Engleski jezik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazano 8 međuinačica 4 suradnika)
Redak 1:
{{Članak tjedna (ikona)|12. tjedan 2023.}}
{{Infookvir jezik|ime=Engleski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=''English''
|familycolor=lawngreen
|države={{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|IRS}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>i druge
|države=[[SAD]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Kanada]], [[Australija]], [[Novi Zeland]] i drugdje
|regije=Uglavnom [[Zapadna Europa]], [[Sjeverna Amerika]] i [[Australazija]]
|govornici=380 milijuna {{small|(materinski, 2023.)}}<ref name="ethnologue">{{Cite web|url=https://www.ethnologue.com/insights/ethnologue200/|title=What are the top 200 most spoken languages?|website=Ethnologue|date=2023|access-date=2023-10-03}}</ref><br>1,08 mlrd. {{small|(strani, 2023.)}}<ref>[https://www.ethnologue.com/language/eng/ Ethnologue] 26th ed. 2023. Pristupljeno 26. prosinca 2023.</ref>
|govornici=materinski jezik: 420 milijuna<br>
strani jezik: oko 600 milijuna
|rang=2.
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]<br>&nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br>&nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''
|država={{DZ+X|UK}}<br>{{DZ+X|KAN}}<br>{{DZ+X|SAD}}<br>{{DZ+X|AUS}}<br>{{DZ+X|NZL}}<br>{{DZ+X|IND}}<br>Države [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a
&nbsp;[[germanski jezici|germanski]]<br>
&nbsp;&nbsp;[[zapadnogermanski jezici|zapadnogermanski]]<br>
&nbsp;&nbsp;&nbsp;[[anglijski jezici|anglijski]]<br>
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;'''engleski'''
|država=[[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Kanada]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Australija]], [[Novi Zeland]], većina ostalih zemalja [[Commonwealth (zajednica država)|Commonwealth]]a i drugdje
|ustanova=---
|iso1=en|iso2=eng|sil=eng
|glottolog=stan1293}}
}}
[[Datoteka:Anglospeak.svg|mini|264px|{{boja-|blue}} Države u kojima je engleski jezik glavni i službeni.<br>{{boja-|skyblue}} Države u kojima je engleski jezik samo službeni]]
'''Engleski jezik''' (ISO''English 639-3: [[iso639-3:eng|eng]]language'') jedan je od dvaju jezika [[Engleski jezici|engleske]] podskupine [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskih jezika]] kojim govori više od 328 008 000 ljudi,<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=eng Ethnologue (16th)]</ref> a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenoga Kraljevstva]] (55 000 000; 1984.), [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]] (210 000 000; 1984.), [[Australija|Australije]] (15 682 000; 1987), [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] (3 213 000; 1987.), [[Irska|Irskoj]] (2 600 000; 1983.), [[Zimbabve|Zimbabveu]] (375 490; 1969.), [[Singapur|Singapuru]] (227 000; 1985.), [[Liberija|Liberiji]] (69 000; 1993.), [[Izrael|Izraelu]] (100 000; 1993.) i drugdje.<ref>[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=eng Ethnologue (15th)]</ref> U svakoj od nabrojanih [[država]] govori se zasebna [[nacija|nacionalna]] standardna inačica engleskog jezika i svaka ima određene jezične posebnosti koje su zabilježene i u kodificirajućim knjigama pojedine države ([[rječnik]]u, [[gramatika|gramatici]] i [[pravopis]]u). Stoga se engleski jezik u [[sociolingvistika|sociolingvistici]] klasificira kao [[policentrični standardni jezik]] kakvi su i drugi veći [[jezici u Europi|europski jezici]]. Engleski je najrašireniji jezik na svijetu poslije [[kineski jezik|kineskoga]], [[španjolski jezik|španjolskoga]] i [[Hindski jezik|hindskoga jezika]].
 
== Povijest i širenje ==
Line 1330 ⟶ 1324:
Vrlo se često spominje da je engleski pravopis jako kaotičan i bez jasnih pravila. Ipak, to nije nužno točno: analize su pokazale da se engleski drži pravila pisanja u čak 84 % riječi od njih 17 000 koliko ih je uzela jedna studija iz SAD-a. Samo je 3 % riječi imalo tako veliku razliku između načina pisanja i izgovora da ih je bilo potrebno naučiti napamet. Često se zna spomenuti da su tri četvrtine engleskoga pravopisa pravilne. Pravopis se čini kaotičnim jer je većina najčešćih riječi ujedno i jako nepravilna.<ref name=":5">{{Citiranje knjige|last=Upward|first=Christopher|title=The History of English Spelling|last2=Davidson|first2=George|publisher=A John Wiley & Sons, Ltd.|year=2011.|isbn=978-1-4051-9024-4}}</ref>
 
Unatoč svim problemima, razvoj engleskoga pravopisa može se pratiti tijekom povijesti i tako se mogu utvrditi razlozi nepravilnosti. Kao najvažniji uzroci spominju se velikipromjena pomakkvalitete samoglasnika, nedostatak formalne organizacije koja bi upravljala pravopisom i posuđivanje iz stranih jezika.<ref>{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=Why English Spelling Is Such a Mess|url=https://ai.glossika.com/blog/why-english-spelling-is-such-a-mess|access-date=2022-10-06|website=The Glossika Blog|language=en}}</ref> Može se reći da engleski ima više pravopisnih sustava s obzirom na to iz kojega jezika riječ dolazi: [[Staroengleski jezik|anglosaski]], skandinavski, [[Francuski jezik|francuski]] (dva dijalekta – [[Normandijski jezik|normandijski]] i pariški), latinski i grčki. Riječi također ulaze u engleski iz raznih jezika svijeta.<ref name=":5" />
 
=== Povijest ===
Line 1343 ⟶ 1337:
Engleski jezik nema instituciju koja nadgleda jezik poput [[Francuska akademija|Francuske akademije]] (''Académie Française''). U početku su ljudi upotrebljavali svoje vlastite pravopise koji su se međusobno razlikovali. Pravopis koji će tko upotrijebiti ovisio je o [[Obrazovanje|edukaciji]], ali i o stupnju formalnosti teksta koji je pisac pisao. [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] pisao je gotovo pa sva svoja pisma na engleskome, a sve standardiziraniji način pisanja širio se engleskom [[Državna uprava|administracijom]]. Ovaj način pisanja kopirali su pisari diljem zemlje. Uvođenje [[Tiskarstvo|tiskarstva]] [[1476.]] godine također je pomoglo standardizaciji pisma.
 
Veliku odmaku između pisane i govorene riječi pridonijela je i serija glasovnih promjena imena ''velikiPromjena pomakkvalitete samoglasnika'' (eng. ''Great Vowel Shift'').[[Datoteka:Great Vowel Shift.svg|središte|mini|489x489px|Slika pokazuje promjene samoglasnika uzrokovane ''velikim pomakom samoglasnika''.]]
Može se reći da je moderni engleski pravopis rezultat spora konsenzusa između tiskara i [[Leksikografija|leksikografa]] kojem su pripomogli učitelji, autori početnica za opismenjivanje i pisci. U drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ''Dictionary of the English Language'' (1755.) [[Samuel Johnson|Samuela Johnsona]] postao je uzor pismenu dijelu društva i pomogao prihvaćanju standarda. Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] tiskari, rječnici i pisci bili su gotovo poptuno jednoglasni po pitanju pravopisa engleskoga.
 
Ipak, taj konsenzus nikada nije u potpunosti formaliziran pa se i dan-danas mogu naći neke riječi koje se mogu pisati na više načina: poznati su primjeri britanskoga engleskog ''gaol''/''jail'', ''despatch''/''dispatch'', ''advisor''/''adviser'' i ''enquire''/''inquire'' te završetci ''-ise''/''-ize'' kao u ''organise''/''organize''. Još je jedno područje u kojem se ovo može primijetiti uvođenje stranih riječi: riječi koje potječu iz jezika koji ne rabe latinicu mogu se pisati na više načina: tako se [[Ruski jezik|ruski]] ''царь'' može pisati kao ''czar'', ''tsar'' ili ''tzar''. [[Jogurt]], posuđen iz [[Turski jezik|turskoga]], može biti ''yogurt'', ''yoghurt'' ili pak ''yoghourt''.<ref name=":5" />.
 
=== Učenje pravopisa u djece ===
Line 1410 ⟶ 1404:
[[Kategorija:Jezici Izraela]]
[[Kategorija:Jezici Jamajke]]
[[Kategorija:Jezici JužnoafričkeJužne RepublikeAfrike| ]]
[[Kategorija:Kajmanski otoci]]
[[Kategorija:Jezici Kambodže]]
Line 1459 ⟶ 1453:
[[Kategorija:Jezici Svetog Vincenta i Grenadina]]
[[Kategorija:Jezici Tanzanije| ]]
[[Kategorija:Jezici Tokelaua]]
[[Kategorija:Jezici Tonge| ]]
[[Kategorija:Jezici Trinidada i Tobaga| ]]