Bijela roda
| Bijela roda | |
|---|---|
 Bijela roda Ciconia ciconia | |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Ciconiiformes |
| Porodica: | Ciconiidae |
| Rod: | Ciconia |
| Vrsta: | C. ciconia |
| Dvojno ime | |
| Ciconia ciconia Linnaeus, 1758. | |
| Rasprostranjenost | |
 Rasprostranjenost i migracija bijelih roda | |
| Baze podataka | |
Bijela roda (lat. Ciconia ciconia) je ptica iz porodice roda (Ciconiidae) koja ima dug i crven kljun. Dugačak vrat i duge, crvene i tanke noge. Perje joj je bijele boje, a na krilima se nalazi nešto duže i crnije perje. Ženka i mužjak ne razlikuju se s obojenošću. Staništa su joj područja uz močvare, poplavne livade i vlažne šume. Let joj je spor. Glasa se klepetanjem. Hrani se različitim malim životinjama, kao što su kukci, svime onim što može uloviti. U travnju ili svibnju savija veliko gnijezdo, u krošnji stabla ili na krovovima kuća. Najčešće ima pet jaja. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima. Živi u srednjoj i istočnoj Europi. Bijela roda je strogo zaštićena kao i crna roda. Selica je.
Bijela roda je široko rasprostranjena diljem palearktičkog pojasa, od Atlantske obale na zapadu do europskih dijelova Rusije na istoku. Manji dio populacije gnijezdi u centralnoj Aziji. Europska populacija je podijeljena na zapadnu i istočnu preletnu populaciju koje migriraju preko Gibraltara i Bospora.[1] Ukupna svjetska populacija procijenjena je najmanje između 166.424 – 168.934 gnijezdeća para, od čega je u Europi 160.000 gnijezdećih parova (96% od ukupne gnijezdeće populacije).[2]
Bijele rode su rasprostranjene u Panonskoj nizini i sjevernim kontinentalnim dijelovima Hrvatske koji su omeđeni rijekama Murom i Dravom na sjeveru, Dunavom na istoku i Kupom, Unom i Savom na jugu, iako nekoliko parova gnijezdi i južnije od te linije sve do Plaškog. Gnijezdi se u selima i gradovima koji su okruženi odgovarajućim vlažnim staništima i ekstenzivno obrađenim poljoprivrednim zemljištem. Najgušća gnijezdeća populacija nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje (Čigoč) uz poplavne nizine rijeke Save, Dunava (Borovo) i Ilove (Marino Selo). Brojnost gnijezdeće populacija bijele rode u 2011. godini u Hrvatskoj procjenjuje se na 1100 – 1300 parova. Najpoznatije hrvatske rode su Klepetan i Malena.
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. prosinca 2013. Pristupljeno 22. travnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link) - ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. veljače 2012. Pristupljeno 22. travnja 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
3. http://www.springalive.net/ba-bs/springalive/roda Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. travnja 2015. (Wayback Machine)
 | Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bijela roda |
 | Wikivrste imaju podatke o taksonu Bijeloj rodi |