Engleski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
+ 3 kategorije; ± 11 kategorije uz pomoć dodatka HotCat |
Dodatak |
||
Redak 858:
===== Jednostavno buduće vrijeme i jednostavno trajno buduće vrijeme =====
Jednostavno buduće vrijeme ili ''future simple tense'' tvori se dodavanjem oblika ''will'' (također i ''will not'' za negaciju što se može skratiti u ''won't'') ispred glagola u potvrdnim rečenicama i na početak rečenice u upitnim rečenicama, primjerice ''I will study'', ''you won't eat'', ''will he go?'' Može se tvoriti i od oblika ''shall'' koji je čest u Americi''.''<ref>{{Citiranje weba|title="Shall" Or "Will"? {{!}} Lexico.com|url=https://www.lexico.com/grammar/shall-or-will|access-date=2022-01-14|website=Lexico Dictionaries {{!}} English|language=en|archive-date=14. siječnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220114202038/https://www.lexico.com/grammar/shall-or-will|url-status=dead}}</ref>
Jednostavno trajno buduće vrijeme ili ''future continuous tense'' pokazuje radnju koja će se događati tijekom dužeg vremena u budućnosti, za radnje koje će se događati u nekom određenom vremenu u budućnosti i za radnje o čijem izvođenju nagađamo. Tvori se od jednostavnog budućeg oblika glagola biti (''will be'') i participa prezenta glavnog glagola.
''I '''will be eating''' at 4 p.m.'' – ''Jest ću u 16 sati.''
Line 880 ⟶ 878:
''By the time you come back, I '''will have''' already '''been studying''' for ten hours.'' – ''Dok se ti vratiš, ja ću već učiti deset sati.''
==== Subjunktiv ====
Subjunktiv (subjunctive) ili konjunktiv u engleskome se rabi za izricanje radnji koje nisu stvarne. Postoje sadašnji i prošli.
Sadašnji se konjunktiv rabi tvori jednako present simple tense, ali u trećem licu jednine nema svojega karakterističnog nastavka -(e)s. Glagol biti ima samo jedan oblik: ''be'', a glagol imati ''have''.<ref name=":7">{{Citiranje knjige|last=Filipović|first=Rudolf|url=https://www.worldcat.org/oclc/781105379|title=An outline of English grammar : with exercises|date=1990.|publisher=Školska knjiga|isbn=|edition=19th impression|location=Zagreb|oclc=781105379}}</ref>
{| class="wikitable"
|+''Present subjunctive''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Glagol ''be''
!Glagol ''have''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I live
|I be
|I have
|-
|Drugo lice
|You live
|You be
|You have
|-
|Treće lice
|He/she/it live
|He/she/it be
|He/she/it have
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We live
|We be
|We have
|-
|Drugo lice
|You live
|You be
|You have
|-
|Treće lice
|They live
|They be
|They have
|}
Rabi se u nekim izrazima:<ref name=":8">{{Citiranje knjige|last=Grgić|first=Berislav|url=https://www.worldcat.org/oclc/45501020|title=Engleska gramatika za svakoga = An English grammar for everybody|date=1999|publisher=S̆kolska knjiga|others=Jolanda Brihta|isbn=953-0-40206-6|edition=24. izdanje|location=Zagreb|oclc=45501020}}</ref>
* '''''Long''' '''live''' the king!''
** '''Dugo''' '''živio''' kralj!
* '''Come what may''', I will stay here!
** '''Ma što bilo''', ja ostajem ovdje!
* '''Far be it from me''' to do him any harm!
** '''Nisam ni pomislio''' da mu učinim nažao!
* ''Heaven '''forbid''' blaspheme.''
** Nebesa '''zabranila''' da bogohulim.
Pojavljuje se u zavisnim surečenicama kada se citira nekoga, to jest navode tuđe riječi, kada se izriču želje i nadanje te uz glagole ''to require'', ''to suggest'', ''to be necessary'', ''to advise'', ''to insist, to ask'' i druge:<ref>{{Citiranje weba|title=The Subjunctive Present Tense - English Grammar {{!}} Gymglish|url=https://www.gymglish.com/en/gymglish/english-grammar/the-subjunctive-present-tense|access-date=2023-01-28|website=www.gymglish.com}}</ref>
* ''He’ll join the band on the condition that he '''be''' the singer.''
** Pridružit će se bendu pod uvjetom da '''će biti''' pjevač.
* ''I asked that everyone '''be''' on time.''
** Zamolio sam da svi '''budu''' ondje na vrijeme.
* ''I prefer that he '''go''' alone.''
** Draže mi je da '''ide''' sam.
* ''I suggest we '''leave''' as soon as possible.''
** Predlažem da '''odemo''' što je prije moguće.
Subjunktiv sadašnji rijetko se rabi u govornome engleskom, či je u formalnijim kontekstima.<ref name=":7" />
Subjunktiv prošli rabi se za izricanje uvjeta koji nisu ostvarivi, to jest potpuno su nerealni.<ref name=":9">{{Citiranje weba|date=2022-06-15|title=What is the Subjunctive? Definition and Examples|url=https://www.grammarly.com/blog/subjunctive/|access-date=2023-01-28|website=What is the Subjunctive? Definition and Examples {{!}} Grammarly Blog|language=en}}</ref> Oblikom je jednak ''past simple tenseu'', ali glagol biti uvijek ima oblik ''were''.
{| class="wikitable"
|+''Past Subjunctive''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Nepravilan glagol
!Glagol ''be''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I lived
|I said
|I were
|-
|Drugo lice
|You lived
|You said
|You were
|-
|Treće lice
|He/she/it lived
|He/she/it said
|He/she/it were
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We lived
|We said
|We were
|-
|Drugo lice
|You lived
|You said
|You were
|-
|Treće lice
|They lived
|They said
|They were
|}
Pojavljuje se u zavisnim surečenicama pogodbenih zavisnosloženih rečenica kako bi izrekao nešto nemoguće. U glavnoj senda rabi kondicional:
* ''If I '''were''' a billionare, I would help poor children.''
** Kad '''bih bio''' milijarder, pomagao bih siromašnoj djeci.
* ''If I '''said''' something, would you listen to me?''
** Da '''kažem''' što, bi li me poslušao?
==== Conditional ====
Kondicional (conditional) se rabi za izricanje radnje koja je rezultat uvjeta (dakle, rabi se u zavisnoj surečenici pogodbenih rečenica). Ne smatra se pravim oblikom jer se tvori od modalnih glagola.<ref name=":9" /> Postoje sadašnji i prošli oblici.
Sadašnji se oblici tvore modalnim glagolom ''would'' (rjeđe ''should'') i rječničkim oblikom glagola. Svi su glagoli pravilni, čak i glagol biti:
{| class="wikitable"
|+''Present conditional''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Glagol ''be''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I would live
|I would be
|-
|Drugo lice
|You would live
|You would be
|-
|Treće lice
|He/she/it would live
|He/she/it would be
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We would live
|We would be
|-
|Drugo lice
|You would live
|You would be
|-
|Treće lice
|They would live
|They would be
|}
Rabi se u glavnoj surečenici pogodbene zavisnosložene rečenice u sadašnjosti ili budućnosti:
* ''If I were a billionare, I '''would help''' poor children.''
** Kad bih bio milijarder, '''pomagao bih''' siromašnoj djeci.
Također se pojavljuje kada je pogodba pretpostavljena (nije izravno navedena), a izražava se inklinacija tomu ili njezin nedostatak:
* ''You '''would not like''' to go (if you had to)?''
** Ne '''bi htio ići''' (kad bi morao)?
Rabi se i kao pristojna zamolba.
* '''''Would you be''' kind enough to help an old lady?''
* '''Bi li bila''' toliko draga da pomogneš jednoj starici?
Kondicional prošli tvore se od kondicionala sadašnjeg glagola ''have'' i rječničkog oblika glagola:
{| class="wikitable"
|+''Past conditional''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
!Glagol ''be''
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|I would have live
|I would have be
|-
|Drugo lice
|You would have live
|You would have be
|-
|Treće lice
|He/she/it would have live
|He/she/it would have be
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|We would have live
|We would have be
|-
|Drugo lice
|You would have live
|You would have be
|-
|Treće lice
|They would have live
|They would have be
|}
Rabi se kada se pluskvamperfekt pojavljuje u zavisnoj surečenici pogodbe, dakle za izricanje prošle pogodbe:
* ''If they had received your letter, they '''would have answered''' it.''
