Wikipedija

Engleski jezik: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Popravci
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
 
(Nije prikazano 26 međuinačica 6 suradnika)
Redak 1:
{{Članak tjedna (ikona)|12. tjedan 2023.}}
{{Infookvir jezik|ime=Engleski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=English
|familycolor=lawngreen
|države={{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|IRS}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>i druge
|države=[[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugdje
|regije=Uglavnom [[Zapadna Europa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Australazija]]
|govornici=380 milijuna {{small|(materinski, 2023.)}}<ref name="ethnologue">{{Cite web|url=https://www.ethnologue.com/insights/ethnologue200/|title=What are the top 200 most spoken languages?|website=Ethnologue|date=2023|access-date=2023-10-03}}</ref><br>1,08 mlrd. {{small|(strani, 2023.)}}<ref>[https://www.ethnologue.com/language/eng/ Ethnologue] 26th ed. 2023. Pristupljeno 26. prosinca 2023.</ref>
|govornici=materinski jezik: 420 milijuna<br>
strani jezik: oko 600 milijuna
|rang=2.
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>&nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br>&nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''
|država={{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>{{DZ+X|IND}}<br>Države [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a
&nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br>
|iso1=en|iso2=eng|sil=ENGeng▼
&nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>
|glottolog=stan1293}}
&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br>
[[Datoteka:Anglospeak.svg|thumbmini|264px|{{boja-|blue}} Države u kojima je engleski jezik glavni i službeni.<br>{{boja-|aquaskyblue}} Države u kojima je engleski jezik samo službeni]]▼
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''
'''Engleski jezik''' (ISO''English 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=eng eng] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070708154139/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=eng |date=8. srpnja 2007. }}language'') jedan je od dvaju jezika [[Engleski jezici|engleske]] podskupine [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]] jezika kojim govori prekoviše 328 008od 000328 008 000 ljudi,<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=eng Ethnologue (16th)]</ref> a poznaje ga 508 milijuna širomdiljem svijeta od čega većina živi na području [[UKUjedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]]-a (55 000 00055 000 000; 1984.), [[SADSjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]]-a (210 000 000210 000 000; 1984.), [[Australija|Australije]] (15 682 00015 682 000; 1987), [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (3 213 0003 213 000; 1987.), [[Irska|Irskoj]] (2 600 0002 600 000; 1983.), [[Zimbabve|Zimbabveu]] (375 490375 490; 1969.), [[Singapur|Singapuru]] (227 000227 000; 1985.), [[Liberija|Liberiji]] (69 00069 000; 1993.), [[Izrael|Izraelu]] (100 000100 000; 1993.) i drugimdrugdje.<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=eng Ethnologue (15th)]</ref> U svakoj od nabrojanih [[država]] govori se zasebna [[nacija|nacionalna]] standardna varijantainačica engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države ([[rječnik]]u, [[gramatika|gramatici]] i [[pravopis]]u). Stoga se engleski jezik u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]] kakvi su i drugi veći [[europajezici u Europi|europski jezici]]. jeziciEngleski je najrašireniji jezik na svijetu poslije [[kineski jezik|kineskoga]], [[španjolski jezik|španjolskoga]] i [[Hindski jezik|hindskoga jezika]].▼
|država=[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Kanada]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Australija]], [[Novi Zeland]], većina ostalih zemalja [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a i drugdje
|ustanova=---
▲|iso1=en|iso2=eng|sil=ENG
}}
▲[[Datoteka:Anglospeak.svg|thumb|{{boja-|blue}} Države u kojima je engleski jezik glavni i službeni.<br>{{boja-|aqua}} Države u kojima je engleski jezik samo službeni]]
▲'''Engleski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=eng eng] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070708154139/http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=eng |date=8. srpnja 2007. }}) jedan je od dvaju jezika [[Engleski jezici|engleske]] podskupine [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih]] jezika kojim govori preko 328 008 000 ljudi,<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=eng Ethnologue (16th)]</ref> a poznaje ga 508 milijuna širom svijeta od čega većina živi na području [[UK]]-a (55 000 000; 1984.), [[SAD]]-a (210 000 000; 1984.), [[Australija|Australije]] (15 682 000; 1987), [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (3 213 000; 1987.), [[Irska|Irskoj]] (2 600 000; 1983.), [[Zimbabve|Zimbabveu]] (375 490; 1969.), [[Singapur|Singapuru]] (227 000; 1985.), [[Liberija|Liberiji]] (69 000; 1993.), [[Izrael|Izraelu]] (100 000; 1993.) i drugim.<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=eng Ethnologue (15th)]</ref> U svakoj od nabrojanih [[država]] govori se zasebna [[nacija|nacionalna]] standardna varijanta engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države ([[rječnik]]u, [[gramatika|gramatici]] i [[pravopis]]u). Stoga se engleski jezik u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]] kakvi su i drugi veći [[europa|europski]] jezici.
 
