Izvorni kod stranice Venezuela

{{Infokutija zemlja
| mikronacija             = 
| konvencionalno_dugo_ime = Bolivarska Republika Venezuela
| hr_ime                  = Bolivarska Republika Venezuela
| ime                     = 
| izvorno_ime             = {{nowrap|''República Bolivariana de Venezuela''}}
| ime_genitiv             = Venezuele
| status             = 
| zastava            = Flag of Venezuela (state).svg
| alt_flag           = 
| zastava2           = 
| alt_flag2          = 
| grb                = Coat of arms of Venezuela.svg
| alt_coat           = 
| tip_simbola        = Grb
| geslo              = 
| geslo_prijevod     = 
| državna_himna      = [[Gloria al Bravo Pueblo]]
| kraljevska_himna   = 
| drugi_simbol       = 
| tekst_simbol       = 
| drugi_tip_simbola  = 
| tekst_tipa_simbola = 
| slika_karte  = Venezuela (orthographic projection).svg
| loctext      = 
| alt_map      = 
| opis_karte   = 
| slika_karte2 = 
| alt_map2     = 
| opis_karte2  = 
| glavni_grad  = [[Caracas]]
| latd  = 10 | latm  = 30 | latNS  = N
| longd = 66 | longm = 55 | longEW = W
| najveći_grad         = [[Caracas]]
| tip_najvećeg_naselja = najveći grad
| najveće_naselje      = 
| službeni_jezici      = [[španjolski]]{{sup|a}}
| nacionalni_jezici    = 
| regionalni_jezici    = 
| etničke_grupe        = 
| etničke_grupe_godina = 
| religija             = 
| demonim              = 
| org_tip      = 
| članstvo     = 
| tip_vlasti   = [[Savezna država|Savezna]] [[prezidencijalizam|predsjednička]] [[ustav]]na [[republika]]
| vođa_titula1 = [[Predsjednik Venezuele|Predsjednik]]
| vođa_ime1    = [[Nicolás Maduro]]
| vođa_titula2 = [[Potpredsjednik Venezuele|Potpredsjednik]]
| vođa_ime2    = [[Delcy Rodríguez]]
| vođa_titula3 = 
| vođa_ime3    = 
| vođa_titula4 = 
| vođa_ime4    = 
| vođa_titula5 = 
| vođa_ime5    = 
| vođa_titula6 = 
| vođa_ime6    = 
| vođa_titula7 = 
| vođa_ime7    = 
| vođa_titula8 = 
| vođa_ime8    = 
| vođa_titula9 = 
| vođa_ime9    = 
| zakonodavac  = [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]
| gornji_dom   = 
| donji_dom    = 
| suverenitet_tip      = [[Nezavisnost]]
| suverenitet_napomena = 
| uspostava_događaj1   = od [[Španjolska|Španjolske]]
| uspostava_datum1     = [[5. srpnja]] [[1811.]]
| uspostava_događaj2   = {{nowrap|od [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]}}
| uspostava_datum2     = [[13. siječnja]] [[1830.]]
| uspostava_događaj3   = Priznata
| uspostava_datum3     = [[30. ožujka]] [[1845.]]
| uspostava_događaj4   = 
| uspostava_datum4     = 
| uspostava_događaj5   = 
| uspostava_datum5     = 
| uspostava_događaj6   = 
| uspostava_datum6     = 
| uspostava_događaj7   = 
| uspostava_datum7     = 
| uspostava_događaj8   = 
| uspostava_datum8     = 
| uspostava_događaj9   = 
| uspostava_datum9     = 
| uspostava_događaj10  = 
| uspostava_datum10    = 
| uspostava_događaj11  = 
| uspostava_datum11    = 
| uspostava_događaj12  = 
| uspostava_datum12    = 
| površina_km2     = 916,445
| površina_oznaka  = Ukupno
| površina_fusnota = 
| površina_rang    = 
| vode             = 0.32
| površina_oznaka2 = 
| površina_podaci2 = 
| površina_oznaka3 = 
| površina_podaci3 = 
| stanovništvo_proc         = {{decrease}} 31,568,179
| stanovništvo_proc_godina  = [[2018.]]
| stanovništvo_proc_rang    = 44
| stanovništvo_oznaka2      = 
| stanovništvo_podaci2      = 
| stanovništvo_oznaka3      = 
| stanovništvo_podaci3      = 
| stanovništvo_popis        = 
| stanovništvo_popis_godina =
| stanovništvo_popis_rang   =
| gustoća_stanovništva      = 33.74
| stanovništvo_gustina_rang = 181
| broj_članica              =
| GDP_PPP                     = $340.984 mlrd.
| GDP_PPP_rang                = 48
| GDP_PPP_godina              = [[2018]].
| GDP_PPP_per_capita          = $10,399
| GDP_PPP_per_capita_rang     = 101
| GDP_nominal                 = $100.845 mlrd.
| GDP_nominal_rang            = 51
| GDP_nominal_godina          = [[2018.]]
| GDP_nominal_per_capita      = $3,168
| GDP_nominal_per_capita_rang = 93
| Gini          = 44.8
| Gini_ref      =                    
| Gini_rang     = 
| Gini_godina   = [[2013]]
| Gini_promjena = increase
| HDI           = 0.767
| HDI_ref       = 
| HDI_rang      = 71
| HDI_godina    = [[2016]]
| HDI_promjena  = decrease
| valuta     = [[Petro (kriptovaluta)|petro]] (PTR)<br>[[venezuelanski bolivar|bolívar soberano]]
| valuta_kod = VES
| vremenska_zona     = [[Venezuelanski standardno vrijeme|VET]]
| utc_nadom          = -4
| vremenska_zona_DST = 
| utc_nadom_DST      = 
| DST_napomena       = 
| antipodi           = 
| datum_format       = dd/mm/gggg
| pozivni_broj       = +58
| svetac_zaštitnik   =
| internetski_nastavak = [[.ve]]
| službeni_website     = 
| slika_karte3 = 
| širina_karte =
| alt_map3     =
| opis_karte3  =
| fusnota_a = Ustav priznaje i sve indijanske jezike.
| fusnota_b = 
| fusnota_c = 
| fusnota_d = 
| fusnota_e = 
| fusnota_f = 
| fusnota_g = 
| fusnota_h = 
| fusnota_1 = 
| fusnota_2 = 
| fusnota_3 = 
| fusnota_4 = 
| fusnota_5 = 
| fusnota_6 = 
| fusnota_7 = 
| fusnota_8 = 
| komentar  = 
}}

'''Venezuela''' ili '''Venecuela''', službeno '''Bolivarska Republika Venezuela''' ([[Španski jezik|španski]]: ''República Bolivariana de Venezuela''), jest [[savezna republika]] koja se nalazi na sjevernoj obali [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. Na zapadu graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]], na jugu s [[Brazil]]om, na istoku s [[Gvajana|Gvajanom]], a s otočjem [[Trinidad i Tobago]] na sjeveroistoku. Ukupna površina zemlje iznosi oko  916,445 km{{sup|2}}, dok je prema procjeni iz [[2016.]] godine broj stanovnika 31,775,371. Venezuela se smatra državom s [[Biodiverzitet|izrazito visokim biodiverzitetom]] (trenutno se nalazi na sedmom mjestu po broju vrsta na svijetu),<ref>{{cite web |url=http://www.unep-wcmc.org/#?country=VE&dashboard=show |title=World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme |date=September 2004 |accessdate=8 January 2016 |website=World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme (UNEP-WCMC), 2004. Species Data (unpublished, September 2004). |publisher=United Nations Environment programme |author=World Conservation Monitoring Centre of the United Nations Environment Programme}}</ref> a staništa se prostiru od obronaka [[Ande|Andi]] na zapadu, preko [[Amazona|amazonskih]] kišnih šuma na jugu i velikih ''[[llanos]]a'', pa sve do karipske obale i delte rijeke [[Orinoco]] na istoku.

Teritorij koji je danas poznat kao Venezuela [[Španska kolonizacija Amerike|kolonizirala je Španjolska]] još [[1522.]] godine usred snažnog otpora domorodačkog, indijanskog stanovništva. Godine [[1811.]], postala je jedna od prvih španjolskih kolonija koja je [[Prva Venezuelanska Republika|proglasila nezavisnost]], koja nije bila sigurna sve do [[1821.]] godine, kada je Venezuela postala dio savezne republike [[Velika Kolumbija|Velike Kolumbije]]. Punu nezavisnost stekla je [[1830.]] godine. Tokom XIX. vijeka, Venezuela je prolazila kroz veliku političku krizu i periode autokracije, uz dominaciju regionalnih ''[[Caudillo|caudillosa]]'' sve do polovice XX. vijeka. Od [[1958.]], zemlja je imala seriju demokratski izabranih vlada. Ekonomske krize tokom 80-ih i 90-ih godina dovele su do novih nestabilnosti, među kojima su ''[[Caracazo]]'' pobune iz [[1989.]], [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.|dva pokušaja puča tokom 1992.]] te opoziv predsjednika [[Carlos Andrés Pérez|Carlosa Andrésa Péreza]] zbog pronevjere javnog novca tokom [[1993.]] godine. Potpuni kolaps povjerenja naroda u vladajuće političke stranke doveo je do uspjeha bivšeg pučista [[Hugo Chávez|Huga Cháveza]] na izborima [[1998.]] i početak [[Bolivarska revolucija|Bolivarske revolucije]], koja je započela s konstituantom iz [[1999.]] godine i donošenjem novog ustava. Novi ustav je službeno promijenio ime države u Bolivarska Republika Venezuela.

Venezuela je [[Savezna republika|savezna]] [[Predsjednički sustav|predsjednička]] [[republika]] koja se sastoji od [[Savezne države Venecuele|23 savezne države]], [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (koji pokriva [[Caracas]]) i [[Savezni teritoriji Venezuele|saveznih teritorija]] (koji obuhvaćaju otoke). Venezuela također prisvaja sav [[Gvajana|gvajanski]] teritorij zapadno od rijeke [[Essequibo (rijeka)|Essequibo]], površine 159,500 km{{sup|2}}, a koji se naziva ''[[Guayana Esequiba]]'' ili ''Zona en Reclamación''.<ref name="Geneva Agreement, 17 February 1966">{{cite web |url=http://treaties.un.org/doc/Publication/UNTS/Volume%20561/volume-561-I-8192-English.pdf |title=Geneva Agreement, 17 February 1966 |publisher=United Nations}}</ref> Venezuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja Latinske Amerike;<ref name="encartaSA">{{cite encyclopedia |url=http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |archivedate=21 April 2007 |title=South America |accessdate=13 March 2007 |publisher=Encarta }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070421194631/http://encarta.msn.com/encyclopedia_761574914_3/South_America.html |date=2007-04-21 }}</ref><ref name="UNpopstats">{{cite web |url=http://www.un.org/esa/population/publications/wup1999/WUP99ANNEXTABLES.pdf |title=Annex tables |accessdate=13 March 2007 |publisher=United Nations |work=World Urbanization Prospects: The 1999 Revision |format=PDF}}</ref> većina stanovništva živi u gradovima na sjeveru zemlje, mahom u [[Caracas]]u, koji je ujedno i najveći grad.

Nakon otkrića velikih izvora [[nafta|nafte]] početkom XX. vijeka, Venezuela je vodeća svjetska zemlja po količini dokazanih naftnih rezervi te je jedna od vodećih izvoznica nafte. Zemlja koja je isprva bila nerazvijena izvoznica poljoprivrednih proizvoda poput [[kava|kave]] i [[kakao|kakaa]], nakon otkrića nafte postala je jedna od najvažnijih izvoznica na svijetu. [[Naftna kriza iz 1980-ih]] dovela je do krize vanjskog duga i dugotrajne ekonomske krize, tokom koje je [[inflacija]] došla do 100% ([[1996.]]), a postotak siromašnih stanovnika se popeo na 66% ([[1995.]]).{{sfn|McCaughan|2005|p=32}}  Oporavak tržišta nafte početkom XXI. vijeka donio je Veneuzueli priliv novca kakav nije bio viđen još od 80-ih godina.{{sfn|Heritage|2002|pages=618–621}} Vlada je tada uvela seriju populističkih mjera s ciljem poticanja potrošnje, što je uvelike smanjilo siromaštvu i ekonomsku nejednakost među stanovništvom.{{sfn|Heritage|2002|pages=618–621}}<ref>Kevin Voigt (6 March 2013). [http://edition.cnn.com/2013/03/06/business/venezuela-chavez-oil-economy/ Chavez leaves Venezuelan economy more equal, less stable]. ''[[CNN]].'' Retrieved 5 April 2014.</ref><ref>Dan Beeton and Joe Sammut (6 December 2013). [http://www.cepr.net/index.php/blogs/the-americas-blog/venezuela-leads-region-in-poverty-reduction-in-2012-eclac-says Venezuela Leads Region in Poverty Reduction in 2012, ECLAC Says] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150420124325/http://www.cepr.net/index.php/blogs/the-americas-blog/venezuela-leads-region-in-poverty-reduction-in-2012-eclac-says |date=2015-04-20 }}. ''[[Center for Economic and Policy Research]]''. Retrieved 5 April 2014.</ref><ref>[http://www.worldbank.org/en/country/venezuela/overview Venezuela Overview]. The World Bank. Last updated 17 November 2014:
*"Economic growth and the redistribution of resources associated with these missions have led to an important decline in moderate poverty, from 50% in 1998 to approximately 30% in 2012. Likewise, inequality has decreased, reducing the Gini Index from 0.49 in 1998 to 0.39 in 2012, which is among the lowest in the region."</ref> Ipak, mjere su s vremenom postale kontroverzne jer su destabilizirale državnu ekonomiju, dovevši do hiperinflacije, ekonomske krize i porasta siromaštva.<ref>{{cite web |title=A New Twist on Capital Flight: Venezuela's Absurd Airfares |url=https://www.bloomberg.com/bw/articles/2013-09-25/a-new-twist-on-capital-flight-venezuelas-absurd-airfares |website=BloombergView |accessdate=31 August 2015}}</ref>{{sfn|Heritage|2002|pages=618–621}}<ref name="NPRdec2014">{{cite news |last1=Siegel |first1=Robert |title=For Venezuela, Drop In Global Oil Prices Could Be Catastrophic |url=http://www.npr.org/2014/12/25/373128433/for-venezuela-drop-in-global-oil-prices-could-be-catastrophic |accessdate=4 January 2015 |agency=NPR |date=25 December 2014}}</ref><ref name="ELPAISfeb2015">{{cite news |last1=Scharfenberg |first1=Ewald |title=Volver a ser pobre en Venezuela |url=http://internacional.elpais.com/internacional/2015/01/30/actualidad/1422646346_475356.html |accessdate=3 February 2015 |agency=El Pais |date=1 February 2015}}</ref><ref name="NYThyperinflation">{{cite news|last1=Herrero|first1=Ana Vanessa|last2=Malkin|first2=Elisabeth|title=Venezuela Issues New Bank Notes Because of Hyperinflation|url=https://www.nytimes.com/2017/01/16/world/americas/nuevos-billetes-venezuela-new-banknotes.html?_r=0|accessdate=17 January 2017|work=[[The New York Times]]|date=16 January 2017}}</ref><ref name=poverty80>{{cite news|title=Chamber of Commerce: 80% of Venezuelans are in poverty|url=http://www.eluniversal.com/noticias/daily-news/chamber-commerce-venezuelans-are-poverty_247647|accessdate=4 April 2016|agency=''[[El Universal (Caracas)|El Universal]]''|date=1 April 2016|archive-date=2016-04-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160404181203/http://www.eluniversal.com/noticias/daily-news/chamber-commerce-venezuelans-are-poverty_247647|dead-url=yes}}</ref><ref name="VENdepression">{{plainlist|{{bullet}}{{cite news|last1=Gillespie|first1=Patrick|title=Venezuela shuts border with Colombia as cash crisis escalates|url=http://money.cnn.com/2016/12/12/news/economy/venezuela-shuts-colombia-border-cash-crisis/|accessdate=17 January 2017|work=[[CNNMoney]]|date=12 December 2016}}
{{bullet}}{{cite news|last1=Gillespie|first1=Patrick|title=Venezuela: the land of 500% inflation|url=http://money.cnn.com/2016/04/12/news/economy/venezuela-imf-economy/|accessdate=17 January 2017|work=[[CNNMoney]]|date=12 April 2016}}<br>{{bullet}}{{cite news|last1=Rosati|first1=Andrew|title=Venezuela's Economy Was the Worst Performing of 2016, IMF Estimates|url=https://www.bloomberg.com/news/articles/2017-01-11/goodbye-recession-hello-depression-venezuela-gdp-takes-10-hit|accessdate=17 January 2017|work=[[Bloomberg.com|Bloomberg]]|date=11 January 2017}}}}</ref>

==Etimologija==

Prema najpopularnijoj i prihvaćenoj verziji, ekspedicija koju je predvodio [[Alonso de Ojeda]] stigla je [[1499.]] godine na obale današnje Venezuele. Nastambe oko [[Maracaibo (jezero)|jezera Maracaibo]] podsjetile su navigatora, [[Amerigo Vespucci|Ameriga Vespuccija]], na grad [[Venecija|Veneciju]], tako da je regiji dao ime ''Veneziola'' ili "Piccola Venezia".{{sfn|Massabié|2008|p=153}} Današnje pisanje samog naziva posljedica je utjecaja [[španjolski|španjolskog jezika]],{{sfn|Massabié|2008|p=153}} u kojem se [[sufiks]] ''-uela'' koristi kod [[deminutiva]]; shodno tome, izvorno značenje naziva ove regije bilo je "mala Venecija".{{sfn|Thomas|2005|p=189}} Termin ''[[Klein-Venedig]]'', koji se koristio kao naziv regije na [[njemački|njemačkom jeziku]] u XVI. vijeku, također znači "mala Venecija". 

