Opatija

Opatija
	; grb
Država	Hrvatska
Županija	Primorsko-goranska
Gradonačelnik	Fernando Kirigin
Naselja	10 gradskih naselja
Površina	67,2 km2
Površina središta	3,5 km2
Koordinate	45°20′N 14°19′E / 45.34°N 14.31°E
Stanovništvo (2021.)
Ukupno	10 619
– gustoća	158 st./km2
Urbano	5701
– gustoća	1629 st./km2
Odredišna pošta	51410 Opatija
Pozivni broj	+385 (0)51
Autooznaka	RI
Stranica	opatija.hr
	Opatija Opatija na zemljovidu Hrvatske

Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.

Gradska naselja

Grad Opatija sastoji se od deset naselja (stanje 2021.).

Naselje	Stanovništvo (2021.)
Dobreć	383
Ičići	852
Ika	299
Mala Učka	2
Opatija	5 715
Oprič	720
Pobri	1 094
Poljane	543
Vela Učka	42
Veprinac	1 011

Zemljopis i klima

Smještena podno planine i parka prirode Učka, Opatija pruža izvrstan odabir za odmor ljeti i zimi. Predivna priroda, parkovi, stare austro-ugarske ville, šetališta i plaže već 160 godina privlače turiste iz Europe i svijeta. Opatija je vodeće turističko mjesto u Republici Hrvatskoj za organizaciju kongresa, seminara i savjetovanja. Festivalima, koncertima, izložbama i drugim kulturnim i sportskim događanjima Opatija tijekom cijele godine nudi kulturno zabavne sadržaje.^[4]

Opatija se nalazi na istočnoj obali istarskoga poluotoka, i leži u podnožju planine Učka. Najveći je grad i središte liburnijskog prostora koji se proteže od Plomina, uzduž obale i planinskim masivom Učke i Ćićarije do Rupe i Kastva.

Opatija je turistički gradić, pitoresknog izgleda. Svojom tradicijom i izgledom izdvaja se od ostalih turističkih gradova jer je njegova, iako kratkotrajna povijest vrlo životopisna.

Klima Opatije je submediteranska što znači da nije kao u Dalmaciji, već su temperature nešto niže, a i padalina te oblačnih dana u godini ima više nego u južnijim predjelima Jadrana.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. godine u Opatiji većinom žive Hrvati 11 047 (86,9% stanovništva), dok su od nacionalnih manjina najzastupljeniji Srbi 339 (2,67 %), Slovenci 207 (1,63 %) i Talijani 144 (1,13 %).

Prema popisu iz 2011. godine u Opatiji žive Hrvati 10 265 (88,04%), te kao najzastupljenije manjine Srbi 312 (2,68%), Talijani 169 (1,45%) i Slovenci 151 (1,30%).

Prema popisu iz 2021. godine u Opatiji žive Hrvati 9 483 (89,30%), dok su najzastupljenije manjine Srbi 208 (1,96%), Talijani 151 (1,42%) i Slovenci 114 (1,07%).

Grad Opatija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	4491	4159	4775	5994	8430	11825	9625	11865	10098	9920	11154	12242	13614	13566	12719	11659	10619
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare općine Opatija.U 1857., 1869., 1880., 1921. i 1931. dio podataka je sadržan u općini Lovran, a u 1857. u općini Mošćenička Draga. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Opatija: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1546	1073	1313	2596	4132	6552	5062	6233	6975	6830	7974	8995	9536	9073	7850	6657	5701
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Sadrži podatke za bivša naselja Volosko od 1857. do 1948., Skrbići od 1880. do 1910., Križišće, Lipovica i Slatina u 1910., koja su tih godina iskazivana kao naselja. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Uprava

1993. – 2001.

gradonačelnik - Axel Luttenberger (IDS)

2001. – 2005.

gradonačelnik - Ranko Vlatković (HNS)

2005. – 2009.

gradonačelnik - Amir Muzur (Nezavisna lista)

2009. – 2013.

gradonačelnik - Ivo Dujmić (SDP)
zamjenik gradonačelnika - Ernie Gigante Dešković (nezavisni)
zamjenica gradonačelnika - Marina Gašparić (HNS)
predsjednik Gradskog vijeća - O'Brien Sclaunich (IDS)

2013. – 2017.

gradonačelnik - Ivo Dujmić (SDP)
zamjenik gradonačelnika - Fernando Kirigin (SDP)
zamjenica gradonačelnika - Marina Gašparić (HNS)
predsjednik Gradskog vijeća - Viktor Peršić (SDP)

2017. – 2021.

gradonačelnik - Ivo Dujmić (nezavisni)
zamjenik gradonačelnika - Emil Priskić (nezavisni)
zamjenica gradonačelnika - Vera Aničić (nezavisni)
predsjednik Gradskog vijeća - Robert Kurelić (AM)

Od 2021.

gradonačelnik - Fernando Kirigin (SDP)
zamjenica gradonačelnica - Kristina Đukić (SDP)
predsjednica gradskog vijeća - Neva Slani (AM)

U svakom slučaju, "staro" u opatijskoj terminologiji označava predturističko doba, dakle Opatiju prije 1884. i urbanističkih preinaka Društva južnih željeznica (Südbahngesellschaft). Kao što je kopnilo staro rezoniranje lokalnih ribara, mornara i tkalja, tako su se na račun te nove turističke logike rastakali i njihovi kućerci – što prepuštani generaldirektoru Friedrichu Schüleru, što preobrazujući se pod istim vlasnicima u ugostiteljske kasarne.

Predturistička Opatija

Saživjeti se sa "starom" Opatijom znači uroniti u ulični raster bitno različit od današnjeg. Ako bismo se danas zaželjeli prošetati predturističkom glavnom ulicom, čekao bi nas niz iznenađenja. Najsjeverniji dio "pra-Ulice maršala Tita" imao je isti tok kao i danas: od Škrbića do Tržnice vrijeme je diralo ljude i zgrade, ali ulicu ne. Međutim, dalje već treba zagaziti u neugledni sporedni kvart Radničke ceste, zavijajući s Mrkata u brdo, proći između Barića i Riječke banke i spustiti se do Ribarskog trga (Piazza vecchia) iza današnje foto-radnje Luigi. Na ovom se mjestu prodavalo ribe, voće i povrće davno prije izgradnje Tržnice našeg vremena. Stiješnjena između vila Dalibor (s pisarnom "Družbe svetih Ćirila i Metodija za Istru" i stanom Viktora Cara Emina) i Ertl (kasnije, po vlasniku pekaru, Rosenberger) s jedne, a Ježice s druge strane, stara se glavna ulica u luku dizala do trga zvanog Stendardo, po zastavi koju bi ovdje izvjesili o blagdanu. Tu, na križanju s današnjom Ulicom sv. Florijana, još do pred par desetljeća Učkari su prodavali drvo i ugljen s oprćenih magaraca. Spuštajući se u nastavku Ulicom sv. Florijana, stara glavna ulica odvela bi nas dalje, do hotela Palme: ovdje se vraćamo na M. Tita i na glavnu ulicu današnje Opatije. Ali već pod kavanom Paris opet moramo skrenuti, u usku Teslinu ulicu. Tu na nas čeka nespretna megalomanska konstrukcija vile Rudovits (alias Schanzer), kapelica Sv. Kuzme, Zora i ostaci ostataka nekad slavnog opatijskog kina. Tu, pred Zorom, na ex-magistralu izlazi stubište (stiješnjeno između kućebrojeva 118 i 120 u Ulici m. Tita) koje se s druge strane današnje glavne ulice nastavlja u procijepu između vile Devana i hotela Atlantik: to je bila spojnica crkve Sv. Jakova s uličnom mrežom stare Opatije. Slijedeći logiku stare magistrale, međutim, mi bismo nastavili dalje, Stubištima Theodora Billrotha i Edite Stern (danas na tom putu siječemo Dobrilinu ulicu i Novu cestu), sve do ulice Vrutki.

Druga arterija Opatije, spoj dviju i opet danas živućih ulica – E. Kumičića i Vrutki, bila je najdulji cestovni kontinuitet, presječen tek u našem stoljeću izgrađenom Novom cestom (1908.). Prečica koja je povezivala razilazeće tokove (E. Kumičić-Vrutki i donja ulica – "pra-M. Tita") nakon bifurkacije nedaleko tržnice, bila je današnja Ulica sv. Florijana (ex M. Gorkog).

Kuće stare Opatije nisu bile grupirane samo oko tih prometnica, već su dijelom slijedile i davnu logiku bježanja od obale koja izlaže mnogim opasnostima. Izrazito velika skupina kuća tako je činila Jelenkino ili Jelenkinu Vas, za tadašnje relacije samostalno naselje smješteno oko sjevernog dijela današnje Ulice B. Želea s nastavkom prema Putu u Bregi i Ulici E. Bošnjaka. Ovdje je na razmjerno maloj površini bilo koncentrirano oko 25% opatijskih kuća – na mjestu najudaljenijem od crkve Sv. Jakova, a značaj "naselju" svakako je davala i krčma Matije Dujmića na broju 88.

Dakako, unatoč svim zahvatima koje je turizam nametnuo licu grada, poneka fasada iz starije ere oduprla se vremenu, ostajući često okrenuta užom stranom moru, kako su propisivale regule zaštite od gusarskog oka. Premda su mnoge kuće, obilježene na jedinom predturističkom katastarskom planu (1820.), nestale, kao, recimo, kuće na mjestu današnje fontane na Slatini, ili kuća Paskvalea Jačića pred glavnim ulazom u hotel Imperial, ili kućerak Jurkovića Suca na mjestu betonskog kupališta pred vilom Amalia, mnoge su se održale na svom mjestu, preživješi obilate rekonstrukcije i proširenja. Takva je kuća na adresi M. Tita 78 (Maxi-bar), čitavo jezgro oko Vrutki 23-27 (možda najstarije stambeno jezgro Opatije uopće, gdje su se nastanili prvi kolonisti iz obitelji Giusti, u blizini potoka Vrutki i na ivici crkvenih zemljišta), ili kuća na adresi Teslina 4. Kuća Vrutki 15, uz kuću Šikićevih nad parkiralištem na Tržnici, sačuvala je za Opatiju iznimno rijetki "shod" (ulaznu natkrivenu platformu), a Sv. Florijana 12, gdje je rođen pjesnik Zoran Kompanjet i gdje živi pjesnikinja Marija Trinajstić, iza debelih zidova i pod niskom tavanicom još uvijek ima kuhinjsku "napu" (odvod za zrak) nad starinskim štednjakom.

Prošetati se tom "starom" Opatijom Vrutki, Jelenkine Vasi, Strojbarića, Križišća i Sv. Florijana, znači udahnuti miris ručkova, osluhnuti obiteljske raspre i zaviriti u svakodnevicu potomaka onih koji Opatiju nisu mogli izgraditi, ali su je zato oduvijek održavali svojim žuljevima kao poklonjenu rijetku biljku u vlastitom vrtu.^[5]

Politika

Politička situacija u Opatiji vrlo je životopisna za grad takve veličine. 1993.-2001. vlast obnaša IDS na čelu s gradonačelnikom Axelom Luttenbergerom (IDS). Mijenja se struktura Gradskog vijeća i postaje onakvom kakva je danas. 2001.-2005. vlast obnaša koalicija SDP-HNS-HSU na čelu s gradonačelnikom Rankom Vlatkovićem (HNS). 2005. – 2009. vlast obnaša Nezavisna lista Amira Muzura u koaliciji s HDZ-om i HSU-om na čelu s gradonačelnikom Amirom Muzurom (nezavisna lista) Mijenja se izborni zakon. Gradonačelnici i dogradonačelnici se biraju izravno. 2009. vlast je preuzela koalicija SDP-IDS-HNS-HSU te je gradonačelnikom postao Ivo Dujmić (SDP), dogradonačelnikom Ernie Gigante Dešković (IDS) i dogradonačelnicom Marina Gašparić (HNS). Predsjednik Gradskog vijeća postao je O'Brien Sclaunich (IDS).

Gospodarstvo

Poznate osobe

Beti Jurković, hrv. pjevačica
Duško Jeličić, hrv. glazbenik
Dražen Turina Šajeta, hrv. pjevač
Ernie Gigante Dešković, hrv. književnik
Melinda Kostelac, hrv. grafičarka
Đuro Mihočka, hrv. nogometni sudac
Claudia Beni, hrv. pjevačica

Spomenici i znamenitosti

Crkva sv. Jakova
Villa Angiolina (1844.)
Opatijski perivoj
Lungomare
Grand Hotel Kvarner (1884.) - prvi moderni hotel na hrvatskoj obali Jadrana
Villa Amalia (1890.)
Umjetnički paviljon "Juraj Šporer"
Fontana - Helios i Selena - djelo kipara Hansa Rathautsky-a (1889.)
Djevojka s galebom - djelo kipara Zvonka Cara, postavljena uz more 1956.
Madonna (1891.)
Crkva Navještenja Blažene Djevice Marije
Hotel Imperial (1885.)
Ljetna pozornica
Amerikanski vrtovi Opatija

U Opatiji na šetalištu Slatina je postavljeno prvih osam zvijezda. Opatija je prihvatila ideju, koju je Zagreb odbio, da se na poznatom šetalištu Slatina naprave zvijezde poznatih čemu su se protivli brojni građani Opatije smatrajući je lošom kopijom koja ne pokazuje opatijsku specifičnost na kojoj se treba graditi turizam. Dr. Amir Muzur, gradonačelnik Opatije, prihvatio je i potpisao ugovor u kojem podržava da se te zvijezde naprave. Jedan domaći pjevač je za svoj 34. rođendan poklonio svoju zvijezdu. Njegovo ime je Dražen Turina Šajeta. 18. ožujka otkrivene su zvijezde poznatih. To otkrivanje čekalo je mnogo ljudi s velikom znatiželjom. Jedan od njih bio je pjesnik Dragutin Tadijanović, koji je također imao svoju zvijezdu.

Zvijezde su dobili: Ivo Robić, Janica Kostelić, Dražen Petrović, Krešimir Ćosić, Oliver Dragojević, Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Miroslav Radman i Nikola Tesla. Do sada je postavljeno ukupno 32 mramorne zvijezde s imenima osoba koje su doprinijele promociji Hrvatske sa svojim sportskim, znanstvenim, umjetničkim i inim radom.^[6]

Projekt je doživio brojne kritike i polemike, i do sada nije ispunio osnovne klauzule napisane u ugovoru.

Obrazovanje

Osnovne škole

Osnovna škola Rikard Katalinić Jeretov Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. svibnja 2019. (Wayback Machine)

Srednje škole

Ugostiteljska škola Opatija
Hotelijersko-turistička škola Arhivirana inačica izvorne stranice od 10. svibnja 2019. (Wayback Machine)
Gimnazija Eugena Kumičića Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. svibnja 2019. (Wayback Machine)
Obrtnička škola Opatija Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. studenoga 2018. (Wayback Machine)

Fakulteti

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Kultura

U Opatiji djeluje katedra Čakavskog sabora.
Festival Opatija
Hrvatski muzej turizma
u Opatiji djeluje desetak udruga koje se aktivno bave kulturom, među njima Liburnia Jazz.

Liburnia Jazz Festival & Workshops i Liburnia Jazz Ex Tempore.^[7]

Konzulati

Nizozemska - gđa. Vanda Poščić, počasna konzulica^[8]
Poljska - Dr. Amir Muzur, počasni konzul

Šport

Godine 2014. u Opatiji je otvorena nova sportska dvorana. Nosi ime po Marinu Cvetkoviću, opatijskom košarkašu i poginulom branitelju Domovinskog rata. Športska dvorana Marino Cvetković proteže se na 11.000 kvadrata, veliki sportski teren ima 1.217 sjedećih mjesta zajedno s pomičnim tribinama koje se nalaze s jedne strane glavnog športskog terena. U nastavku se nalazi i jedna manja dvorana koja će služiti za zagrijavanje, odnosno za rekreaciju i sportove poput badmintona, karatea i stolnog tenisa, dok se u suterenu objekta nalazi parkiralište sa 137 parkirnih mjesta i 7 mjesta za invalide. Također, uz dvoranu osigurano je pet parkirnih mjesta za autobuse. U dvorani je predviđeno održavanje raznih sportskih manifestacija kao što su: rukomet, košarka, odbojka, mali nogomet, tenis, stolni tenis, gimnastika, badminton, boks, hrvanje, ostali borilački sportovi, i ostali slični športovi, ali i kulturnih, poslovnih, izložbeno-sajamskih i zabavnih događanja koncerata, izložbi, sajmova, konvencija i kongresa. Kod Opatije je poznata automobilistička i motociklistička staza Preluk.

Od 1965. održava se ITF Internacionalni turnir veterana Opatija, jedan od najdugovječnijih veteranskih teniskih turnira u svijetu.^[9]^[10] Jedan je od gradova domaćina ITF Futures turnira Istarska Rivijera koji se održava od 1973.^[11]

Rally Opatija, koji se održava od 1992. je jedan od najdugovječnijih relija na teritoriju Hrvatske.^[12] Povremeno je u 90-im održavan Opatijski ženski rally, bodovan za hrvatsko prvenstvo žena u rallyu.^[13]

1912. održan je Međunarodni gambitni turnir Opatija, a tema je bio kraljev gambit. Na turniru je iskristalizirana opatijska varijanta kao najbolja mogućnost obrane za crne. To je prvi međunarodni šahovski turnir organiziran na teritoriju današnje Hrvatske (Opatija je u to vrijeme bila dio Austrije).

Od 2016. u Opatiji se održava Svjetsko prvenstvo va pukalnicah, turistička, ali i sportska priredba.^[14]

ICO Crossminton Opatija Open koji je započeo 2008. bio je jedan od prvih crossminton turnira u Hrvatskoj.

Sedam godina zaredom na plaži Slatina održavan je Europski padobranski kup u preciznom slijetanju.^[15]

Održano je finale Europa kupa u inline slalomu 2007. pod nazivom IAEC Inline slalom Europa cup finals.^[16]

Održavaju se jedriličarske regate s dugom tradicijom: Cup Opatije (1974.), Galijola (1983.), Karneval kup (1995.).

Liburnija futsal cup održava se od 2011.