨ph⟩ ili ⟨pph⟩ ('''''ph'''iloso'''ph'''y, sa'''pph'''ire, '''ph'''otogra'''ph'''y'')
* /v/ se izgovara slično hrvatskom ''v'', ali s više frikcije, uglavnom se tako i zapisuje iako se u riječi ''of'' piše grafemom ⟨f⟩: ''lo'''v'''e, '''v'''ine, '''v'''entil''
* /θ/ se izgovara tako da se jezik stavi na zube i propusti se zrak, bezvučan je, a obično se zapisuje kao ⟨th⟩: '''''th'''in, '''th'''ing, bo'''th'''''
* /ð/ se izgovara isto kao /θ/, ali zvučno, također se obično zapisuje kao ⟨th⟩: '''''th'''at, bo'''th'''er, '''th'''e''
* /n/ se izgovara poput hrvatskog ''n'', a tako se obično i zapisuje: ''nose, fu'''nn'''y, ti'''n'''''
* /t/ se izgovara slično hrvatskom ''t'', a tako se obično i zapisuje: ''bi'''tt'''er, walle'''t''', e'''t'''iology''
* /d/ se izgovara slično hrvatskom ''d'', a obično ga se tako i zapisuje: '''d'''ive, ''la'''dd'''er, '''d'''ecimal''
* /s/ se izgovara slično hrvatskom ''s'', a zapisuje se na razne načine, obično kao ⟨s⟩ (kada nije između samoglasnika, nakraju riječi ako ispred njega dolazi nenapeti suglasnik i dr.) ili ⟨c⟩ ispred ⟨i⟩ ili ⟨e⟩: '''''s'''ong, pet'''s''', '''c'''ity, fa'''c'''e''
* /z/ se izgovara slično hrvatskom ''z'', a obično se zapisuje kao ⟨z⟩ ('''''z'''oo, ga'''z'''ump''), kao ⟨s⟩ gdje se ne izgovara kao /s/ (''phra'''s'''es, bed'''s''''') i kao ⟨x⟩ na početku riječi ('''''x'''enon, '''x'''ylophone'')
* /l/ se izgovara slično hrvatskom ''l'', ali različiti dijalekti izgovaraju ovaj glas na različite načine: u mnogima je velariziran, obično se zapisuje kao l: '''''l'''ine, ba'''l'''cony, a'''l'''most''
* /t͡ʃ/ se izgovara slično hrvatskom ''č'', a obično se zapisuje kao ⟨ch⟩ ili ⟨tch⟩ ('''''ch'''alk, atta'''ch'''ed, ki'''tch'''en''), kao ⟨c⟩ ili ⟨cc⟩, obično u riječima podrijetlom iz [[Talijanski jezik|talijanskog jezika]] ('''''c'''ello, bo'''cc'''e, capu'''cc'''ino'') i na druge načine
* /d͡ʒ/ se izgovara slično hrvatskom ''dž'', a obično se zapisuje kao ⟨j⟩ ('''''j'''ump, '''j'''oke, '''J'''ill''), kao ⟨dg⟩ ispred ⟨e⟩, ⟨i⟩, ⟨y⟩ (kada prikazuje samoglasnik) ili [[Sufiks|sufiksa]] (''lo'''dg'''er, pi'''dg'''in, aknowle'''dg'''ment'') ili kao ⟨g⟩ ispred ⟨i⟩, ⟨e⟩, ⟨y⟩, ⟨ae⟩ i ⟨oe⟩ (''ra'''g'''e, '''g'''igantic, '''g'''entle''), ali izgovara se kao /g/ u riječima kao što su '''''g'''et, '''g'''i'''g''''' i druge
* /ʃ/ se izgovara slično hrvatskom ''š'', a obično se zapisuje kao ⟨sh⟩ ('''''sh'''ip, '''sh'''ore, '''sh'''ame''), kao ⟨ch⟩ u riječima podrijetlom uglavnom iz [[Francuski jezik|francuskog]] ('''''ch'''aise, ma'''ch'''ine, ca'''ch'''ed''), ⟨t⟩ ispred i i samoglasnika (''na'''ti'''on, pa'''ti'''ence, varia'''ti'''on'')
* /ʒ/ se izgovara slično hrvatskom ''ž'', a zapisuje se na mnogo različitih načina: kao ⟨j⟩, uglavnom u riječima francuskog podrijetla ('''''j'''ongleur, '''j'''ulienne, bi'''j'''ou''), kao ⟨c⟩ u nekim specifičnim primjerima (''coer'''ci'''on''), kao ⟨g⟩ u nekim slučajevima ispred ⟨i⟩ i ⟨e⟩ ili nekim drugim slučajevima ('''''g'''enre, barra'''g'''e, re'''g'''ime, jud'''g'''ment''), kao ⟨t⟩ ispred ⟨i⟩ i samoglasnika (''equa'''ti'''on''), kao ⟨x⟩ gdje se izgovara kao /gʒ/ ili /kʒ/ (''lu'''x'''urious''), kao ⟨s⟩ u nekim riječima (''clo'''s'''ure, vi'''s'''ion''), mnogi izgovaraju i ⟨z⟩ u riječima poput ''a'''z'''ure'' ili ''sei'''z'''ure'' kao /ʒ/, a drugi kao /zj/
* /ɹ/ se može različito, ovisno o dijalektu, upravo se zato često u fonetskom zapis zapisuje kao jednostavno /r/
* /j/ se izgovara kao hrvatsko ''j'', a obično se zapisuje kao ⟨y⟩ ('''''y'''es, '''y'''oung''), kao ⟨j⟩ u nekim riječima (''hallelu'''j'''ah, f'''j'''ord''), kao ⟨u⟩ kada se ono izgovara kao /ju:/ (''m'''u'''te, st'''u'''dent, '''u'''nion''), kao ⟨i⟩, obično ispred samoglasnika (''on'''i'''on, un'''i'''on'') i na druge načine