Ipak, [[Martín Fernández de Enciso]], član Vespuccijeve i Ojedine posade, dao je drugačiju verziju. U svom djelu, ''Summa de geografía'', on navodi kako su oni na tom teritoriju susreli indijansko stanovništvo, koje se nazivalo ''Veneciuela''. Prema toj teoriji, termin "Venezuela" je, dakle, indijanskog porijekla.<ref name="ICH_1958_386">{{cite journal |year=1958 |title=Cuadernos Hispanoamericanos |publisher=Instituto de Cultura Hispánica (Agencia Española de Cooperación Internacional) |page=386 |language=Spanish}}</ref>

==Historija==
{{main|Historija Venezuele}}
Različiti alati i oruđa pronađeni na tlu današnje Venezuele sugeriraju kako je to područje bilo nastanjeno prije čak 15,000 godina, dok konkretniji dokazi o postojanju ljudskih zajednica datiraju iz kasnog [[pleistocen]]a, a pronađeni su u skupini nalazišta koja je nazvana ''El Jobo''.{{sfn|Kipfer|2000|p=91}}{{sfn|Kipfer|2000|p=172}} Prije dolaska [[Španjolci|Španjolaca]], na ovom su području stanovali [[Venezuelanski Indijanci|Indijanci]] čiji potomci nastanjuju i suvremenu Venezuelu, ali i cijela skupina historijskih skupina i civilizacija, među kojima je najrazvijenija ona [[Timoto–Cuica (narod)|naroda Timoto–Cuica]];<ref name=mahoney>Mahoney 89</ref> iako točni podaci nisu poznati, pretpostavlja se da je na ovom području u pretkolonijalno doba živjelo oko 1,000,000 ljudi.{{sfn|Wunder|2003|p=130}} 

Tokom svog trećeg putovanja po Amerikama, [[1498.]] godine, [[Kristofor Kolumbo]] je doplovio do [[delta Orinoca|delte Orinoca]] i iskrcao se u [[Paria (zaljev)|zaljevu Paria]];{{sfn|Dickey|1892|p=103}} Kolumbo je bio toliko oduševljen krajolikom da je, pišući španjolskim vladarima, područje nazvao "rajem na Zemlji".{{sfn|Zamora|1993|pages=Voyage to Paradise}} Španjolska kolonizacija, tokom koje je broj domorodačkog stanovništva drastično opao (mahom zbog pritoka novih bolesti iz Europe), započela je [[1522.]] godine, uspostavom prvog trajnog naselja u današnjem gradu [[Cumaná]]. Tokom [[16. vijek|XVI. vijeka]], Španjolska je njemačkoj bankarskoj obitelji Welser dala koncesiju nad Veneuzelom, koja je u tom periodu bila znana kao ''[[Klein-Venedig]]''. U tom su se periodu domorodački vođe pokušali oduprijeti kolonizaciji, no bez prevelikog uspjeha. Španjolci su naselja na istoku zemlje pripojili [[Nova Andaluzija (provincija)|provinciji Nova Andaluzija]], kojom je upravljala [[Kraljevska audijencija u Santo Domingu]]. Početkom [[18. vijek|XVIII. vijeka]], većina zemlje postala je dio [[Vicekraljevstvo Nova Granada|Vicekraljevstva Nova Granada]], da bi [[1777.]] godine bila organizirana kao zasebna [[Generalna kapetanija Venezuela|generalna kapetanija]]. Središte se nalazilo u [[Caracas]]u, osnovanom još [[1567.]] godine, čiji je položaj s obzirom na brojne faktore, bio idealan.{{sfn|Ewell|1984|p=4}} 
[[File:Firma del acta de independencia de Venezuela.jpg|thumb|280px|left|Potpisivanje [[Venezuelanska deklaracija nezavisnosti|Venezuelanske deklaracije nezavisnosti]], [[5. srpnja]] [[1811.]] godine.]]
Nakon serije neuspjelih ustanaka, Venezuela je, pod vodstvom proslavljenog borca [[Francisco de Miranda|Francisca de Mirande]], dana [[5. srpnja]] [[1811.]] godine [[Venezuelanska deklaracija nezavisnosti|proglasila nezavisnost]];<ref>{{cite web |last=Minster |first=Christopher |url=http://latinamericanhistory.about.com/od/independenceinvenezuela/p/10april19venezuela.htm |title=April 19, 1810: Venezuela's Declaration of Independence |publisher=''About'' |accessdate=30 June 2015}}</ref> ovim je činom započeo [[Venezuelanski rat za nezavisnost]]. [[Prva Venezuelanska Republika]] nije bila dugoga vijeka i ugušena je ubrzo nakon [[Potres u Caracasu 1812.|razrajućeg potresa u Caracasu]] tokom [[1812.]] godine;{{sfn|Chasteen|2001|p=103}} naslijedila ju je [[Druga Venezuelanska Republika]], koja je nakon par mjeseci također ugušena.<ref>{{cite web |last=Left |first=Sarah |title=Simon Bolivar |url=https://www.theguardian.com/news/2002/apr/16/netnotes.venezuela |work=The Guardian |date=16 April 2002 |accessdate=30 June 2015}}</ref> [[Suverenitet]] je osiguran tek nakon što je [[Simón Bolívar]], uz pomoć [[José Antonio Páez|Joséa Antonija Páeza]] i [[Antonio José de Sucre|Antonija Joséa de Sucrea]], pobijedio u [[Bitka za Carabobo|bitci za Carabobo]] [[24. lipnja]] [[1821.]] godine;{{sfn|Gregory|1992|pages=89–90}} dvije godine kasnije, [[José Prudencio Padilla]] i [[Rafael Urdaneta]] odnose još jednu ključnu pobjedu, [[Bitka kod jezera Maracaibo|kod jezera Maracaibo]].<ref name="ciawfb">{{cite web |url=http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |title=Venezuela |publisher=''CIA World Factbook'' |accessdate=30 June 2015 |archive-date=2015-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923203305/http://www.ciaworldfactbook.us/south-america/venezuela.html |dead-url=yes }}</ref> Bolívar je u međuvremenu formirao [[Velika Kolumbija|Veliku Kolumbiju]], što je bio važan događaj u procesu dekolonizacije Južne Amerike.{{sfn|Gregory|1992|pages=89–90}}

Venezuela je bila dio Velike Kolumbije sve do [[1830.]] godine, kasa je bivši revolucionar Páez poveo ustanak, koji je za posljedicu imao nastanak nezavisne Venezuele; Páez je postao njezin prvi predsjednik.<ref>{{cite web |url=http://www.historyworld.net/wrldhis/PlainTextHistories.asp?historyid=ab55 |title=History of Venezuela |publisher=''History World'' |accessdate=30 June 2015}}</ref> Tokom dva desetljeća ratovanja, Venezuela je izgubila između jedne četvrtine i jedne trećine stanovništva, što je prema procjenama bilo oko 800,000 ljudi.<ref name="Caudillismo">"[http://countrystudies.us/venezuela/5.htm Venezuela – The Century of Caudillismo]". [[Library of Congress Country Studies]].</ref> Tokom [[1854.]], u zemlji je ukinuto [[ropstvo]].<ref name="Caudillismo" /> 

Većina moderne historije Venezuele bila je obilježena političkim turbulencijama i diktatorskim vladavinama, što je počelo već u [[19. vijek|XIX. vijeku]],<ref name="LOC_2005">{{cite web |publisher=Library of Congress (Federal Research Division) |title=Country Profile: Venezuela |year=2005 |url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/profiles/Venezuela.pdf |format=PDF |accessdate=10 March 2007}}</ref> među kojima je i ona Páezova, koji je u periodu od [[1830.]] do [[1863.]] godine čak tri puta bio predsjednik i vlada ukupno 11 godina. Posljedica toga bio je krvavi [[Savezni rat]], zapravo građanski rat u kojem je stotine tisuća ljudi izgubilo živote i to u zemlji koja je imala tek nešto više od milijun stanovnika. Drugu polovicu ovog vijeka obilježio je [[Antonio Guzmán Blanco]], koji je od [[1870.]] do [[1887.]] vladao čak 13 godina, uz trojicu predsjednika koji su još držali vlast u tom periodu. Krajem vijeka, došlo je do [[Venezuelanska kriza (1895.)|krize]] zbog teritorijalnog spora s [[UK|Britanijom]] oko teritorija ''[[Guayana Esequiba]]'', kojeg su Britanci smatrali dijelom [[Britanska Gvajana|Britanske Gvajane]], a Venezuela dijelom svog teritorija. Došlo je do diplomatske krize u koju se uplela i administracija američkog predsjednika [[Stephen Grover Cleveland|Clevelanda]], koji je dodatno proširio tumečenje [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]] (na čije kršenje se Venezuela pozivala); pritisci su natjerali Britaniju da pristane na arbitražu, koja je, u konačnici, ipak presudila u njihovu korist.<ref name="Humphreys">{{cite journal |authorlink=Robert Arthur Humphreys |author=Humphreys, R. A. |year=1966 |doi=10.2307/3678723 |title=Anglo-American Rivalries and the Venezuela Crisis of 1895. Presidential Address to the Royal Historical Society |journal=Transactions of the Royal Historical Society |volume=17 |pages=131–164|issn=0080-4401}}</ref> Bila je to samo prva u nizu vanjskopolitičkih kriza, koje su obilježile venezuelansku politiku s kraja XIX. i početka [[20. vijek|XX. vijeka]]. 

Tokom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u [[Maracaibo (jezero)|jezeru Maracaibo]] su otkrivene velike zalihe nafte, što se pokazalo ključnim događajem u razvoju venezuelanskog gospodarstva, koje je dotad ovisilo uglavnom o agrarnim proizvodima, te potaklo ekonomski ''boom'' koji je trajao sve do 1980-ih godina.{{sfn|Crow|1980|pages=616–617}} U to je vrijeme Venezuelu vodio [[Juan Vicente Gómez]], koji je vladao čak 27 godina, koji se uvelike okoristio ovakvim raspletom u periodu kada je korupcija cvala, a on istu koristio kako bi učvrstio svoj autoritet i centralizirao vlast. Iako je povremeno prepuštao mjesto predsjednika drugim osobama, on je bio nosporivi vladar Venezuele sve do svoje smrti [[1935.]] godine u periodu vlasti koja se popularno naziva ''gomecista''. Njegov nasljednik je mahom nastavio s takvom politikom, mada je osjetna liberalizacija, uključujući i legalizaciju svih političkih stranaka, uslijedila za mandata [[Isaías Medina Angarita|Isaíasa Medine Angarite]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Venezuela je postala važno emigracijsko odredište za stanovnike Južne Europe i siromašnijih zemalja Latinske Amerike, što je uvelike diverzificiralo društvo. 

Godine [[1945.]], Andarita je svrgnut i civilnom puču i država je ušla u [[El Trienio Adeco|period trogodišnje demokratske vladavine]], isprva pod [[Rómulo Betancourt|Rómulom Betancourtom]], kojega je, nakon izbora [[1947.]] godine (za koje se vjeruje da su bili prvi slobodni i pošteni u zemlju), naslijedio [[Rómulo Gallegos]]. Gallegos je, ipak, svrgnut već [[1948.]] godine, nakon koje je uslijedio period vojne vladavine, koji je trajao sve do [[1958.]] godine i sklapanja [[Pakt iz Puntofija|pakta iz Puntofija]], koji je uveo stranački duopol u venezuelansku politiku.<ref name="CIA">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html |title=Venezuela |accessdate=23 July 2010 |publisher=CIA |date=1 July 2010 |work=The World Factbook |archive-date=2013-09-23 |archive-url=https://archive.today/20130923170119/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ve.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon suzbijanja gerilskih pokreta tokom 60-ih godina, Venezuela je tokom 70-ih i 80-ih godina doživjela brojne probleme zbog globalne naftne krize koja je gotovo osakatila domaće gospodarstvo. Siromaštvo je raslo, standard je opadao, a korupcija među političkom elitom je rasla, dok je u pozadini svega bilo nekoliko neuspjelih državnih udara.<ref name="Schuyler_2001_10">{{cite journal |last=Schuyler |first=George W. |work=The Policy Studies Organization |title=Health and Neoliberalism: Venezuela and Cuba |year=2001 |page=10}}</ref> 

Nakon što je na izborima [[1998.]] godine pobijedio bivši pučist [[Hugo Chávez]], u Venezueli je krenula tzv. [[Bolivarska revolucija]], koja je donijela brojne političke i gospodarske promjene, ali i jačanje autoritarne vladavine Huga Cháveza, koji je postao jedan od najznačajnijih i najprepoznatljivijih svjetskih političara. I dok je Chávez s jedne strane uživao značajnu podršku, s druge strane je bio suočen s velikim protestima, optužbama za provođenje diktature i onima za namještanje izbora. Nakon njegove smrti [[2013.]] godine, naslijedio ga je njegov tadašnji potpredsjednik, [[Nicolás Maduro]], koji je uglavnom nastavio s provođenjem politike svog prethodnika.

==Geografija==
{{main|Geografija Venezuele}}
[[File:Kukenan Roraima GS.jpg|thumb|350px|right|Pogled na [[Kukenán-tepui|Kukenan]] i [[Mount Roraima|Roraima]] u [[Velika savana|Velikoj savani]], [[Nacionalni park Canaima]].]]
Venezuela se nalazi na krajnjem Južne Amerike; geološki, njena kopnena površina leži na [[južnoamerička ploča|južnoameričkoj ploči]]. Ukupna površina Venezuele iznosi 916,445 km{{sup|2}}, dok je kopnena površina je 882,050 km{{sup|2}}, što ju čini [[Lista država po površini|33. po veličini zemljom na svijetu]]. Njezin teritorij leži između 0° i 13° sgd. i 59° i 74° zgš.

Oblik države je, otprilike, trokutas. Venezuela ima oko 2,800 km dugu obalu na sjeveru, s brojnim otocima u [[Karipsko more|Karipskom moru]], dok na sjeveroistoku izlazi na [[Atlanski ocean]]. Većina promatrača opisuje Venezuelu preko četiri prilično jasno definirane topografske regije: [[kotlina Maracaibo]] na sjeverozapadu, sjeverne planine koje se protežu u širokom luku s istoka na zapad od [[Kolumbija|kolumbijske]] granice duž sjeverne karipske obale, široke ravnice centralne Veneuuele te [[Gvajanska visoravan]] na jugoistoku.