== Povijest i širenje ==
{{glavni|Povijest engleskog jezika}}
Engleski jezik nastao je od jezika [[Germani|germanskih plemena]] koja su se u kasnom [[stari vijek|starom vijeku]] naselila na jugoistoku otoka [[Velika Britanija (otok)|otoka Velike Britanije]]. S razvojem je britanskoga kolonijalnog carstva u područjima kojakoloniziranim je koloniziralapodručjima njezin jezik postajao dominantan, a često i služben. U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] na saveznoj razini ne postoji [[službeni jezik]], alino taj je ''de facto'' službeni je jezik engleski. U [[Kanada|Kanadi]] se, osim u [[QuebecQuébec]]u gdje je dominantniji [[francuski jezik|francuski]], također govori engleski. Jezici [[Indijanci#Sjevernoamerički Indijanci|sjevernoameričkih indijanskih plemena koja su živjela u Sjevernoj Americi]] skoro su [[Izumiranje jezika|izumrli]] jer su ta plemena raseljena u rezervate i pri tome im se [[populacija bitno(biologija)|populacija]] reduciralaosjetno smanjila, ate su praktički svi njihovi pripadnici asimilirani su u današnju [[civilizacija|civilizaciju]]. Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] s istim posljedicama.
 
Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] s istim posljedicama. Najrašireniji je jezik na svijetu poslije [[kineski jezik|kineskog]], [[španjolski jezik|španjolskog]] i [[Hindski jezik|hindskog jezika]].
 
== Klasifikacija ==
Line 145 ⟶ 138:
* /k/ se izgovara slično hrvatskom ''k'', a obično se zapisuje kao ⟨c⟩, obično ispred ⟨a⟩, ⟨o⟩, ⟨u⟩ ili suglasnika, to jest ondje gdje se ne izgovara kao /s/ ili što drugo ('''''c'''at, '''c'''ross, predi'''c'''t''), kao ⟨ck⟩ (''po'''ck'''et, kno'''ck''', ti'''ck'''et''), kao ⟨ch⟩, obično u riječima podrijetlom iz [[Starogrčki jezik|grčkog]] ('''''ch'''emistry, '''ch'''ord, li'''ch'''en'') i na druge načine
* /g/ se izgovara slično hrvatskom ''g'', a obično se tako ili slično i zapisuje: '''g'''i'''g''', '''gh'''ost, '''g'''et, e'''gg'''
* /w/ se izgovara tako da se jezik približi mekom nepcu, a usne se skupe slično kao kada se izgovara /u/, u hrvatskom se pojavljuje kao [[alofon]] glasa /[[Labiodentalni aproksimant|ʋ]]/ (slovo ⟨v⟩) ispred glasa /u/), u engleskom se obično zapisuje kao ⟨w⟩ ('''''w'''ater, '''w'''ord, '''w'''ill''), iako se ono ne izgovara ispred ⟨r⟩ kao u '''''w'''rite'', ali i na druge načine, primjerice kao ⟨u⟩ (''pers'''u'''ade'')
* /h/ se izgovara tako da se zrak jednostavno propusti kroz glasnice i usnu šupljinu, obično se obilježava kao ⟨h⟩, ali ono se ne izgovara uvijek, izgovara se kao /h/ u riječima ''hot, he, hole'', ali se ne izgovara u riječima poput '''''h'''ono(u)r, '''h'''onest, '''h'''our, piran'''h'''a''; u rijetkim se primjerima zapisuje i na druge načine poput ⟨wh⟩ (kao u riječi '''''wh'''o''), ⟨j⟩ (kao u riječi ''fa'''j'''ita''), ⟨ch⟩ ('''''ch'''utzpah'') ili ⟨x⟩ (''Qui'''x'''ote'')
 
Line 335 ⟶ 328:
Ja dajem to '''tebi'''.
 
