Engleski jezik: razlika između inačica

Engleski je [[Indoeuropski jezici|indoeuropski jezik]] koji pripada [[Zapadnogermanski jezici|zapadnogermanskoj]] grupi [[Germanski jezici|germanskih jezika]].<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/23356833|title=The Cambridge history of the English language|date=1992-2001|publisher=Cambridge University Press|others=Richard M. Hogg, N. F. Blake, Roger Lass, Suzanne Romaine, R. W. Burchfield, John Algeo|isbn=0-521-26474-X|location=Cambridge|oclc=23356833}}</ref> Poput [[Islandski jezik|islandskog]] te [[Ferojski jezik|ferojskog]] i engleski se razvio na izoliranom otočju, [[Britanski otoci|Britanskim otocima]], izoliran od kontinentalnih germanskih jezika i utjecaja, a od dolaska [[Germani|Germana]] na otočje jako se razvio. Govornici engleskog ne mogu se sporazumjeti s govornicima kontinentalnih germanskih jezika zbog velikih razlika u [[leksik]]u, [[Sintaksa|sintaksi]] i [[Fonologija|fonologiji]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Harbert|first=Wayne|url=https://www.worldcat.org/oclc/252534420|title=The Germanic languages|date=2007|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-511-26991-2|location=Cambridge|oclc=252534420}}</ref> Engleski je, za razliku od islandskog i ferojskog, ipak bio pod većim utjecajem drugih jezika, posebno [[Staronordijski jezik|staronordijskog]] i [[Normandijski jezik|normandijskog jezika]]. Zbog velika utjecaja ovih jezika neki [[Jezikoslovlje|jezikoslovci]] smatraju da se engleski može smatrati [[Kreolski jezici|kreolskim jezikom]], to jest jezikom koji je nastao miješanjem više jezika, ali mnogi stručnjaci ne smatraju da je engleski pravi kreolski jezik.<ref>{{Citiranje knjige|last=Thomason|first=Sarah Grey|url=https://www.worldcat.org/oclc/47011586|title=Language contact, creolization, and genetic linguistics|date=1988|others=Terrence Kaufman|isbn=978-0-520-91279-3|location=Berkeley|oclc=47011586}}</ref>

Klasificiran je kao germanski jezik jer dijeli mnoga oblježja i inovacije s drugim germanskim jezicima poput [[Nizozemski jezik|nizozemskog]], [[Njemački jezik|njemačkog]] i [[Švedski jezik|švedskog]].<ref>{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/61441874|title=Encyclopedia of language & linguistics|date=2006|publisher=Elsevier|others=E. K. Brown, Anne Anderson|isbn=0-08-044299-4|edition=|location=Boston|oclc=61441874}}</ref> Ove se inovacije mogu rekonstruirati u zajednički [[prajezik]], [[Pragermanski jezik|pragermanski]]. Neka su obilježja koja dijele germanski jezici postojanje ''jakih'' i ''slabih'' glagola, upotreba modalnih glagola i [[Glasovna promjena|glasovne promjene]] koje su promijenile [[Indoeuropska fonologija|praindoeuropske]] [[Suglasnik|konsonante]] na specifičan način poput [[Grimmov zakon|Grimmova]] ili [[Vernerov zakon|Vernerova zakona]]. Nadalje je klasificiran kao [[Anglofrizijski jezici|anglofrizijski jezik]] jer s [[Frizijski jezici|frizijskim jezikom]] dijeli neke inovacije koje ne dijeli ni s jednim drugim germanskim jezikom što pokazuje da su nekoć bili jedan jezik, ta je inovacija, primjerice, palatalizacija [[Velarni suglasnik|velarnih suglasnika]].<ref name=":0" />