Vidi kôd stranice Popis indoeuropskih jezika

{{stilska dorada}}
'''Indoeuropski jezici''' su [[jezična porodica]] čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu. Za porodicu je tipična složena struktura [[Slog|sloga]], sklanjanje [[Imenice|imenica]] po gramatičkim kategorijama [[Gramatički rod|roda]], broja i [[Padež|padeža]] te sprezanje glagola po licu [[Subjekt|subjekta]].<ref>{{Citiranje weba|title=indoeuropski jezici {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27328|access-date=2023-11-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref> Dijele se na 10 glavnih grana:<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-01|title=Indo-European languages {{!}} Definition, Map, Characteristics, & Facts {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Indo-European-languages|access-date=2023-11-08|website=www.britannica.com|language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba|title=indoeuropski jezici {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=27328|access-date=2023-11-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>

== [[Anatolijski jezici]] ==
Jezici potvrđeni u hijeroglif. i klinopisnim tekstovima iz 2. tis. pr. Kr.:
*[[Hetitski jezik|Hetitski]] (nesili): središnja Anatolija, jezik [[Hetitsko Carstvo|Hetitskoga Carstva]]
*[[Luvijski jezik|Luvijski]] (luili): čitav južni pojas [[Anatolija|Anatolije]]
*[[Palajski jezik|Palajski]]: sjeverozapadno od područja hetitskoga
Jezici potvrđeni u 1. tis. pr. Kr. ili kasnije:
*Hijeroglifski luvijski: sjeverna [[Sirija]] do kraja 8. st. pr. Kr.
*[[Lidijski jezik|Lidijski]] (alfabet)
*[[Karski jezik|Karski]] (alfabet)
*[[Licijski jezik|Licijski]] (alfabet) i dr.

== [[Indoiranski jezici]] ==
Indoarijski jezici:

* [[Pali jezik|Pāli]]
* [[Sanskrt]]
** [[Prakrti]]
*** [[Hindi|Hindski]]
*** [[Urdski jezik|Urdski]]
*** [[Gudžaratski jezik|Gudžrati]]
*** [[Marathi jezik|Marathi]]
*** [[Biharski jezici|Bihari]]
*** [[Istočnopandžapski jezik|Pandžapski]]
*** [[Bengalski jezik|Bengalski]]
*** [[Jezik Sinhala|Sinhala]] i dr.
* Neklasificirani jezici: [[Bazigar jezik|Bazigar]], [[Sheikhgal]], [[Chinali-Lahul]]

Iranski jezici:
*[[Avestički jezik|Avestički]] (sveti tekstovi iz ranog 1. tis. pr. Kr.)
*[[Medski jezik|Medski]]
*[[Partski jezik|Partski]] i dr.
*[[Staroperzijski jezik|Staroperzijski]] (malobrojni natpisi — prilagođeno klinasto pismo) 
**Pehlevi  
***[[Perzijski jezik|suvremeni Perzijski]]
* [[Kurdski jezik|Kurdski]]
* [[Paštunski jezici|Paštunski]]
* [[Tadžički jezik|Tadžički]]
* [[Belučki jezik|Belučki]] i dr.
*[[Sarmatski jezik|sarmatski]], [[Skitski jezik|skitski]] (imena: stepska područja juž. Rusije, Ukrajine, poušća [[Dunav|Dunava]] i ist. [[Panonija|Panonije]])   
**[[Osetski jezik|Osetski]] (ist. [[Kavkaz]])

== Grčki jezici ==

* [[Starogrčki jezik]] ([[linear B]] u 2. tis. pr. Kr. i kasnije alfabetski tekstovi)
** [[Novogrčki jezik]]

== [[Italski jezici]] ==
*[[Umbro-sabelski jezici]] ([[Umbrijski jezik|umbrijski]], [[Sabelički jezik|sabelički]], [[Osački jezik|osački]] i dr. – alfabetski natpisi)
*[[Latinski jezik|Latinski]] (ponikao u Laciju; širi se s Rimskom državom) 
**[[Vulgarni latinski jezik|Vulgarni latinski]]
***[[Talijanski jezik|Talijanski]], 
***[[Francuski jezik|Francuski]], 
***[[Rumunjski jezik|Rumunjski]], 
***[[Retoromanski jezici|Retoromanski]], 
***[[Katalonski jezik|Katalonski]], 
***[[Španjolski jezik|Kastiljski]] (Španjolski), 
***[[Portugalski jezik|Portugalski]] i dr. izumrli
*[[Faliskički jezik|Faliskički]] (Falisci, mala etnija sjeverno od Rima; alfabetski natpisi)
*[[Sikulski jezik|Sikulski]] (malobrojni alfabetski natpisi)
== [[:Kategorija:Germanski jezici|Germanski jezici]] ==
[[Zapadnogermanski jezici]]:

*[[Anglofrizijski jezici]]:
**[[Anglijski jezici]]:
***[[Staroengleski jezik|Staroengleski]]
****[[Engleski jezik|Engleski]]
***[[Škotski jezik|Škotski]]
***[[Jola jezik|Jola]]
**[[Starofrizijski jezik|Starofrizijski]]
***[[Frizijski jezici|Frizijski]]
*[[Donjonjemački jezici|Donjonjemački]] jezici:
**[[Starosaksonski jezik|Starosaksonski]]
***[[Donji pruski]]
*[[Franački jezici]]:
**[[Starofranački jezik|Starofranački]]
***[[Nizozemski jezik|Nizozemski]]
****[[Afrikaans]]
***[[Flamanski jezik|Flamanski]]
***[[Luksemburški jezik|Luksemburški]]
*[[Visokonjemački jezici]]:
**[[Starovisokonjemački jezik|Starovisokonjemački]]
***[[Njemački jezik|Njemački]]
**[[Srednjonjemački jezici]]
**[[Donjonjemački jezici]]
**[[Jidiš]]

[[Sjevernogermanski jezici]]:

*[[Staronordijski jezik|Staronordijski]] (srednjovjekovni staroislandski tekstovi)
**Zapadni:  
***[[Staronorveški jezik|Staronorveški]]
****[[Norveški jezik|Norveški]]
***[[Islandski jezik|Islandski]]
***[[Ferojski jezik|Ferojski]]
**Istočni:
***[[Švedski jezik|Švedski]]
***[[Švedski jezik|Skonski]]
***[[Švedski jezik|Dalekarlijski]]
***[[Danski jezik|Danski]]
***[[Älvdalski jezik|Älvdalski]]

[[Istočnogermanski jezici]]:

*[[Gotski jezik|Gotski]] (prijevod Biblije, 4. st.)
*[[Vandalski jezik|Vandalski]] (nema pisanih spomenika)

== [[:Kategorija:Keltski jezici|Keltski jezici]] ==
*[[Gaelski jezici|Galski]] (natpisi na grčkom i lat. alfabetu): sr. Europa, Belgija, najveći dio Francuske, dijelovi sjev. Italije (od 4. st.)
*[[Britonski jezici|Britonski]]   
**[[Velški jezik|Velški]], 
**[[Bretonski jezik|Bretonski]]
*[[Staroirski jezik|Staroirski]] ([[Ogam (pismo)|ogamski natpisi]], srednjovjek. tekstovi)   
**[[Irski jezik|Irski]], 
**[[Škotski gaelski jezik|Škotski gaelski]] ([[Škotska]])
*[[Lepontski jezik|Lepontski]] (sjeverozapad Padska nizine)
*[[Keltiberski jezik|Keltiberski]] (natpisi lat. alfabetom): sjev. i središnja Španjolska
*[[Luzitanski jezik|Luzitanski]] (Portugal – neisgurna pripadnost keltskoj skupini)

== Armenski jezici ==

* [[Klasični armenski jezik]] 
** [[Armenski jezik]] (tekstovi od 5. st.)<ref>{{Citiranje weba|title=Armenci {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3903|access-date=2023-11-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>

== [[Baltoslavenski jezici]] ==
[[:Kategorija:Slavenski jezici|Slavenski jezici]]:
* [[Zapadnoslavenski jezici|Zapadnoslavenski]]: 
** [[Poljski jezik|Poljski]]
** [[Češki jezik|Češki]]
** [[Slovački jezik|Slovački]] 
** [[Lužičkosrpski jezici|Lužičko-srpski]] i dr.
* [[Južnoslavenski jezici|Južnoslavenski]]: 
** [[Staroslavenski jezik|Starocrkvenoslavenski]]
** [[Slovenski jezik|Slovenski]]
** [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]
** [[Srpski jezik|Srpski]]
** [[Crnogorski jezik|Crnogorski]]
** [[Bošnjački jezik|Bošnjački]]
** [[Bugarski jezik|Bugarski]]
** [[Makedonski jezik|Makedonski]] 
* [[Istočnoslavenski jezici|Istočnoslavenski]]: 
** [[Ruski jezik|Ruski]] 
** [[Bjeloruski jezik|Bjeloruski]]
** [[Ukrajinski jezik|Ukrajinski]]
[[Baltički jezici]]:
*[[Pruski jezik|Pruski]] (zapisi iz ranog novog vijeka)
*[[Litavski jezik|Litavski]]
*[[Latvijski jezik|Letonski]] (latvijski)

== Toharski jezici ==

* [[Toharski jezici]] — otkriveni u 20. st.; dijeli se na A i B jezik, oba izumrla u 1. tisućljeću.<ref>{{Citiranje weba|title=toharski jezici {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=61594|access-date=2023-11-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>

