Wikipedija

Livno: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
m premješteno u pripadajući odlomak
 
(Nije prikazano 19 međuinačica 10 suradnika)
Redak 8:
| slika_panorama = Panorama Livna-0174.jpg
| opis_slike = Livno
| slika_zastava = Flag of LivnoZastava-Livna.gifsvg
| slika_zastava_veličina = 120px
| slika_grb = Livno Wappen.svg
Redak 17:
 
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZDZ+X/B|BIH}}
| lokacija1_ime = [[Upravna podjela Bosne i Hercegovine|Entitet]]
| lokacija1_info = [[Federacija BiH]]
Redak 62:
 
== Klima i meteorološki podatci==
 
{{glavni|Dodatak:Meteorološki podatci Livno}}
 
Klima<ref>Informacije o klimi u Livnu: http://www.livno.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=53 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120301195953/http://livno.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=44&Itemid=53 |date=1. ožujka 2012. }}</ref> je [[Umjerena kontinentalna klima|umjereno kontinentalna]] s jakim vjetrovima. Prosječna godišnja temperatura zadnjih 57 godina (1951. – 2008.) iznosi 9,3&nbsp;°C.<ref>Statistički godišnjak 2009., str. 34., http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100331193955/http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf |date=31. ožujka 2010. }}</ref> Ljeta su mahom duga i sunčana (2008.: 2474 sati), zime snježne.
 
=== Meteorološki podatci ===
{| border="10" cellpadding="10" cellspacing="0" style="margin: 40px 0 10px 55px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="240" | '''Srednje temperature zraka, srednji tlak i količina oborina po mjesecima u 2008. godini<ref name="Statistički godišnjak 2009">Statistički godišnjak 2009., str. 34, http://www.fzs.ba/Statisticki%20godisnjak%202009.pdf</ref>'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[siječanj|I]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[veljača|II]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[ožujak|III]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[travanj|IV]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[svibanj|V]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[lipanj|VI]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[srpanj|VII]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[kolovoz|VIII]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[rujan|IX]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[listopad|X]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[studeni|XI]].'''
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''[[prosinac|XII]].'''
 
|-
|'''Srednje mjesečne temperature zraka (°C)'''
|2,1
|2,8
|5,2
|9,2
|15,0
|18,7
|20,3
|20,3
|13,7
|11,0
|6,2
|3,1
|-
|'''Srednji tlak po mjesecima (mb)'''
|937,3
|940,4
|924,2
|927,6
|932,3
|932,5
|932,2
|932,0
|932,7
|935,7
|932,0
|932,3
|-
|'''Količine oborina po mjesecima (l/m²)'''
|69,7
|34,7
|174,3
|133,3
|44,5
|103,7
|40,0
|14,0
|71,5
|80,2
|191,0
|220,1
|}
 
{| border="10" cellpadding="10" cellspacing="0" style="margin: 40px 0 10px 55px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="240" | '''Godišnje vrijednosti meteoroloških pojava u 2008. godini<ref name="Statistički godišnjak 2009"/>'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''''
|-
|'''Dani sa oborinama (≥ 0,1 mm)'''
|158
|-
|'''Dani sa snježnim pokrivačem (≥ 1 cm)'''
|22
|-
|'''Količina oborina po mjesecima (l/m²)'''
|1.177
|-
|'''Apsolutna maksimalna temperatura (°C)'''
|35,5
|-
|'''Apsolutna minimalna temperatura (°C) '''
| -17,2
|-
|'''Maksimalna visina snježnog pokrivača'''
|46
|}
 
{| border="10" cellpadding="10" cellspacing="0" style="margin: 40px 0 10px 55px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="240" | '''Srednje godišnje vrijednosti meteoroloških pojava u 2008. godini<ref name="Statistički godišnjak 2009"/>'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" |
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''''
|-
|'''Temperatura zraka (°C)'''
|10,6
|-
|'''Insolacija (sati)'''
|2.474
|-
|'''Tlak zraka (mb)'''
|932,6
|-
|'''Relativna vlaga zraka (%)'''
|82
|-
|'''Oblačnost (desetine) '''
| 5,6
|}
 
{| border="10" cellpadding="10" cellspacing="0" style="margin: 40px 0 10px 55px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="240" | '''Važnije meteorološke pojave zabilježene u periodu 1951.- 2008.<ref name="Statistički godišnjak 2009"/>'''
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | Srednje vrijednosti
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''''
|-
|'''Godišnja temperatura (°C)'''
|9,3
|-
|'''Zimska temperatura (°C)'''
|0,6
|-
|'''Ljetna temperatura (°C)'''
|18,2
|-
|'''Godišnje sume oborina (l/m2)'''
|1.137
|-
|'''style="background: bgcolor="#F5DEB3" | Apsolutne vrijednosti
|'''style="background: bgcolor="#C2B280" | '''''
|-
|'''Maksimalna temperatura (°C) / 30.07.2005. i 24.08.2007.'''
|37,6
|-
|'''Minimalna temperatura (°C) / 11.01.1967.'''
| -29,6
|-
|}
 
== Stanovništvo ==
Line 305 ⟶ 445:
Od prvog rimskog pohoda na [[Delmati|Delmate]] [[156. pr. Kr.]] do pomenutog ilirsko-panonskog ustanka na ovim prostorima bjesnili su brojni ratovi u kojima su starosjedioci Delmati neviđenom ratobornošću pružali otpor i nanosili ogromne gubitke rimskim [[legija]]ma. U velikom ustanku 6. – 9. g., koji je potresao rimsku državu, ilirski narodi [[Breuci]], [[Desitijati]] i [[Delmati]], pod vodstvom Batona Breuka i Batona Desitijata pobunili su se zbog novačenja [[Iliri|Ilira]] za [[rat]] u Germaniji.
 
U ustanku je sudjelovalo 800 000 ljudi, od toga 200 000 pješaka i 9000 konjanika. Svetonije, biograf rimskogRimskog carstvaCarstva, veli: ''"To je bio najteži rat što su ga Rimljani vodili nakon onih protiv [[Kartaga|Kartage]]"''. U krvi i ognju ugušen je očajnički otpor ponosnih [[Iliri|Ilira]]. Gradina na Teberu i Kasalov gradac dočekali su ova rimska osvajanja kao sastavni dio jedinstvenog delmatskog obrambenog gradinskog sistema [[Livanjsko polje|Livanjskog polja]].
 
Nakon potpunog pokoravanja [[Delmati|Delmata]], po kojima je dobila naziv rimska provincija [[Dalmacija]] jer su posljednji pokoreni, započinje dugotrajni proces romanizacije. Tipičan primjer rimskog kultnog sinkretizma je zavjetni reljef [[bog]]a Libera – [[Dionis]]a nađen na prostoru ilirsko-rimskog naselja u današnjim [[Vašarovine|Vašarovinama]].
Line 330 ⟶ 470:
Turska vojska ulazi u Livno [[1463.]] godine, da bi se na jesen iste godine morala povući pred kontraofanzivom udružene koalicije [[Stjepan Vukčić Kosača|Vukčića-Kosača]] i [[kralj]]a [[Matija Korvin|Matijaša Korvina]]. [[Osmanlijsko Carstvo|Osmanlijska]] vlast će se učvrstiti u Livnu i na [[Balkan]]u ipak nekoliko godina kasnije i trajat će sve do [[Zaposjedanje BiH 1878.|dolaska]] [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] [[1878.]] godine.
 
Osmanlijskim osvajanjem grad na izvoru [[Bistrica (Livanjsko polje)|Bistrice]] gubi svoju prvotnu fizionomiju. Na ruševinama naselja na [[Duman]]u, kao i na obroncima [[Bašajkovac|Bašajkovca]] razvija se novo naselje, vjerojatno možda i vojnog karaktera, s karakterističnim orijentalnim obilježjima. U gradu Livnu su podignute najmanje četiri potkupolne [[džamija|džamije]], jedinstvene u svojoj arhitektonskoj ljepoti u ovom dijelu Osmanlijskog carstvaCarstva (tu se posebno izdvajaju džamije Balaguša i Glavica), gradski [[most]] na Bistrici, gradske kuće, čaršija s dućanima, mektebi i [[medresa|medrese]] (vjerske muslimanske škole), česme, džebhana (oružarnica), a gradske su kapije i kule sastavni dio fortifikacijskog zida, koji je Livno štitio od stalnih upada [[hajduci|hajduka]] iz pravca juga. Livno je uz [[Klis]] sjedište Kliškog [[sandžak]]a, o čijoj šarolikosti i ljepoti za svojih putovanja [[Balkanski poluotok|Balkanskim poluotokom]] svjedoči i glasoviti putopisac [[Evlija Čelebija]].
 
Premda je [[Skradin]] bio u [[Krčko-lički sandžak|Krčko-ličkom sandžaku]], skradinski [[kadija]] imao je [[kadiluk|nadležnost]] i na dijelove Kliškog sandžaka, zbog čega je stolovao u Livnu.<ref name="Begovdolac">[http://begovdolac.blogger.ba/arhiva/2008/08/03 Duradbegov Dolac]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Ahmet Burek: ''History Duratbegović 2. dio'', 3. kolovoza 2008. (pristupljeno 24. travnja 2016.)</ref>
 
Tijekom 400 godina osmanlijskog prisustva u Livnu nastaje nekoliko čuvenih umjetničkih ostvarenja u ovom dijelu [[Osmanlijsko carstvoCarstvo|Osmanlijskog carstvaCarstva]]. Najprominentniji Livnjak tog vremena, [[Hadži-Jusuf Livnjak]], imam Beglučke džamije (sa sunčevim satom i položajem na jednom od meridijana), [[astronom]] i [[književnik]], autor je prvog [[putopis]]a na Balkanu. Njegov je putopis jedan od najznačajnijih djela alhamijado književnosti, posebne vrste literarnog stvarateljstva muslimana zabilježenog orijentalnim pismima.
 
Dolazak [[Osmanlije|Osmanlija]] u Livno u XV. stoljeću značio je i dolazak [[pravoslavlje|pravoslavnog]] življa na ove prostore, mahom u donje [[Livanjsko polje]]. Katolički dio stanovništva, uglavnom naseljen u rubnim selima Livanjskog polja iseljava se sve do XVII. stoljeća, a ovaj proces bio je uzrokovan ne samo [[islamizacija|islamizacijom]], nego i lošim ekonomskim prilikama na veoma siromašnom, neplodnom, tvrdom i prilično vjetrovitom Livanjskom polju, koje je sve do gradnje [[Buško jezero|Buškog jezera]] najveći dio godine bilo pod vodom.
Line 431 ⟶ 571:
Livno je grad bogate povijesti, koja se unatoč razaranjima i zubu vremena još uvijek može osjetiti na ulicama ovog grada. Trag starih vremena posebno je vidljiv u starom, orijentalnom dijelu Livna, Gornjem gradu ili Feri, koji je kao historijsko jezgro današnjeg Livna nastao tijekom 400 godina [[Povijest Bosne i Hercegovine|osmanske vladavine]] u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]]. Posebno mjesto u osmanskoj arhitekturi grada, osim gradskih zidina, kula, kuća, kapija i česama, čine livanjske [[džamija|džamije]]. [[Rapko Orman]], livanjski pjesnik, za njih će reći: ''"...da plijene svojim izgledom, ljepotom, jednostavnošću, skladom s prirodom i prostorom oko sebe, mjestom u mahali i džematu. Njihova veličina/visina, kao i amfiteatralan položaj grada s brežuljcima i glavicama, učinili su da one dominiraju, da su izdaleka uočljive i da s njihovih munara pogled (i glas) puca daleko dolje, niz polje livanjsko, prema [[Kamešnica|Kamešnici]], [[Troglav]]u, [[Velika Golija|Goliji]]"''.
 
Na katoličkom groblju u Rapovinama kod Livna su arheološka istraživanja Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno od 2010., 2012. i 2013. potvrdila da se ondje nalaze ostatci starohrvatske crkve s kraja 9. i početka 10. stoljeća posvećenoj [[Sveti Petar|Petru Apostolu]] i građenoj u vrijeme [[knez]]a [[Muncimir]]a i livanjskog Županažupana Želimira.<ref>[http://perpetuum-lab.com.hr/poskok/wordpress/?p=2508 Kod Livna pronađeni ostatci starohrvatske crkve iz 9. stoljeća]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, Poskok.info, 24. srpnja 2013.</ref>
 
[[Datoteka:Livno Carsijska dzamija.jpg|thumb|right|200px|Džamija stare čaršije]]
Line 596 ⟶ 736:
*[[Slavko Gotovac]], novinar
*[[Izet Hozo]], liječnik i sveučilišni profesor
*[[Bogoljuba Jazvo]], časna sestra i humanitarka koja je spašavala Židove
*[[Eugen Matić]] (Narcis Jenko), svećenik i hrv. književnik, "bosanski Šenoa"
*[[Gabrijel Jurkić]], slikar
*fra [[Anđeo Kaić]], svećenik
| width="33%" valign="top" |
*[[fra Lovro Karaula]], svećenik
*[[Mate Rimac]], konstruktor (električni automobil) i poduzetnik ([[Rimac automobili]])<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/automotiv/rimac-u-frankfurtu-predstavilo-fenomenalni-concept-one.html Dnevnik.hr] Rimac u Frankfurtu predstavio fenomenalni Concept One, 15. rujna 2011.</ref>
*[[Ivan Miloloža]], poduzetnik i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca
| width="33%" valign="top" |
*[[Biloslav Ljubunčić]], bosanski plemić iz 14.st.
*[[Josip Konta]], akademski kipar i slikar
Line 624 ⟶ 765:
*[[Božo Prka]], bankar i političar, bivši ministar financija Republike Hrvatske
*[[Zoran Tadić]], filmski kritičar, redatelj i pedagog
| width="33%" valign="top" |
*[[Mirko Vidović]], akademik
| valign="top" width="33%" |
* Jakov Džaja, kuglač; reprezentativac Hrvatske i BiH, deveterostruki prvak Hrvatske od [[1989.]] do [[1997.]] godine (tri puta kao član [[KK Grmoščica]] i šest puta kao član KK Medveščaka Zagreb. Pobjednici Svjetskog kupa i dvostruki pobjednik Europskog kupa. Prvi prvak u bowlingu pojedinačno 1991. Četverostruki prvak Hrvatske u kategoriji veterana.
* [[Žarko Kaić]], hrvatski TV-snimatelj
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Livno"