Moguće je i promijeniti redoslijed riječi te izbaciti prijedlog;:
 
* ''I give '''you''' it.''
Line 344 ⟶ 337:
 
=== Zamjenice ===
Engleske [[osobne zamjenice]] još uvijek razlikuju dva oblika: [[Subjekt|subjektne]] zamjenice (''subjective pronouns'') dolaze od [[Staroengleski jezik|staroengleskog]] [[Nominativ|nominativa]], a [[Objekt (gramatika)|objektne]] zamjenice (''objective pronouns'') od staroengleskog [[Akuzativ|akuzativa]] (kada su u ulozi izravnog objekta) i dativa (kada su u ulozi neizravnog objekta). Treće lice jednine također razlikuje oblike za [[Muškarac|muškarce]] (''he''), [[žene]] (''she)'' i sve ostalo uključujući i [[životinje]] (''it''). Za razliku od hrvatskih, engleske imenice nemaju [[Gramatički rod|rod]] pa zato rod zamjenica odgovara spolu. Zamjenica za treće lice množine može se upotrebljavati neutralno u jednini.<ref>{{Citiranje weba|title=Singular “they”|url=https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/grammar/singular-they|url-status=live|access-date=2022-01-14|website=|language=en}}</ref> Također postoji i ''one'' (''jedan'') koji se upotrebljava kao impersonalna zamjenica, ali zbog jaka ''formalna'' prizvuka, ne upotrebljava se često kolokvijalno.
{| class="wikitable"
|+Osobne zamjenice
Line 1329 ⟶ 1322:
Engleski za većinu riječi ima tzv. povijesni [[pravopis]] koji je uglavnom fiksiran u vrijeme izuma [[tiskarstvo|tiskarstva]] pa je zbog jezičnih promjena teško predvidjeti izgovor riječi na temelju zapisana oblika.
 
Vrlo se često spominje da je engleski pravopis jako kaotičan i bez jasnih pravila. Ipak, to nije nužno točno: analize su pokazale da se engleski drži pravila pisanja u čak 84 % riječi od njih 17 00017 000 koliko ih je uzela jedna studija iz SAD-a. Samo je 3 % riječi imalo tako veliku razliku između načina pisanja i izgovora da ih je bilo potrebno naučiti napamet. Često se zna spomenuti da su tri četvrtine engleskoga pravopisa pravilne. Pravopis se čini kaotičnim jer je većina najčešćih riječi ujedno i jako nepravilna.<ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Upward|first=Christopher|title=The History of English Spelling|last2=Davidson|first2=George|publisher=A John Wiley & Sons, Ltd.|year=2011.|isbn=978-1-4051-9024-4}}</ref>
 
Unatoč svim problemima, razvoj engleskoga pravopisa može se pratiti tijekom povijesti i tako se mogu utvrditi razlozi nepravilnosti. Kao najvažniji uzroci spominju se velikipromjena pomakkvalitete samoglasnika, nedostatak formalne organizacije koja bi upravljala pravopisom i posuđivanje iz stranih jezika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=Why English Spelling Is Such a Mess|url=https://ai.glossika.com/blog/why-english-spelling-is-such-a-mess|access-date=2022-10-06|website=The Glossika Blog|language=en}}</ref> Može se reći da engleski ima više pravopisnih sustava s obzirom na to iz kojega jezika riječ dolazi: [[Staroengleski jezik|anglosaski]], skandinavski, [[Francuski jezik|francuski]] (dva dijalekta – [[Normandijski jezik|normandijski]] i pariški), latinski i grčki. Riječi također ulaze u engleski iz raznih jezika svijeta.<ref name=":5" />
 
=== Povijest ===
Line 1344 ⟶ 1337:
Engleski jezik nema instituciju koja nadgleda jezik poput [[Francuska akademija|Francuske akademije]] (''Académie Française''). U početku su ljudi upotrebljavali svoje vlastite pravopise koji su se međusobno razlikovali. Pravopis koji će tko upotrijebiti ovisio je o [[Obrazovanje|edukaciji]], ali i o stupnju formalnosti teksta koji je pisac pisao. [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] pisao je gotovo pa sva svoja pisma na engleskome, a sve standardiziraniji način pisanja širio se engleskom [[Državna uprava|administracijom]]. Ovaj način pisanja kopirali su pisari diljem zemlje. Uvođenje [[Tiskarstvo|tiskarstva]] [[1476.]] godine također je pomoglo standardizaciji pisma.
 
