Wikipedija

Engleski jezik: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m →Povijest i širenje: direktna wp
 
(Nije prikazano 13 međuinačica 5 suradnika)
Redak 3:
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=English
|familycolor=lawngreen
|države={{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|IRS}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>i druge
|države=[[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugdje
|regije=Uglavnom [[Zapadna Europa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Australazija]]
|govornici=380 milijuna {{small|(materinski, 2023.)}}<ref name="ethnologue">{{Cite web|url=https://www.ethnologue.com/insights/ethnologue200/|title=What are the top 200 most spoken languages?|website=Ethnologue|date=2023|access-date=2023-10-03}}</ref><br>1,08 mlrd. {{small|(strani, 2023.)}}<ref>[https://www.ethnologue.com/language/eng/ Ethnologue] 26th ed. 2023. Pristupljeno 26. prosinca 2023.</ref>
|govornici=materinski jezik: 420 milijuna<br>
strani jezik: oko 600 milijuna
|rang=2.
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>&nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br>&nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''
|država={{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>{{DZ+X|IND}}<br>Države [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a
&nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br>
|iso1=en|iso2=eng|sil=ENGeng▼
&nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>
|glottolog=stan1293}}
&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br>
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''
|država=[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Kanada]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Australija]], [[Novi Zeland]], većina ostalih zemalja [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a i drugdje
|ustanova=---
▲|iso1=en|iso2=eng|sil=ENG
}}
[[Datoteka:Anglospeak.svg|mini|264px|{{boja-|blue}} Države u kojima je engleski jezik glavni i službeni.<br>{{boja-|skyblue}} Države u kojima je engleski jezik samo službeni]]
'''Engleski jezik''' (ISO''English 639-3: [[iso639-3:eng|eng]]language'') jedan je od dvaju jezika [[Engleski jezici|engleske]] podskupine [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]] kojim govori više od 328 008 000 ljudi,<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=eng Ethnologue (16th)]</ref> a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] (55 000 000; 1984.), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] (210 000 000; 1984.), [[Australija|Australije]] (15 682 000; 1987), [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (3 213 000; 1987.), [[Irska|Irskoj]] (2 600 000; 1983.), [[Zimbabve|Zimbabveu]] (375 490; 1969.), [[Singapur|Singapuru]] (227 000; 1985.), [[Liberija|Liberiji]] (69 000; 1993.), [[Izrael|Izraelu]] (100 000; 1993.) i drugdje.<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=eng Ethnologue (15th)]</ref> U svakoj od nabrojanih [[država]] govori se zasebna [[nacija|nacionalna]] standardna inačica engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države ([[rječnik]]u, [[gramatika|gramatici]] i [[pravopis]]u). Stoga se engleski jezik u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]] kakvi su i drugi veći [[jezici u Europi|europski jezici]]. Engleski je najrašireniji jezik na svijetu poslije [[kineski jezik|kineskoga]], [[španjolski jezik|španjolskoga]] i [[Hindski jezik|hindskoga jezika]].
 
== Povijest i širenje ==
{{glavni|Povijest engleskog jezika}}
Engleski jezik nastao je od jezika [[Germani|germanskih plemena]] koja su se u kasnom [[stari vijek|starom vijeku]] naselila na jugoistoku [[Velika Britanija (otok)|otoka Velike Britanije]]. S razvojem je britanskoga kolonijalnog carstva u koloniziranim je područjima njezin jezik postajao dominantan, a često i služben. U [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] na saveznoj razini ne postoji [[službeni jezik]], no taj je ''de facto'' engleski. U [[Kanada|Kanadi]] se, osim u [[Québec]]u gdje je dominantniji [[francuski jezik|francuski]], također govori engleski. Jezici [[Indijanci#Sjevernoamerički Indijanci|sjevernoameričkih indijanskih plemena]] skoro su [[Izumiranje jezika|izumrli]], jer su ta plemena raseljena u rezervate i pri tome im se [[populacija (biologija)|populacija]] osjetno smanjila, te su praktički svi njihovi pripadnici asimilirani u današnju [[civilizacija|civilizaciju]]. Sličan proces zbivao se za vrijeme kolonizacije [[Južnoafrička Republika|Južnoafričke Republike]], [[Australija|Australije]] i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] s istim posljedicama.
 
== Klasifikacija ==
Line 144 ⟶ 138:
* /k/ se izgovara slično hrvatskom ''k'', a obično se zapisuje kao ⟨c⟩, obično ispred ⟨a⟩, ⟨o⟩, ⟨u⟩ ili suglasnika, to jest ondje gdje se ne izgovara kao /s/ ili što drugo ('''''c'''at, '''c'''ross, predi'''c'''t''), kao ⟨ck⟩ (''po'''ck'''et, kno'''ck''', ti'''ck'''et''), kao ⟨ch⟩, obično u riječima podrijetlom iz [[Starogrčki jezik|grčkog]] ('''''ch'''emistry, '''ch'''ord, li'''ch'''en'') i na druge načine
* /g/ se izgovara slično hrvatskom ''g'', a obično se tako ili slično i zapisuje: '''g'''i'''g''', '''gh'''ost, '''g'''et, e'''gg'''
* /w/ se izgovara tako da se jezik približi mekom nepcu, a usne se skupe slično kao kada se izgovara /u/, u hrvatskom se pojavljuje kao [[alofon]] glasa /[[Labiodentalni aproksimant|ʋ]]/ (slovo ⟨v⟩) ispred glasa /u/), u engleskom se obično zapisuje kao ⟨w⟩ ('''''w'''ater, '''w'''ord, '''w'''ill''), iako se ono ne izgovara ispred ⟨r⟩ kao u '''''w'''rite'', ali i na druge načine, primjerice kao ⟨u⟩ (''pers'''u'''ade'')
* /h/ se izgovara tako da se zrak jednostavno propusti kroz glasnice i usnu šupljinu, obično se obilježava kao ⟨h⟩, ali ono se ne izgovara uvijek, izgovara se kao /h/ u riječima ''hot, he, hole'', ali se ne izgovara u riječima poput '''''h'''ono(u)r, '''h'''onest, '''h'''our, piran'''h'''a''; u rijetkim se primjerima zapisuje i na druge načine poput ⟨wh⟩ (kao u riječi '''''wh'''o''), ⟨j⟩ (kao u riječi ''fa'''j'''ita''), ⟨ch⟩ ('''''ch'''utzpah'') ili ⟨x⟩ (''Qui'''x'''ote'')
 
Line 334 ⟶ 328:
Ja dajem to '''tebi'''.
 
Moguće je i promijeniti redoslijed riječi te izbaciti prijedlog;:
 
* ''I give '''you''' it.''
Line 343 ⟶ 337:
 
=== Zamjenice ===
Engleske [[osobne zamjenice]] još uvijek razlikuju dva oblika: [[Subjekt|subjektne]] zamjenice (''subjective pronouns'') dolaze od [[Staroengleski jezik|staroengleskog]] [[Nominativ|nominativa]], a [[Objekt (gramatika)|objektne]] zamjenice (''objective pronouns'') od staroengleskog [[Akuzativ|akuzativa]] (kada su u ulozi izravnog objekta) i dativa (kada su u ulozi neizravnog objekta). Treće lice jednine također razlikuje oblike za [[Muškarac|muškarce]] (''he''), [[žene]] (''she)'' i sve ostalo uključujući i [[životinje]] (''it''). Za razliku od hrvatskih, engleske imenice nemaju [[Gramatički rod|rod]] pa zato rod zamjenica odgovara spolu. Zamjenica za treće lice množine može se upotrebljavati neutralno u jednini.<ref>{{Citiranje weba|title=Singular “they”|url=https://apastyle.apa.org/style-grammar-guidelines/grammar/singular-they|url-status=live|access-date=2022-01-14|website=|language=en}}</ref> Također postoji i ''one'' (''jedan'') koji se upotrebljava kao impersonalna zamjenica, ali zbog jaka ''formalna'' prizvuka, ne upotrebljava se često kolokvijalno.
{| class="wikitable"
|+Osobne zamjenice
Line 1330 ⟶ 1324:
Vrlo se često spominje da je engleski pravopis jako kaotičan i bez jasnih pravila. Ipak, to nije nužno točno: analize su pokazale da se engleski drži pravila pisanja u čak 84 % riječi od njih 17 000 koliko ih je uzela jedna studija iz SAD-a. Samo je 3 % riječi imalo tako veliku razliku između načina pisanja i izgovora da ih je bilo potrebno naučiti napamet. Često se zna spomenuti da su tri četvrtine engleskoga pravopisa pravilne. Pravopis se čini kaotičnim jer je većina najčešćih riječi ujedno i jako nepravilna.<ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Upward|first=Christopher|title=The History of English Spelling|last2=Davidson|first2=George|publisher=A John Wiley & Sons, Ltd.|year=2011.|isbn=978-1-4051-9024-4}}</ref>
 