** Da su bili primili tvoje pismo, '''bili bi odgovorili''' na nj.
Ne bi bilo dobro pomiješati kondicionale s modalnom upotrebom glagola ''would'' i ''should''. ''Should'' se rabi za izricanje potrebe ili obveze, a ''would'' želje.<ref name=":7" />
==== Imperativ ====
Imperativ (''imperative'') izriče zapovijed ili, kada je prisutna negacija, zabranu. U drugom licu jednine i množine upotrebljava se osnovni oblik glagola, a u ostalim se licima pojavljuje glagol ''let'':<ref name=":8" />
{| class="wikitable"
|+''Imperative''
! colspan="2" |Lice
!Pravilan glagol
|-
| rowspan="3" |Jednina
|Prvo lice
|let me ask
|-
|Drugo lice
|ask
|-
|Treće lice
|let him/her/it ask
|-
| rowspan="3" |Množina
|Prvo lice
|let us ask
|-
|Drugo lice
|ask
|-
|Treće lice
|let them ask
|}
Primjeri su upotrebe imperativa:
* '''''Come''' here!''
** '''Dođi''' ovamo!
* '''''Let''' Anna '''cook''' instead of her.''
** '''Neka''' Anna '''kuha''' umjesto nje.
Oblici za prvo i treće lice zapravo izriču zahtijev da se dopusti obavljanje radnje, tako je ''let us ask'' zapravo 'pustite da pitamo' ili 'pitajmo'. Zbog tog dvostrukog značenja u prvom licu množine postoji oblik '''''let's''' ask'' koji znači samo 'pitajmo'. U imperativnome se značenju obično rabi ''let's'' u svakodnevnom govoru, a ''let us'' u službenome. Oblik ''let us'' uvijek se rabi kada se zapovijeda da nas se pusti da radimo.<ref>{{Citiranje weba|title=What is the difference between let's and let us?|url=https://grammar.collinsdictionary.com/english-usage/what-is-the-difference-between-let-s-and-let-us|url-status=live|access-date=28. siječnja 2023.|website=Collins Online Dictionary}}</ref>
* '''''Let's ask''' that man there!''
** '''Upitajmo''' onoga čovjeka!
* ''Policeman! '''Let us''' go home!''
** Policajče! '''Pusti nas da odemo''' kući!
Imperativ ima i negativan oblik koji se tvori tako da se prije glagola doda ''do not'' (skraćeno ''don't'') u drugom licu, a u ostalima je ''don't let'':<ref name=":8" />
* '''''Don't let''' them '''hurt''' that innocent child!''
** '''Ne dajte''' im '''da ozlijede''' to nevino dijete!
==== Pasiv ====
Pasiv (''passive'')
== Pravopis ==
Line 899 ⟶ 1151:
Engleski jezik nema instituciju koja nadgleda jezik poput [[Francuska akademija|Francuske akademije]] (''Académie Française''). U početku su ljudi upotrebljavali svoje vlastite pravopise koji su se međusobno razlikovali. Pravopis koji će tko upotrijebiti ovisio je o [[Obrazovanje|edukaciji]], ali i o stupnju formalnosti teksta koji je pisac pisao. [[Henrik V., kralj Engleske|Henrik V.]] pisao je gotovo pa sva svoja pisma na engleskome, a sve standardiziraniji način pisanja širio se engleskom [[Državna uprava|administracijom]]. Ovaj način pisanja kopirali su pisari diljem zemlje. Uvođenje [[Tiskarstvo|tiskarstva]] [[1476.]] godine također je pomoglo standardizaciji pisma.
Veliku odmaku između pisane i govorene riječi pridonijela je i serija glasovnih promjena imena ''veliki pomak samoglasnika''.[[Datoteka:Great Vowel Shift.svg|središte|mini|489x489px|Slika pokazuje promjene samoglasnika uzrokovane ''velikim pomakom samoglasnika''.]]
Može se reći da je moderni engleski pravopis rezultat spora konsenzusa između tiskara i [[Leksikografija|leksikografa]] kojem su pripomogli učitelji, autori početnica za opismenjivanje i pisci. U drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]] ''Dictionary of the English Language'' (1755.) [[Samuel Johnson|Samuela Johnsona]] postao je uzor pismenu dijelu društva i pomogao prihvaćanju standarda. Do kraja [[19. stoljeće|19. stoljeća]] tiskari, rječnici i pisci bili su gotovo poptuno jednoglasni po pitanju pravopisa engleskoga.
| |||