Veliku odmaku između pisane i govorene riječi pridonijela je i serija glasovnih promjena imena ''velikiPromjena pomakkvalitete samoglasnika'' (eng. ''Great Vowel Shift'').[[Datoteka:Great Vowel Shift.svg|središte|mini|489x489px|Slika pokazuje promjene samoglasnika uzrokovane ''velikim pomakom samoglasnika''.]]
Može se reći da je moderni engleski pravopis rezultat spora konsenzusa između tiskara i [[Leksikografija|leksikografa]] kojem su pripomogli učitelji, autori početnica za opismenjivanje i pisci. U drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ''Dictionary of the English Language'' (1755.) [[Samuel Johnson|Samuela Johnsona]] postao je uzor pismenu dijelu društva i pomogao prihvaćanju standarda. Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] tiskari, rječnici i pisci bili su gotovo poptuno jednoglasni po pitanju pravopisa engleskoga.
 
Ipak, taj konsenzus nikada nije u potpunosti formaliziran pa se i dan-danas mogu naći neke riječi koje se mogu pisati na više načina: poznati su primjeri britanskoga engleskog ''gaol''/''jail'', ''despatch''/''dispatch'', ''advisor''/''adviser'' i ''enquire''/''inquire'' te završetci ''-ise''/''-ize'' kao u ''organise''/''organize''. Još je jedno područje u kojem se ovo može primijetiti uvođenje stranih riječi: riječi koje potječu iz jezika koji ne rabe latinicu mogu se pisati na više načina: tako se [[Ruski jezik|ruski]] ''царь'' može pisati kao ''czar'', ''tsar'' ili ''tzar''. [[Jogurt]], posuđen iz [[Turski jezik|turskoga]], može biti ''yogurt'', ''yoghurt'' ili pak ''yoghourt''.<ref name=":5" />.
 
=== Učenje pravopisa u djece ===
Djeca kojima je engleski materinski jezik učeći prolaze istim fazama učenja kao i druga djeca: u početku nastoje oponašati slova u svojem ''crtanju'': razumiju da pisanje nije isto što i crtanje, ali još ne znaju da predstavlja govor. Tada slijedi vrijeme kada dijete nauči slova i shvati da služi zapisivanju govora čineći mnoge pogreške u pisanju jer se u njemu vodi izgovorom. Uskoro nauči kako se određene riječi pišu. Te riječi znaju napisati jer su ih prije vidjeli, ali ubrzo će podsvjesno iz tih riječi izvući uzorke koje će kasnije slijediti u pisanju. S vremenom će naučiti sva pravila engleskoga pravopisa.<ref name=":6">{{Citiranje knjige|last=Treiman|first=Rebecca|title=Spelling Acquisition in English|last2=Cassar|first2=Marie}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa|last=Templeton|first=Shane|date=1991.|title=Teaching and Learning the English Spelling System: Reconceptualizing Method and Purpose|journal=The Elementary School Journal|volume=92.}}</ref>
 
Rebecca Treiman i Marie Cassar smatraju da djeca u ranim fazama ne ovise samo o izgovoru, nego i o morfološkim pravilima koja već poznaju i o nekim pravilima koja su već primijetila, primjerice da se slovo ⟨a⟩ rijetko pojavljuje udvostručeno, ali ⟨e⟩ puno češće. Stoga postoji manja šansa da će dijete pogriješiti i napisati ⟨aa⟩ gdje ne treba, nego ⟨ee⟩.<ref name=":6" />
 
== Povezani članci ==
Line 1411 ⟶ 1404:
[[Kategorija:Jezici Izraela]]
[[Kategorija:Jezici Jamajke]]
[[Kategorija:Jezici JužnoafričkeJužne RepublikeAfrike| ]]
[[Kategorija:Kajmanski otoci]]
[[Kategorija:Jezici Kambodže]]
Line 1460 ⟶ 1453:
[[Kategorija:Jezici Svetog Vincenta i Grenadina]]
[[Kategorija:Jezici Tanzanije| ]]
[[Kategorija:Jezici Tokelaua]]
[[Kategorija:Jezici Tonge| ]]
[[Kategorija:Jezici Trinidada i Tobaga| ]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik"