Ferojski jezik
Ferojski jezik | |
føroyskt mál | |
Države | Farski Otoci Danska |
Etnicitet | Ferojci |
Razredba | indoeuropski germanski sjevernogermanski zapadnoskandinavski ferojski |
Službeni status | |
Služben | Farski Otoci |
Ustanova | Føroyska málnevndin (Farski jezični odbor) |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | fo |
ISO 639-2 | fao |
ISO 639-3 | fao |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Ferojski jezik (fer. føroyskt mál; ISO 639-3: fao) jezik je zapadnoskandinavske skupine sjevernogermanskih jezika, kojim se služi oko 48 200 Ferojaca (2007;[1] 45 400, 2001.[2] ) na ferojskim otocima.
Njegova povijest počinje otkrivanjem Grím Kambana (825.) kada ga naseljavaju vikinzi iz Norveške, a jezik kojim su govorili bio je dansk tunga ili staronordijski.[3] Do stvaranja novih jezika dolazi podjelom između 800. i 1050. na istočnonordijske dijalekte, iz kojih su s vremenom nastali švedski i danski, te zapadnonordijske dijalekte, iz kojih su se razvili ferojski, norveški i islandski.
Ferojski jezik ima svoje pismo od 14 stoljeća. Ferojski jezikoslovac Venceslaus Ulricus Hammershaimb (1819. – 1909.) stvorio je 1846. novo pismo na kojem su 1890. izdane prve ferojske novine Føringatiðindi (Ferojske novine).[4]
Od svih ostalih germanskih jezika, Ferojskome je najsličniji Islandski, što se ponajviše može zahvaliti izoliranosti te u ustrajnosti za očuvanjem svog jezika.
Ferojski brojevi
broj | ferojski |
---|---|
0 | null |
1 | eitt |
2 | tvey |
3 | trý |
4 | fýra |
5 | fimm |
6 | seks |
7 | sjey |
8 | átta |
9 | níggju |
10 | tíggju |
11 | ellivu |
12 | tólv |
13 | trettan |
14 | fjúrtan |
15 | fimtan |
16 | sekstan |
17 | seytjan |
18 | átjan |
19 | nítjan |
20 | tjúgu |
21 | einogtjúgu |
22 | tveyogtjúgu |
30 | tredivu, tríati |
40 | fjøruti, fýrati |
50 | hálvtrýss, fimmti |
60 | trýss, seksti |
70 | hálvfjers, sjeyti |
80 | fýrs, áttati |
90 | hálvfems, níti |
100 | hundrað |
1000 | (eitt) túsund |