* /ŋ/ se izgovara tako da se jezik stavi u položaj kao da će se izgovoriti /g/ ili /k/, ali glas se propusti kroz nos tvoreći velarni nazal, obično se zapisuje kao ⟨ng⟩ (''si'''ng''', wro'''ng''', ki'''ng'''ly''), kao ⟨n⟩, obično ispred velarnih suglasnika, (''li'''n'''k, pi'''n'''k, si'''n'''k''), kao ⟨nc⟩ ili ⟨nd⟩ (''charaba'''nc''', ha'''nd'''kerchief''), kao ⟨ngue⟩ (''to'''ngue''''') i na druge načine
* /k/ se izgovara slično hrvatskom ''k'', a obično se zapisuje kao ⟨c⟩, obično ispred ⟨a⟩, ⟨o⟩, ⟨u⟩ ili suglasnika, to jest ondje gdje se ne izgovara kao /s/ ili što drugo ('''''c'''at, '''c'''ross, predi'''c'''t''), kao ⟨ck⟩ (''po'''ck'''et, kno'''ck''', ti'''ck'''et''), kao ⟨ch⟩, obično u riječima podrijetlom iz [[Starogrčki jezik|grčkog]] ('''''ch'''emistry, '''ch'''ord, li'''ch'''en'') i na druge načine
* /g/ se izgovara slično hrvatskom ''g'', a obično se tako ili slično i zapisuje: '''g'''i'''g''', '''gh'''ost, '''g'''et, e'''gg'''
* /w/ se izgovara tako da se jezik približi mekom nepcu, a usne se skupe slično kao kada se izgovara /u/, u hrvatskom se pojavljuje kao [[alofon]] glasa /[[Labiodentalni aproksimant|ʋ]]/ (slovo ⟨v⟩) ispred glasa /u/), u engleskom se obično zapisuje kao ⟨w⟩ ('''''w'''ater, '''w'''ord, '''w'''ill''), iako se ono ne izgovara ispred ⟨r⟩ kao u '''''w'''rite'', ali i na druge načine, primjerice kao ⟨u⟩ (''pers'''u'''ade'')
* /h/ se izgovara tako da se zrak jednostavno propusti kroz glasnice i usnu šupljinu, obično se obilježava kao ⟨h⟩, ali ono se ne izgovara uvijek, izgovara se kao /h/ u riječima ''hot, he, hole'', ali se ne izgovara u riječima poput '''''h'''ono(u)r, '''h'''onest, '''h'''our, piran'''h'''a''; u rijetkim se primjerima zapisuje i na druge načine poput ⟨wh⟩ (kao u riječi '''''wh'''o''), ⟨j⟩ (kao u riječi ''fa'''j'''ita''), ⟨ch⟩ ('''''ch'''utzpah'') ili ⟨x⟩ (''Qui'''x'''ote'')
=== Samoglasnici ===
Line 236 ⟶ 264:
Postoje i mnoga druga pravila temeljena na [[Gramatika latinskog jezika|latinskim]] i [[Gramatika starogrčkog jezika (tablice)|grčkim deklinacijama]].
Puno se imenica može upotrebljavati i s uobičajenim sufiksima, primjerice ''maxim'''um''''' > ''maxim'''ums'''''/''maxim'''a''','' ''foc'''us''''' > ''foc'''i'''''/''foc'''uses''''' ili ''alg'''a''''' > ''alg'''ae'''''/''alg'''as'''''. Neke imenice koje završavaju na ''-us'' uvijek imaju samo nastavak ''-uses'', primjerice vir'''us''' > vir'''uses'''.<ref>{{Citiranje weba|title=Plurals of English nouns taken from L... {{!}} Lexico.com|url=https://www.lexico.com/grammar/plurals-of-english-nouns-taken-from-latin-or-greek|access-date=2022-01-14|website=Lexico Dictionaries {{!}} English|language=en|archive-date=15. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220115062745/https://www.lexico.com/grammar/plurals-of-english-nouns-taken-from-latin-or-greek|url-status=dead}}</ref>
===== Nepravilne imenice =====
Line 277 ⟶ 305:
|Torbin
|Bag'''s''''
|Pripada torbama,
|}
Da je riječ o enklitici, a ne o pravome sufiksu, vidi se kada se ona doda iza čitave fraze, primjerice:
Umjesto saskog genitiva može se upotrijebiti [[prijedlog]] ''of''. Tradicionalno se taj prijedlog upotrebljavao samo za nežive imenice, a saski genitiv za žive, ali danas je razlika izblijedjela.<ref>{{Citiranje knjige|last=Carter|first=Ronald|url=https://www.worldcat.org/oclc/1226412733|title=English grammar today : an a-z of spoken and written grammar intermediate B1/B2 [including workbook]|date=2016|others=Michael McCarthy, Geraldine Mark, Anne O'Keeffe|isbn=978-1-316-61739-7|location=Cambridge|oclc=1226412733}}</ref>
Line 294 ⟶ 322:
=== Prijedlozi ===
Engleski ima jako puno prijedloga, a neki od njih zamjenjuju hrvatske padeže: prijedlog ''of'' zamjenjuje genitiv, a prijedlog ''to'' može se rabiti na mjestima gdje bi se u hrvatskom upotrijebio [[dativ]], primjerice:
* ''I give it '''to''' '''you'''.''
Line 300 ⟶ 328:
Ja dajem to '''tebi'''.
Moguće je i promijeniti redoslijed riječi te izbaciti prijedlog
* ''I give '''you''' it.''
Line 309 ⟶ 337:
=== Zamjenice ===
Engleske [[osobne zamjenice]] još uvijek razlikuju dva oblika: [[Subjekt|subjektne]] zamjenice (''subjective pronouns'') dolaze od [[Staroengleski jezik|staroengleskog]] [[Nominativ|nominativa]], a [[Objekt (gramatika)|objektne]] zamjenice (''objective pronouns'') od staroengleskog [[Akuzativ|akuzativa]] (kada su u ulozi izravnog objekta) i dativa (kada su u ulozi neizravnog objekta). Treće lice jednine također razlikuje oblike za [[Muškarac|muškarce]] (''he''), [[žene]] (''she)'' i sve ostalo uključujući i [[životinje]] (''it''). Za razliku od hrvatskih, engleske imenice nemaju [[Gramatički rod|rod]] pa zato rod zamjenica odgovara spolu. Zamjenica za treće lice množine može se upotrebljavati neutralno u jednini.<ref>{{Citiranje weba|title=Singular “they”|url=https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/grammar/singular-they|url-status=live|access-date=2022-01-14|website=|language=en}}</ref> Također postoji i ''one'' (''jedan'') koji se upotrebljava kao impersonalna zamjenica, ali zbog jaka ''formalna'' prizvuka, ne upotrebljava se često kolokvijalno.
{| class="wikitable"
|+Osobne zamjenice
Line 520 ⟶ 548:
==== ''Present perfect tense'' ====
''Present perfect tense'' upotrebljava se za radnje koje su se nedavno dogodile, a čije vrijeme nije spomenuto, radnje koje su se netom dogodile i imaju određen utjecaj na sadašnjost ili im je rezultat vidljiv u sadašnjosti, radnje koje imaju odjek u sadašnjosti, radnje koje su se dogodile u prošlosti i još traju, radnje koje su se dogodile u prošlosti i za koje smo sigurni da su povezane sa sadašnjosti, to jest postoji velika šansa da će se ponoviti, radnje unutar nedovršena vremenskog perioda (primjerice ovog jutra koje još nije završilo). Često uz njega dolaze vremenski prilozi poput ''just'' (za radnju koja je upravo završena), ''lately''/''recently'' (nedavno, za nedefinirano vremensko razdoblje), ''since'' (od u vremenskom smislu ako se još uvijek događa, postoji i sl.) i drugi.<ref name=":3"
Tvori se od jednostavnog sadašnjeg vremena glagola imati i participa prošlog glavnog glagola.
Line 734 ⟶ 762:
==== ''Past perfect tense'' ====
''Past perfect tense'' rabi se za izricanje radnji koje su se dogodile i završile prije neke druge prošle radnje (druga se radnja obično izražava jednostavnim prošlim vremenom), za objašnjavanje radnje u prošlosti, to jest za izricanje radnje koja je uzrokovala koju drugu radnju, za izricanje radnje koja je počela u prošlosti i trajala do određene točke u prošlosti. Obično se upotrebljava u svršenim rečenicama s nekim drugim prošlim vremenom. Tvori se od jednostavnog prošlog vremena glagola imati (had) i participa prošlog.<ref name=":4"
{| class="wikitable"
|+''Past perfect''
Line 820 ⟶ 848:
==== Izražavanje budućnosti ====
Engleski ne spreže svoje glagole za buduće vrijeme, ali ima nekoliko načina izražavanja jednostavne budućnosti koji uključuju upotrebu sadašnjih vremena i modalnih glagola poput ''will''. Često se rabe jednostavno sadašnje vrijeme (planovi za budućnost koji su točno određeni rasporedom i sl.) i trajno sadašnje vrijeme (
===== Jednostavno buduće vrijeme i jednostavno trajno buduće vrijeme =====
Jednostavno buduće vrijeme ili ''future simple tense'' tvori se dodavanjem oblika ''will'' (također i ''will not'' za negaciju što se može skratiti u ''won't'') ispred glagola u potvrdnim rečenicama i na početak rečenice u upitnim rečenicama, primjerice ''I will study'', ''you won't eat'', ''will he go?'' Može se tvoriti i od oblika ''shall'' koji je čest u Americi''.''<ref>{{Citiranje weba|title="Shall" Or "Will"? {{!}} Lexico.com|url=https://www.lexico.com/grammar/shall-or-will|access-date=2022-01-14|website=Lexico Dictionaries {{!}} English|language=en|archive-date=14. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220114202038/https://www.lexico.com/grammar/shall-or-will|url-status=dead}}</ref>
Jednostavno trajno buduće vrijeme ili ''future continuous tense'' pokazuje radnju koja će se događati tijekom dužeg vremena u budućnosti, za radnje koje će se događati u nekom određenom vremenu u budućnosti i za radnje o čijem izvođenju nagađamo. Tvori se od jednostavnog budućeg oblika glagola biti (''will be'') i participa prezenta glavnog glagola.
''I '''will be eating''' at 4 p.m.'' – ''Jest ću u 16 sati.''
Line 833 ⟶ 859:
Bolji bi prijevod možda bio: ''Ja ću biti u procesu jedenja kada bude 16 sati.''
===== ''Future perfect tense'' i ''
Već spomenuti ''future perfect tense'' upotrebljava se za izražavanje radnje koja će se odviti, to jest dogoditi do određene točke u budućnosti ili za izricanje radnje koja će se dogoditi prije određene radnje u budućnosti.
Line 845 ⟶ 871:
''By the time you come back, I '''will have''' already '''been studying''' for ten hours.'' – ''Dok se ti vratiš, ja ću već učiti deset sati.''
==== Subjunktiv ====
Subjunktiv (subjunctive) ili konjunktiv u engleskome se rabi za izricanje radnji koje nisu stvarne. Postoje sadašnji i prošli.
Sadašnji se konjunktiv rabi tvori jednako present simple tense, ali u trećem licu jednine nema svojega karakterističnog nastavka -(e)s. Glagol biti ima samo jedan oblik: ''be'', a glagol imati ''have''.<ref name=":7">{{Citiranje knjige|last=Filipović|first=Rudolf|url=https://www.worldcat.org/oclc/781105379|title=An outline of English grammar : with exercises|date=1990.|publisher=Školska knjiga|isbn=|edition=19th impression|location=Zagreb|oclc=781105379}}</ref>
{| class="wikitable"
|+''Present subjunctive''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Glagol ''be''
!Glagol ''have''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I live
|I be
|I have
|-
|Drugo lice
|You live
|You be
|You have
|-
|Treće lice
|He/she/it live
|He/she/it be
|He/she/it have
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We live
|We be
|We have
|-
|Drugo lice
|You live
|You be
|You have
|-
|Treće lice
|They live
|They be
|They have
|}
Rabi se u nekim izrazima:<ref name=":8">{{Citiranje knjige|last=Grgić|first=Berislav|url=https://www.worldcat.org/oclc/45501020|title=Engleska gramatika za svakoga = An English grammar for everybody|date=1999|publisher=S̆kolska knjiga|others=Jolanda Brihta|isbn=953-0-40206-6|edition=24. izdanje|location=Zagreb|oclc=45501020}}</ref>
* '''''Long''' '''live''' the king!''
** '''Dugo''' '''živio''' kralj!
* '''Come what may''', I will stay here!
** '''Ma što bilo''', ja ostajem ovdje!
* '''Far be it from me''' to do him any harm!
** '''Nisam ni pomislio''' da mu učinim nažao!
* ''Heaven '''forbid''' blaspheme.''
** Nebesa '''zabranila''' da bogohulim.
Pojavljuje se u zavisnim surečenicama kada se citira nekoga, to jest navode tuđe riječi, kada se izriču želje i nadanje te uz glagole ''to require'', ''to suggest'', ''to be necessary'', ''to advise'', ''to insist, to ask'' i druge:<ref>{{Citiranje weba|title=The Subjunctive Present Tense - English Grammar {{!}} Gymglish|url=https://www.gymglish.com/en/gymglish/english-grammar/the-subjunctive-present-tense|access-date=2023-01-28|website=www.gymglish.com}}</ref>
* ''He’ll join the band on the condition that he '''be''' the singer.''
** Pridružit će se bendu pod uvjetom da '''će biti''' pjevač.
* ''I asked that everyone '''be''' on time.''
** Zamolio sam da svi '''budu''' ondje na vrijeme.
* ''I prefer that he '''go''' alone.''
** Draže mi je da '''ide''' sam.
* ''I suggest we '''leave''' as soon as possible.''
** Predlažem da '''odemo''' što je prije moguće.
Subjunktiv sadašnji rijetko se rabi u govornome engleskom, či je u formalnijim kontekstima.<ref name=":7" />
Subjunktiv prošli rabi se za izricanje uvjeta koji nisu ostvarivi, to jest potpuno su nerealni.<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=What is the Subjunctive? Definition and Examples|url=https://www.grammarly.com/blog/subjunctive/|access-date=2023-01-28|website=What is the Subjunctive? Definition and Examples {{!}} Grammarly Blog|language=en}}</ref> Oblikom je jednak ''past simple tenseu'', ali glagol biti uvijek ima oblik ''were''.
{| class="wikitable"
|+''Past Subjunctive''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Nepravilan glagol
!Glagol ''be''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I lived
|I said
|I were
|-
|Drugo lice
|You lived
|You said
|You were
|-
|Treće lice
|He/she/it lived
|He/she/it said
|He/she/it were
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We lived
|We said
|We were
|-
|Drugo lice
|You lived
|You said
|You were
|-
|Treće lice
|They lived
|They said
|They were
|}
Pojavljuje se u zavisnim surečenicama pogodbenih zavisnosloženih rečenica kako bi izrekao nešto nemoguće. U glavnoj senda rabi kondicional:
* ''If I '''were''' a billionare, I would help poor children.''
** Kad '''bih bio''' milijarder, pomagao bih siromašnoj djeci.
* ''If I '''said''' something, would you listen to me?''
** Da '''kažem''' što, bi li me poslušao?
==== Conditional ====
Kondicional (conditional) se rabi za izricanje radnje koja je rezultat uvjeta (dakle, rabi se u zavisnoj surečenici pogodbenih rečenica). Ne smatra se pravim oblikom jer se tvori od modalnih glagola.<ref name=":9" /> Postoje budući (kondicional I.), sadašnji (kondicional II.) i prošli (kondicional III.) oblici.
Kondicional I. tvori se od modalnog glagola will i rječničkog oblika glagola (jednak je ''future simple tense''). Ovdje su neki primjeri:
* ''If I write you a letter today, you '''will get''' it tomorrow.''
** Ako ti danas napišem pismo, '''dobit ćeš''' ga sutra.
Sadašnji se oblici tvore modalnim glagolom ''would'' (rjeđe ''should'') i rječničkim oblikom glagola. Svi su glagoli pravilni, čak i glagol biti:
{| class="wikitable"
|+''Present conditional''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Glagol ''be''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I would live
|I would be
|-
|Drugo lice
|You would live
|You would be
|-
|Treće lice
|He/she/it would live
|He/she/it would be
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We would live
|We would be
|-
|Drugo lice
|You would live
|You would be
|-
|Treće lice
|They would live
|They would be
|}
Rabi se u glavnoj surečenici pogodbene zavisnosložene rečenice u sadašnjosti ili budućnosti:
* ''If I were a billionare, I '''would help''' poor children.''
** Kad bih bio milijarder, '''pomagao bih''' siromašnoj djeci.
Također se pojavljuje kada je pogodba pretpostavljena (nije izravno navedena), a izražava se inklinacija tomu ili njezin nedostatak:
* ''You '''would not like''' to go (if you had to)?''
** Ne '''bi htio ići''' (kad bi morao)?
Kondicional III. tvore se od kondicionala sadašnjeg glagola ''have'' i rječničkog oblika glagola:
{| class="wikitable"
|+''Past conditional''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Glagol ''be''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I would have live
|I would have be
|-
|Drugo lice
|You would have live
|You would have be
|-
|Treće lice
|He/she/it would have live
|He/she/it would have be
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We would have live
|We would have be
|-
|Drugo lice
|You would have live
|You would have be
|-
|Treće lice
|They would have live
|They would have be
|}
Rabi se kada se pluskvamperfekt pojavljuje u zavisnoj surečenici pogodbe, dakle za izricanje prošle pogodbe:
* ''If they had received your letter, they '''would have answered''' it.''
** Da su bili primili tvoje pismo, '''bili bi odgovorili''' na nj.
Ne bi bilo dobro pomiješati kondicionale s modalnom upotrebom glagola ''would'' i ''should''. ''Should'' se rabi za izricanje potrebe ili obveze, a ''would'' želje.<ref name=":7" />
''Would'' se upotrebljava i kao pristojna zamolba.
* '''''Would you be''' kind enough to help an old lady?''
* '''Bi li bila''' toliko draga da pomogneš jednoj starici?
==== Imperativ ====
Imperativ (''imperative'') izriče zapovijed ili, kada je prisutna negacija, zabranu. U drugom licu jednine i množine upotrebljava se osnovni oblik glagola, a u ostalim se licima pojavljuje glagol ''let'':<ref name=":8" />
{| class="wikitable"
|+''Imperative''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|let me ask
|-
|Drugo lice
|ask
|-
|Treće lice
|let him/her/it ask
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|let us ask
|-
|Drugo lice
|ask
|-
|Treće lice
|let them ask
|}
Primjeri su upotrebe imperativa:
* '''''Come''' here!''
** '''Dođi''' ovamo!
* '''''Let''' Anna '''cook''' instead of her.''
** '''Neka''' Anna '''kuha''' umjesto nje.
Oblici za prvo i treće lice zapravo izriču zahtijev da se dopusti obavljanje radnje, tako je ''let us ask'' zapravo 'pustite da pitamo' ili 'pitajmo'. Zbog tog dvostrukog značenja u prvom licu množine postoji oblik '''''let's''' ask'' koji znači samo 'pitajmo'. U imperativnome se značenju obično rabi ''let's'' u svakodnevnom govoru, a ''let us'' u službenome. Oblik ''let us'' uvijek se rabi kada se zapovijeda da nas se pusti da radimo.<ref>{{Citiranje weba|title=What is the difference between let's and let us?|url=https://grammar.collinsdictionary.com/english-usage/what-is-the-difference-between-let-s-and-let-us|url-status=live|access-date=28. siječnja 2023.|website=Collins Online Dictionary}}</ref>
* '''''Let's ask''' that man there!''
** '''Upitajmo''' onoga čovjeka!
* ''Policeman! '''Let us''' go home!''
** Policajče! '''Pusti nas da odemo''' kući!
Imperativ ima i negativan oblik koji se tvori tako da se prije glagola doda ''do not'' (skraćeno ''don't'') u drugom licu, a u ostalima je ''don't let'':<ref name=":8" />
* '''''Don't let''' them '''hurt''' that innocent child!''
** '''Ne dajte''' im '''da ozlijede''' to nevino dijete!
==== Pasiv ====
Pasiv (''passive'') se upotrebljava kako bi objekt rečenice postao subjektom. U engleskome se rabi vrlo često, uglavnom kada je subjekt nepoznat ili nebitan.
Tvori se od glagola biti u odgovarajućem vremenu i participa perfekta. Subjekt se može ubaciti u rečenicu prijedlogom ''by''.<ref name=":10">{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/673766700|title=Rječnik Englesko-Hrvatski Hrvatskio-Engleski s gramatikom.|date=2006|publisher=Vrijeme|isbn=953-214-336-X|location=Zenica|oclc=673766700}}</ref>
{| class="wikitable"
!Vrijeme
!Aktiv
!Pasiv
|-
|''present simple''
|I '''make''' a cake.
|A cake '''is made''' (by me).
|-
|''present continuous''
|I '''am making''' a cake.
|A cake '''is being made''' (by me).
|-
|''past simple''
|I '''made''' a cake.
|A cake '''was made''' (by me).
|-
|''past continuous''
|I '''was making''' a cake.
|A cake '''was being made''' (by me).
|-
|''present perfect''
|I '''have made''' a cake.
|A cake '''has been made''' (by me).
|-
|''pres. perf (by me). continuous''
|I '''have been making''' a cake.
|A cake '''has been being made''' (by me).
|-
|''past perfect''
|I '''had made''' a cake.
|A cake '''had been made''' (by me).
|-
|''future simple''
|I '''will make''' a cake.
|A cake '''will be made''' (by me).
|-
|''future perfect''
|I '''will have made''' a cake.
|A cake '''will have been made''' (by me).
|}
Ovdje su neki primjeri s neizrečenim subjektom:
* ''My car '''was stolen''' yesterday.''
** Jučer mi je ukraden automobil./Jučer su mi ukrali automobil.
* ''Problems '''will be solved''' by tomorrow.''
** Problemi će biti riješeni do sutra./Problemi će se riješiti do sutra.
Neizravan objekt također može postati subjektom, a tada izravni objekt ostaje na svojemu mjestu.<ref>{{Citiranje weba|title=The Passive|url=https://www.perfect-english-grammar.com/passive.html|access-date=2023-01-28|website=www.perfect-english-grammar.com|language=en}}</ref>
* ''He gave '''flowers''' to her.'' > '''''Flowers''' were given to her.''
* ''He gave '''her''' flowers. > '''She''' was given flowers.''
Pasiv (a posebno pasiv s izrečenim subjektom) nije u duhu hrvatskoga jezika i uglavnom se prevodi aktivnom rečenicom ili nekom sličnom konstrukcijom.<ref name=":10" />
==== Slaganje vremena ====
U engleskome pravila po kojima vremena dolaze u zavisnu surečenicu ponešto su drukčija od onih u hrvatskome. U ovim tablicama može se vidjeti kako taj sustav funkcionira:
{| class="wikitable"
|+Slaganje vremena
! colspan="4" |Sadašnje vrijeme u glavnoj surečenici
! colspan="4" |Prošlo vrijeme u glavnoj surečenici
|-
!Vrijeme zavisne
!Značenje
!Primjer
!Prijevod
!Vrijeme zavisne
!Značenje
!Primjer
!Prijevod
|-
|''present tense''
|istodobne radnje
|I know you '''are''' at home.
|Znam da '''si''' kod kuće.
|''past tense''
|istodobna radnja
|I thought that you liked that house.
|Mislio sam da ti se sviđa kuća.
|-
|''future tense''
|buduća radnja
|I know you '''will be''' at home.
|Znam da '''ćeš biti''' kod kuće.
|''future in the past''
|buduća radnja
|I thought you would like that house.
|Mislio sam da će ti se svidjeti kuća.
|-
|''past tense''
|prošla radnja
|I know you '''were''' at home.
|Znam da '''si bio''' kod kuće.
|''pluperfect tense''
|prošla radnja
|I thought that you had liked that house.
|Mislio sam da ti se (bila) svidjela ta kuća.
|-
|''present perfect tense''
|radnja koja je počela u prošlosti
|I know you have been at home since Sunday.
|Znam da '''si''' (još) od nedjelje kod kuće.
| colspan="4" |
|}
Možemo primijetiti da između hrvatskoga i engleskoga nema velikih razlika kada je glavna surečenica u sadašnjem vremenu, ali, kada je u prošlosti, engleski rabi odgovarajuća vremena, a ne ista kao u sadašnjosti.<ref name=":10" />
==== Participi i infinitiv ====
Infinitiv s ''to'' ima više oblika:
{| class="wikitable"
! rowspan="2" |
! colspan="2" |Aktivni
! rowspan="2" |Pasivni
|-
!Simple
!Continuous
|-
!Present
| colspan="2" |to ask
|to be asked
|-
!Perfect
|to have asked
|to have been asking
|to have been asked
|}
Infinitivom se ljudi koriste uz modalne glagole (samo neki primaju infinitiv s ''to''), kao subjekt ili objek, u konstrukciji akuzativa s infinitivom i na razne druge načine:<ref name=":7" />
* ''He wants '''to go'''.''
** Želi '''ići'''.
* '''''To lie''' is harmful.''
** '''Lagati''' je štetno.
* ''We learn languages '''to discover''' different cultures.''
** Učimo jezike '''da otkrijemo''' drukčije kulture. (doslovce: Učimo jezike '''otkriti''' drukčije kulture.)
* ''I saw him '''exit'''.''
** Vidio sam '''kako izlazi'''. (doslovce: Vidio sam ga '''izlaziti'''.)
Infinitv bez ''to'' zapravo je rječnički oblik glagola koji dolazi uz neke modalne glagole poput ''may'', ''will'', ''should'', ''would'' i druge.
Oblici glagola na -ing mogu se rabiti kao gerund ili kao particip prezenta.
Ima više oblika:
{| class="wikitable"
! rowspan="2" |
! colspan="2" |Aktivni
! rowspan="2" |Pasivni
|-
!Simple
!Continuous
|-
!Present
| colspan="2" |asking
|being asked
|-
!Perfect
|having asked
|having been asked
|having been asked
|}
Kao gerund pojavljuje se na mnogim mjestima gdje bismo u hrvatskome rabili infinitiv, kao subjekt ili objekt rečenice i uz prijedloge:
* '''''Hunting''' is good exercise.''
** '''Lov''' je dobra vježba.
* ''He is fond of '''driving''' the car.''
** Voli '''voziti''' automobil.
* ''What prevented you from doing it?''
** Što te spriječilo '''da to napraviš'''? (doslovce: Što te spriječilo '''od činjenja''' toga?)
Particip prezenta upotrebljava se kao glagolski pridjev i za tvorbu vremena:
* ''a '''flying''' plane''
** '''leteći''' zrakoplov
* '''''Not knowing''' him, she asked what was his name.''
** '''Ne poznajući''' ga, pitala ga je kako se zove.
* '''''Having seen''' wonders of Kentucky I drove west.''
** '''Vidjevši''' ljepote Kentuckyja, odvezla sam se na zapad.
* ''I saw him '''walking'''.''
** Vidio sam ga '''kako hoda'''. (doslovce: Vidio sam ga '''hodajući'''.)
* ''Weather '''permitting''' we shall watch the boat-race.''
** '''Dopusti li''' vrijeme, gledat ćemo utrku čamaca. (doslovce: Vrijeme '''dopuštajući''', gledat ćemo utrku čamaca.)
Particip prošli (past participle) rabi se, osim u tvorbi vremena, i kao apsolutni particip i uz akuzativ:<ref name=":7" />
* ''This '''done''', he jumped into the car and drove away.''
** '''Počinivši''' ovo, skočio je u automobil i odvezao se. (doslovce: Ovo '''učinjeno''', skočio je u automobil i odvezao se.)
* ''I heard his name '''called'''.''
** Čuo sam da '''su''' mu '''prozvali''' ime. (doslovce: Čuo sam mu ime '''prozvano'''.)
== Pravopis ==
Engleski za većinu riječi ima tzv. povijesni [[pravopis]] koji je uglavnom fiksiran u vrijeme izuma [[tiskarstvo|tiskarstva]] pa je zbog jezičnih promjena teško predvidjeti izgovor riječi na temelju zapisana oblika.
Vrlo se često spominje da je engleski pravopis jako kaotičan i bez jasnih pravila. Ipak, to nije nužno točno: analize su pokazale da se engleski drži pravila pisanja u čak 84 % riječi od njih 17 000 koliko ih je uzela jedna studija iz SAD-a. Samo je 3 % riječi imalo tako veliku razliku između načina pisanja i izgovora da ih je bilo potrebno naučiti napamet. Često se zna spomenuti da su tri četvrtine engleskoga pravopisa pravilne. Pravopis se čini kaotičnim jer je većina najčešćih riječi ujedno i jako nepravilna.<ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Upward|first=Christopher|title=The History of English Spelling|last2=Davidson|first2=George|publisher=A John Wiley & Sons, Ltd.|year=2011.|isbn=978-1-4051-9024-4}}</ref>
Unatoč svim problemima, razvoj engleskoga pravopisa može se pratiti tijekom povijesti i tako se mogu utvrditi razlozi nepravilnosti. Kao najvažniji uzroci spominju se promjena kvalitete samoglasnika, nedostatak formalne organizacije koja bi upravljala pravopisom i posuđivanje iz stranih jezika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=Why English Spelling Is Such a Mess|url=https://ai.glossika.com/blog/why-english-spelling-is-such-a-mess|access-date=2022-10-06|website=The Glossika Blog|language=en}}</ref> Može se reći da engleski ima više pravopisnih sustava s obzirom na to iz kojega jezika riječ dolazi: [[Staroengleski jezik|anglosaski]], skandinavski, [[Francuski jezik|francuski]] (dva dijalekta – [[Normandijski jezik|normandijski]] i pariški), latinski i grčki. Riječi također ulaze u engleski iz raznih jezika svijeta.<ref name=":5" />
=== Povijest ===
Engleski je, poput mnogih drugih jezika Europe, prihvatio [[Latinica|latinično]] pismo i prilagodio ga svojim potrebama. Moderna engleska [[abeceda]] ima 26 slova.
Kada je latinska abeceda primijenjena na [[Staroengleski jezik|staroengleski]], nekoliko je glasova posuđeno iz [[Rune|runskoga pisma]] zvana ''[[Furthark]]'' jer latinica nije imala dovoljno slova da označi sve staroengleske glasove. Iako je još bilo više glasova nego slova kojima bi se mogli zapisati, staroengleski je imao poprilično dobar pravopis.
Povijesni događaji koji su uslijedili uništili su ovaj sustav: normanska osvajanja Britanije dovela su francuske pisare koji su upotrebljavali vlastita pravila u engleskome (tako su englesko ⟨cw⟩ zamijenili svojim ⟨qu⟩ i od ''cwen'' napravili modernu ''queen''). Kada je tiskarski stroj došao iz kontinentalne Europe, flamanski su tiskari uveli svoja pravila: skup ⟨gh⟩ upotrebljavali su za glas /g/ (staroengleski ''gast'', [[Flamanski jezik|flamanski]] ''gheest'', moderni engleski ''ghost'').<ref name=":5" />
Učenjaci 16. stoljeća u engleske su riječi nastojali ubaciti slova kako bi bolje pokazivali svoje latinske i grčke korijene. Tako je riječ ''doubt'' dobila svoje ⟨b⟩ koje se ne izgovara jer dolazi od latinskoga dubitum iako je u engleski posuđena iz starofrancuskoga u kojem se također nije izgovaralo ni pisalo slovo ⟨b⟩. Ponekad se znala dogoditi i pogreška: staroengleska riječ ''īeġland'' ('otok') dala je [[Srednjoengleski jezik|srednjoenglesku]] riječ ''iland'', ali riječ je izgledala neobično slično riječi ''isle'' (iz francuskoga s istim značenjem) u kojoj se nalazi etimološko ⟨s⟩ koje se ne izgovara. Analoški je ''iland'' postala moderna riječ ''i'''s'''land''.
Engleski jezik nema instituciju koja nadgleda jezik poput [[Francuska akademija|Francuske akademije]] (''Académie Française''). U početku su ljudi upotrebljavali svoje vlastite pravopise koji su se međusobno razlikovali. Pravopis koji će tko upotrijebiti ovisio je o [[Obrazovanje|edukaciji]], ali i o stupnju formalnosti teksta koji je pisac pisao. [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] pisao je gotovo pa sva svoja pisma na engleskome, a sve standardiziraniji način pisanja širio se engleskom [[Državna uprava|administracijom]]. Ovaj način pisanja kopirali su pisari diljem zemlje. Uvođenje [[Tiskarstvo|tiskarstva]] [[1476.]] godine također je pomoglo standardizaciji pisma.
Veliku odmaku između pisane i govorene riječi pridonijela je i serija glasovnih promjena imena ''Promjena kvalitete samoglasnika'' (eng. ''Great Vowel Shift'').[[Datoteka:Great Vowel Shift.svg|središte|mini|489x489px|Slika pokazuje promjene samoglasnika uzrokovane ''velikim pomakom samoglasnika''.]]
Može se reći da je moderni engleski pravopis rezultat spora konsenzusa između tiskara i [[Leksikografija|leksikografa]] kojem su pripomogli učitelji, autori početnica za opismenjivanje i pisci. U drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ''Dictionary of the English Language'' (1755.) [[Samuel Johnson|Samuela Johnsona]] postao je uzor pismenu dijelu društva i pomogao prihvaćanju standarda. Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] tiskari, rječnici i pisci bili su gotovo poptuno jednoglasni po pitanju pravopisa engleskoga.
Ipak, taj konsenzus nikada nije u potpunosti formaliziran pa se i dan-danas mogu naći neke riječi koje se mogu pisati na više načina: poznati su primjeri britanskoga engleskog ''gaol''/''jail'', ''despatch''/''dispatch'', ''advisor''/''adviser'' i ''enquire''/''inquire'' te završetci ''-ise''/''-ize'' kao u ''organise''/''organize''. Još je jedno područje u kojem se ovo može primijetiti uvođenje stranih riječi: riječi koje potječu iz jezika koji ne rabe latinicu mogu se pisati na više načina: tako se [[Ruski jezik|ruski]] ''царь'' može pisati kao ''czar'', ''tsar'' ili ''tzar''. [[Jogurt]], posuđen iz [[Turski jezik|turskoga]], može biti ''yogurt'', ''yoghurt'' ili pak ''yoghourt''.<ref name=":5" />.
=== Učenje pravopisa u djece ===
Djeca kojima je engleski materinski jezik učeći prolaze istim fazama učenja kao i druga djeca: u početku nastoje oponašati slova u svojem ''crtanju'': razumiju da pisanje nije isto što i crtanje, ali još ne znaju da predstavlja govor. Tada slijedi vrijeme kada dijete nauči slova i shvati da služi zapisivanju govora čineći mnoge pogreške u pisanju jer se u njemu vodi izgovorom. Uskoro nauči kako se određene riječi pišu. Te riječi znaju napisati jer su ih prije vidjeli, ali ubrzo će podsvjesno iz tih riječi izvući uzorke koje će kasnije slijediti u pisanju. S vremenom će naučiti sva pravila engleskoga pravopisa.<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Treiman|first=Rebecca|title=Spelling Acquisition in English|last2=Cassar|first2=Marie}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Templeton|first=Shane|date=1991.|title=Teaching and Learning the English Spelling System: Reconceptualizing Method and Purpose|journal=The Elementary School Journal|volume=92.}}</ref>
Rebecca Treiman i Marie Cassar smatraju da djeca u ranim fazama ne ovise samo o izgovoru, nego i o morfološkim pravilima koja već poznaju i o nekim pravilima koja su već primijetila, primjerice da se slovo ⟨a⟩ rijetko pojavljuje udvostručeno, ali ⟨e⟩ puno češće. Stoga postoji manja šansa da će dijete pogriješiti i napisati ⟨aa⟩ gdje ne treba nego ⟨ee⟩.<ref name=":6" />
== Povezani članci ==
Line 853 ⟶ 1351:
*[[Germanski jezici]]
*[[Engleski jezici]]
== Izvori ==
Line 863 ⟶ 1357:
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=ENG Ethnologue (14th)]
*[https://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:dko3Bm97zSkJ:https://www.bib.irb.hr/970704/download/970704.Osnovna_gramatika_engleskog_jezika_I.pdf+&cd=1&hl=hr&ct=clnk&gl=hr Osnovna gramatika engleskog jezika]
{{Službeni jezici UN-a}}
Line 877 ⟶ 1372:
[[Kategorija:Engleski jezici| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Antigve i Barbude| ]]
[[Kategorija:Jezici Arube]]
Line 885 ⟶ 1380:
[[Kategorija:Jezici Barbadosa]]
[[Kategorija:Jezici Belizea| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Bocvane| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Bruneja]]
[[Kategorija:Jezici Dominikanske Republike]]
Line 894 ⟶ 1389:
[[Kategorija:Jezici Eritreje]]
[[Kategorija:Jezici Etiopije| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Fidžija| ]]
[[Kategorija:Jezici Filipina| ]]
Line 909 ⟶ 1404:
[[Kategorija:Jezici Izraela]]
[[Kategorija:Jezici Jamajke]]
[[Kategorija:Jezici
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Kambodže]]
[[Kategorija:Jezici Kameruna| ]]
Line 928 ⟶ 1423:
[[Kategorija:Jezici Mauricijusa| ]]
[[Kategorija:Jezici Mikronezije| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Namibije| ]]
[[Kategorija:Jezici Naurua]]
Line 939 ⟶ 1434:
[[Kategorija:Jezici Palaua| ]]
[[Kategorija:Jezici Papue Nove Gvineje| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Ruande| ]]
[[Kategorija:Jezici SAD-a]]
Line 952 ⟶ 1447:
[[Kategorija:Jezici Šri Lanke]]
[[Kategorija:Jezici Esvatinija| ]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Svete Lucije| ]]
[[Kategorija:Jezici Svetog Kristofora i Nevisa]]
[[Kategorija:
[[Kategorija:Jezici Svetog Vincenta i Grenadina]]
[[Kategorija:Jezici Tanzanije| ]]
[[Kategorija:Jezici Tonge| ]]
[[Kategorija:Jezici Trinidada i Tobaga| ]]
Line 971 ⟶ 1465:
[[Kategorija:Engleski jezik]]
[[Kategorija:Jezici britanskih prekomorskih područja]]
[[Kategorija:Jezici američkih vanjskih područja]]
[[Kategorija:Jezici prekomorskih zajednica Francuske]]
| |||