== Albanski ==

* [[Albanski jezik|Albanski]] (potvrde tek u srednjem vijeku)
** [[Toskijski jezik]]
** [[Gegijski jezik]]

== Nesvrstani jezici ==
Ovi jezici nisu pouzdano svrstani u grane indoeuropskih jezika iako je gotovo sigurno da pripadaju porodici:
*[[Frigijski jezik|Frigijski]] (alfabetski natpisi u zap. Anatoliji, 1 tis. pr. Kr.) – vjerojatno blizak grčkom i armenskom<ref>{{Citiranje weba|title=Frigija {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20673|access-date=2023-11-08|website=www.enciklopedija.hr}}</ref>
*[[Trački jezik|Trački]] (nekoliko zapisa; imena ljudi i mjesta): sjev. od [[Egejsko more|Egejskog mora]], do [[Crno more|Crnog mora]] i donjeg Dunava; vjer. i jezik [[Bitinija|Bitinaca]] u sjeverozapadnoj Maloj Aziji.
*[[Staromakedonski jezik|Staromakedonski]], [[peonski]] i dr. (slabo potvrđeni – srodni grčkom i frigijskom)
*[[Ilirski jezik|Ilirski]] (samo imena): od [[Hercegovina|Hercegovine]] preko [[Crna Gora|Crne Gore]] do južne [[Albanija|Albanije]] i zapadne [[Sjeverna Makedonija|Makedonije]]
*[[Panonsko-delmatski jezik|Panonsko-delmatski]] (samo imena): od sr. [[Dalmacija|Dalmacije]] do [[Blatno jezero|Balatona]] i Dunava na potezu od [[Baranja|Baranje]] do [[Zemun|Zemuna]]
*[[Dako-getski jezik|Dako-getski]] (samo imena): sjeveroistok [[Srbija|Srbije]], sjever [[Bugarska|Bugarske]], [[Rumunjska]] (možda srodan [[Trački jezik|tračkom]])
*[[Mesapski jezik|Mesapski]] i dr. jezici [[Apulija|Apulije]] (alfabet; vjerojatno podrijetlom s Balkana)
*[[Ligurski jezik (drevni)|Ligurski]] (samo imena): [[Ligurija]] i jugozap. dio [[Pad|Padske]] nizine, južna [[Francuska]]
*[[Venetski jezik|Venetski]] (alfabetski natpisi; srodan latinskom i keltskim jezicima): sjeveroist. Padska nizina; vjerojatno srodni jezici [[Histri|Histra]] i [[Liburni|Liburna]]

== Napomena ==
U Europi su u starom vijeku posvjedočeni i neindoeuropski jezici.
Najpoznatiji je Etruščanski koji je bio proširen u dijelovima Italije; ostalo je mnogo natpisa na različitim materijalima, no najvećim dijelom kratkih. Etruščani su se služili prilagođenim grčkim alfabetom.
Danas je razmjerno dobro poznata gramatika, kao i fond od više stotina riječi. 
U Alpama (ist. Švicarska i susjedni dijelovi Italije i Austrije) govorio se Retski – malo natpisa etruščanskim alfabetom; jezik je nerazumljiv.
Na zapadu Pirineja [[Autohtonost|autohtono]] stanovništvo su Baski. Jezik je potvrđen tek u srednjem vijeku. Kao ni u prethodnim slučajevima, ne može se utvrditi pripadnost nekoj poznatoj jezičnoj obitelji.

== Literatura ==
*A. Marztinet, ''Des steppes aux oceans. L indoeuropeen et les "Indo-Europeens"'', Payot, Paris 1986.
*J. P. Mallory, ''In Search of the Indo-Europeans'', Thames and Hudson, London 1989.
*C. Renfrew, ''Archaeology and Language''. ''The Puzzle of Indo-European Origins'', Harmondsworth 1989.
*T. V. Gamkrelidze, V. V. IVANOV, ''Indo-European & the Indo-Europeans'', Berlin: Mouton de Gruyter 1995.
*C. Watkins, ''How to kill a dragon. Aspects of Indo-European poetics'', Oxford UP, New York - Oxford 1995.
*R. Matasović, ''Kratka poredbeno povijesna gramatika latinskoga jezika'', Matica hrvatska, Zagreb 1997.
*B. W. Fortson Iv, ''Indo-European Language and Culture. An Introduction'', Blackwell Textbooks in Linguistics, 19, Malden, MA - Oxford - Carlton (AUS) 2004.
*E. Benveniste, ''Riječi indoeuropskih institucija'', Disput, Zagreb 2005.

== Vidi još ==
* [[Indoeuropski jezici]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Indoeuropski jezici|#]]
[[Kategorija:Jezikoslovni popisi|Jezici, indoeuropski]]