Unatoč svim problemima, razvoj engleskoga pravopisa može se pratiti tijekom povijesti i tako se mogu utvrditi razlozi nepravilnosti. Kao najvažniji uzroci spominju se velikipromjena pomakkvalitete samoglasnika, nedostatak formalne organizacije koja bi upravljala pravopisom i posuđivanje iz stranih jezika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=Why English Spelling Is Such a Mess|url=https://ai.glossika.com/blog/why-english-spelling-is-such-a-mess|access-date=2022-10-06|website=The Glossika Blog|language=en}}</ref> Može se reći da engleski ima više pravopisnih sustava s obzirom na to iz kojega jezika riječ dolazi: [[Staroengleski jezik|anglosaski]], skandinavski, [[Francuski jezik|francuski]] (dva dijalekta – [[Normandijski jezik|normandijski]] i pariški), latinski i grčki. Riječi također ulaze u engleski iz raznih jezika svijeta.<ref name=":5" />
 
=== Povijest ===
Line 1343 ⟶ 1337:
Engleski jezik nema instituciju koja nadgleda jezik poput [[Francuska akademija|Francuske akademije]] (''Académie Française''). U početku su ljudi upotrebljavali svoje vlastite pravopise koji su se međusobno razlikovali. Pravopis koji će tko upotrijebiti ovisio je o [[Obrazovanje|edukaciji]], ali i o stupnju formalnosti teksta koji je pisac pisao. [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] pisao je gotovo pa sva svoja pisma na engleskome, a sve standardiziraniji način pisanja širio se engleskom [[Državna uprava|administracijom]]. Ovaj način pisanja kopirali su pisari diljem zemlje. Uvođenje [[Tiskarstvo|tiskarstva]] [[1476.]] godine također je pomoglo standardizaciji pisma.
 
Veliku odmaku između pisane i govorene riječi pridonijela je i serija glasovnih promjena imena ''velikiPromjena pomakkvalitete samoglasnika'' (eng. ''Great Vowel Shift'').[[Datoteka:Great Vowel Shift.svg|središte|mini|489x489px|Slika pokazuje promjene samoglasnika uzrokovane ''velikim pomakom samoglasnika''.]]
Može se reći da je moderni engleski pravopis rezultat spora konsenzusa između tiskara i [[Leksikografija|leksikografa]] kojem su pripomogli učitelji, autori početnica za opismenjivanje i pisci. U drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ''Dictionary of the English Language'' (1755.) [[Samuel Johnson|Samuela Johnsona]] postao je uzor pismenu dijelu društva i pomogao prihvaćanju standarda. Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] tiskari, rječnici i pisci bili su gotovo poptuno jednoglasni po pitanju pravopisa engleskoga.
 
Ipak, taj konsenzus nikada nije u potpunosti formaliziran pa se i dan-danas mogu naći neke riječi koje se mogu pisati na više načina: poznati su primjeri britanskoga engleskog ''gaol''/''jail'', ''despatch''/''dispatch'', ''advisor''/''adviser'' i ''enquire''/''inquire'' te završetci ''-ise''/''-ize'' kao u ''organise''/''organize''. Još je jedno područje u kojem se ovo može primijetiti uvođenje stranih riječi: riječi koje potječu iz jezika koji ne rabe latinicu mogu se pisati na više načina: tako se [[Ruski jezik|ruski]] ''царь'' može pisati kao ''czar'', ''tsar'' ili ''tzar''. [[Jogurt]], posuđen iz [[Turski jezik|turskoga]], može biti ''yogurt'', ''yoghurt'' ili pak ''yoghourt''.<ref name=":5" />.
 
=== Učenje pravopisa u djece ===
Line 1410 ⟶ 1404:
[[Kategorija:Jezici Izraela]]
[[Kategorija:Jezici Jamajke]]
[[Kategorija:Jezici JužnoafričkeJužne RepublikeAfrike| ]]
[[Kategorija:Kajmanski otoci]]
[[Kategorija:Jezici Kambodže]]
Line 1459 ⟶ 1453:
[[Kategorija:Jezici Svetog Vincenta i Grenadina]]
[[Kategorija:Jezici Tanzanije| ]]
[[Kategorija:Jezici Tokelaua]]
[[Kategorija:Jezici Tonge| ]]
[[Kategorija:Jezici Trinidada i Tobaga| ]]
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik"