Engleski jezik: razlika između inačica

|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>&nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br>&nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''

Engleski jezik nastao je od jezika [[Germani|germanskih plemena]] koja su se u kasnom [[stari vijek|starom vijeku]] naselila na jugoistoku otoka [[Velika Britanija (otok)|otoka Velike Britanije]]. S razvojem je britanskoga kolonijalnog carstva u područjima kojakoloniziranim je koloniziralapodručjima njezin jezik postajao dominantan, a često i služben. U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] na saveznoj razini ne postoji [[službeni jezik]], alino taj je ''de facto'' službeni je jezik engleski. U [[Kanada|Kanadi]] se, osim u [[QuebecQuébec]]u gdje je dominantniji [[francuski jezik|francuski]], također govori engleski. Jezici [[Indijanci#Sjevernoamerički Indijanci|sjevernoameričkih indijanskih plemena koja su živjela u Sjevernoj Americi]] skoro su [[Izumiranje jezika|izumrli]] jer su ta plemena raseljena u rezervate i pri tome im se [[populacija bitno(biologija)|populacija]] reduciralaosjetno smanjila, ate su praktički svi njihovi pripadnici asimilirani su u današnju [[civilizacija|civilizaciju]]. Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] s istim posljedicama.

Engleski je [[Indoeuropski jezici|indoeuropski jezik]] koji pripada [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskoj]] grupi [[Germanski jezici|germanskih jezika]].<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/23356833|title=The Cambridge history of the English language|date=1992-2001|publisher=Cambridge University Press|others=Richard M. Hogg, N. F. Blake, Roger Lass, Suzanne Romaine, R. W. Burchfield, John Algeo|isbn=0-521-26474-X|location=Cambridge|oclc=23356833}}</ref> Poput [[Islandski jezik|islandskog]] te [[Ferojski jezik|ferojskog]] i engleski se razvio na izoliranom otočju, [[Britanski otoci|Britanskim otocima]], izoliran od kontinentalnih germanskih jezika i utjecaja, a od dolaska [[Germani|Germana]] na otočje jako se razvio. Govornici engleskog ne mogu se sporazumjeti s govornicima kontinentalnih germanskih jezika zbog velikih razlika u [[leksik]]u, [[Sintaksa|sintaksi]] i [[Fonologija|fonologiji]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Harbert|first=Wayne|url=https://www.worldcat.org/oclc/252534420|title=The Germanic languages|date=2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-511-26991-2|location=Cambridge|oclc=252534420}}</ref> Engleski je, za razliku od islandskog i ferojskog, ipak bio pod većim utjecajem drugih jezika, posebno [[Staronordijski jezik|staronordijskog]] i [[Normandijski jezik|normandijskog jezika]]. Zbog velika utjecaja ovih jezika neki [[Jezikoslovlje|jezikoslovci]] smatraju da se engleski može smatrati [[Kreolski jezici|kreolskim jezikom]], to jest jezikom koji je nastao miješanjem više jezika, ali mnogi stručnjaci ne smatraju da je engleski pravi kreolski jezik.<ref>{{Citiranje knjige|last=Thomason|first=Sarah Grey|url=https://www.worldcat.org/oclc/47011586|title=Language contact, creolization, and genetic linguistics|date=1988|others=Terrence Kaufman|isbn=978-0-520-91279-3|location=Berkeley|oclc=47011586}}</ref>

Klasificiran je kao germanski jezik jer dijeli mnoga oblježja i inovacije s drugim germanskim jezicima poput [[Nizozemski jezik|nizozemskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Švedski jezik|švedskog]].<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/61441874|title=Encyclopedia of language & linguistics|date=2006|publisher=Elsevier|others=E. K. Brown, Anne Anderson|isbn=0-08-044299-4|edition=|location=Boston|oclc=61441874}}</ref> Ove se inovacije mogu rekonstruirati u zajednički [[prajezik]], [[Pragermanski jezik|pragermanski]]. Neka su obilježja koja dijele germanski jezici postojanje ''jakih'' i ''slabih'' glagola, upotreba modalnih glagola i [[Glasovna promjena|glasovne promjene]] koje su promijenile [[Indoeuropska fonologija|praindoeuropske]] [[Suglasnik|konsonante]] na specifičan način poput [[Grimmov zakon|Grimmova]] ili [[Vernerov zakon|Vernerova zakona]]. Nadalje je klasificiran kao [[Anglofrizijski jezici|anglofrizijski jezik]] jer s [[Frizijski jezici|frizijskim jezikom]] dijeli neke inovacije koje ne dijeli ni s jednim drugim germanskim jezikom što pokazuje da su nekoć bili jedan jezik, ta je inovacija, primjerice, palatalizacija [[Velarni suglasnik|velarnih suglasnika]].<ref name=":0" />

* /w/ se izgovara tako da se jezik približi mekom nepcu, a usne se skupe slično kao kada se izgovara /u/, u hrvatskom se pojavljuje kao [[alofon]] glasa /[[Labiodentalni aproksimant|ʋ]]/ (slovo ⟨v⟩) ispred glasa /u/), u engleskom se obično zapisuje kao ⟨w⟩ ('''''w'''ater, '''w'''ord, '''w'''ill''), iako se ono ne izgovara ispred ⟨r⟩ kao u '''''w'''rite'', ali i na druge načine, primjerice kao ⟨u⟩ (''pers'''u'''ade'')

Moguće je i promijeniti redoslijed riječi te izbaciti prijedlog;:

Engleske [[osobne zamjenice]] još uvijek razlikuju dva oblika: [[Subjekt|subjektne]] zamjenice (''subjective pronouns'') dolaze od [[Staroengleski jezik|staroengleskog]] [[Nominativ|nominativa]], a [[Objekt (gramatika)|objektne]] zamjenice (''objective pronouns'') od staroengleskog [[Akuzativ|akuzativa]] (kada su u ulozi izravnog objekta) i dativa (kada su u ulozi neizravnog objekta). Treće lice jednine također razlikuje oblike za [[Muškarac|muškarce]] (''he''), [[žene]] (''she)'' i sve ostalo uključujući i [[životinje]] (''it''). Za razliku od hrvatskih, engleske imenice nemaju [[Gramatički rod|rod]] pa zato rod zamjenica odgovara spolu. Zamjenica za treće lice množine može se upotrebljavati neutralno u jednini.<ref>{{Citiranje weba|title=Singular “they”|url=https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/grammar/singular-they|url-status=live|access-date=2022-01-14|website=|language=en}}</ref> Također postoji i ''one'' (''jedan'') koji se upotrebljava kao impersonalna zamjenica, ali zbog jaka ''formalna'' prizvuka, ne upotrebljava se često kolokvijalno.

Vrlo se često spominje da je engleski pravopis jako kaotičan i bez jasnih pravila. Ipak, to nije nužno točno: analize su pokazale da se engleski drži pravila pisanja u čak 84 % riječi od njih 17 00017 000 koliko ih je uzela jedna studija iz SAD-a. Samo je 3 % riječi imalo tako veliku razliku između načina pisanja i izgovora da ih je bilo potrebno naučiti napamet. Često se zna spomenuti da su tri četvrtine engleskoga pravopisa pravilne. Pravopis se čini kaotičnim jer je većina najčešćih riječi ujedno i jako nepravilna.<ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Upward|first=Christopher|title=The History of English Spelling|last2=Davidson|first2=George|publisher=A John Wiley & Sons, Ltd.|year=2011.|isbn=978-1-4051-9024-4}}</ref>

Unatoč svim problemima, razvoj engleskoga pravopisa može se pratiti tijekom povijesti i tako se mogu utvrditi razlozi nepravilnosti. Kao najvažniji uzroci spominju se velikipromjena pomakkvalitete samoglasnika, nedostatak formalne organizacije koja bi upravljala pravopisom i posuđivanje iz stranih jezika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=Why English Spelling Is Such a Mess|url=https://ai.glossika.com/blog/why-english-spelling-is-such-a-mess|access-date=2022-10-06|website=The Glossika Blog|language=en}}</ref> Može se reći da engleski ima više pravopisnih sustava s obzirom na to iz kojega jezika riječ dolazi: [[Staroengleski jezik|anglosaski]], skandinavski, [[Francuski jezik|francuski]] (dva dijalekta – [[Normandijski jezik|normandijski]] i pariški), latinski i grčki. Riječi također ulaze u engleski iz raznih jezika svijeta.<ref name=":5" />

Veliku odmaku između pisane i govorene riječi pridonijela je i serija glasovnih promjena imena ''velikiPromjena pomakkvalitete samoglasnika'' (eng. ''Great Vowel Shift'').[[Datoteka:Great Vowel Shift.svg|središte|mini|489x489px|Slika pokazuje promjene samoglasnika uzrokovane ''velikim pomakom samoglasnika''.]]

Ipak, taj konsenzus nikada nije u potpunosti formaliziran pa se i dan-danas mogu naći neke riječi koje se mogu pisati na više načina: poznati su primjeri britanskoga engleskog ''gaol''/''jail'', ''despatch''/''dispatch'', ''advisor''/''adviser'' i ''enquire''/''inquire'' te završetci ''-ise''/''-ize'' kao u ''organise''/''organize''. Još je jedno područje u kojem se ovo može primijetiti uvođenje stranih riječi: riječi koje potječu iz jezika koji ne rabe latinicu mogu se pisati na više načina: tako se [[Ruski jezik|ruski]] ''царь'' može pisati kao ''czar'', ''tsar'' ili ''tzar''. [[Jogurt]], posuđen iz [[Turski jezik|turskoga]], može biti ''yogurt'', ''yoghurt'' ili pak ''yoghourt''.<ref name=":5" />.

Rebecca Treiman i Marie Cassar smatraju da djeca u ranim fazama ne ovise samo o izgovoru, nego i o morfološkim pravilima koja već poznaju i o nekim pravilima koja su već primijetila, primjerice da se slovo ⟨a⟩ rijetko pojavljuje udvostručeno, ali ⟨e⟩ puno češće. Stoga postoji manja šansa da će dijete pogriješiti i napisati ⟨aa⟩ gdje ne treba, nego ⟨ee⟩.<ref name=":6" />

[[Kategorija:JeziciAmerička Američke SamoeSamoa| ]]

[[Kategorija:Jezici AnguilleAngvila| ]]

[[Kategorija:Jezici BermudaBermudi| ]]

[[Kategorija:JeziciBritanski BritanskihDjevičanski Djevičanskih otokaotoci| ]]

[[Kategorija:JeziciBritanski Britanskog teritorijateritorij Indijskog oceana| ]]

[[Kategorija:JeziciFalklandsko Falklandskih otokaotočje]]

[[Kategorija:Jezici JužnoafričkeJužne RepublikeAfrike| ]]

[[Kategorija:JeziciKajmanski Kajmanskih otokaotoci]]

[[Kategorija:JeziciAmerički naDjevičanski Američkim Djevičanskim otocimaotoci]]

[[Kategorija:JeziciPitcairnovo PitcairnaOtočje| ]]

[[Kategorija:Jezici PortorikaPortoriko]]

[[Kategorija:JeziciSveti Svetog PetraPetar i MikelonaMikelon]]