Sjeverne planine predstavljaju krajnji nastavak [[Ande|Andi]]. [[Pico Bolívar]], koji je sa svojih 4,979 m visine najviši vrh u Venezueli, nalazi se u ovoj regiji. Južno se prostire [[Gvajanska visoravan]], koja sadrži sjeverni dio amazonske kotline i [[Angelov vodopad]], najviši vodopad na svijetu, kao i ''[[tepui]]je'', velike stolu-slične planine. Centar zemlje karakterišu ''[[llanos]]i'', velike ravnice koje se protežu od kolumbijske granice na zapadu do delte rijeke [[Orinoco]] na istoku. Orinoco, sa svojim bogatim aluvijalnim zemljištem, predstavnja najveći i najvažniji riječni sustav u zemlji. On nastaje u jednom od najvećih slivova Latinske Amerike. [[Caroní (rijeka)|Caroní]] i [[Apure]] su druge velike rijeke.

Venezuela graniči s [[Kolumbija|Kolumbijom]] na zapadu, [[Gvajana|Gvajanom]] na istoku te [[Brazil]]om na jugu. Karipski otoci, kao što su [[Trinidad i Tobago]], [[Grenada]], [[Curaçao]], [[Aruba]] i [[Privjetrinski Antili]] leže blizu venezuelanske obale. Venezuela ima teritorijalne sporove sa Gvajanom (ranije [[UK|Ujedinjenim Kraljevstvom]]), uglavnom oko teritorija [[Essequibo]], i s Kolombijom oko [[Venezuelanski zaljev|Venezuelanskog zaljeva]]. Godine [[1895.]], nakon višegodišnjih diplomatskih pokušaja da se razriješe granični sporovi oko rijeke [[Essequibo]], došlo je do eskalacije. Problem je razmatrala „neutralna“ komisija (formirana od strane britanskih, američkih i ruskih predstavnika, i bez direktne reprezentacije Venezuele), koja je [[1899.]] donijela odluku uglavnom protiv venezuelanskih zahtjeva.<ref>{{cite web |url=http://www.globalsecurity.org/military/ops/venezuela1895.htm |title=Venezuela Boundary Dispute, 1895–1899}}</ref>

Najznačajniji prirodni resursi su [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[željezo|željezna]] ruda, [[zlato]] i drugi [[mineral]]i. Zemlja također raspolaže velikim područjima s obradivim tlom i vodom.

<gallery mode="packed-hover" caption="Geografija Venezuele">
File:Picacho de Galipan.jpg|''[[Obalni koridljeri]]'' u [[Vargas (savezna država)|Vargasu]]
File:CerroAutanaNorthExposure.jpg|''[[Cerro Autana]]'' u [[Amazonas (Venezuela)|Amazonasu]]
File:CarreteraPicoElAguila.jpg|Snježna oluja na planini ''[[Pico El Águila]]'' u [[Mérida (savezna država)|Méridi]]
File:Árbol de Playa Solitaria.JPG|''[[Nacionalni park Morrocoy]]'' u [[Falcón (savezna država)|Falcónu]]
File:Auyan Tepuy desde el Rio Churun.JPG|''[[Churun (rijeka)|Churun]]'' u [[Bolívar (Venezuela)|Bolívaru]]
File:Extensas llanuras de vegetación sabanera.jpg|''[[Llanos]]'' u [[Apure]]u
</gallery>

===Klima===
{{main|Klima Venezuele}}
Venezuela se u cijelosti nalazi u tropskom pojasu, mada zbog geografske raznovrsnosti kima zna prilično varirati - tako se prosječna temperatura u vlažnim nizinama zna popeti i do 35 °C, dok je u planinskim predjelima prosječna temperatura samo 8 °C. Slično je i s padalinama, kojih u polusušnim područjima na sjeverozapadu zna biti samo 430 mm, dok je prosječna količina oko delte [[Orinoco|Orinoca]] i na jugu zemlje čak 1,000 mm. 

Najviša izmjerena temperatura bila su 42 °C u [[Machiques]]u,<ref>{{cite web|title=Extreme High Temperature in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|publisher=wunderground|accessdate=16 October 2012|archive-date=2014-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20140920031041/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=421|dead-url=yes}}</ref> dok je najniža iznosila −11 °C, a izmjerena je na nenastanjenom području na planini [[Pico Piedras Blancas]];<ref>{{cite web|title=Extreme Low Temp in Venezuela|url=http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|publisher=Wunderground|accessdate=16 October 2012|quote=NOTE: Pass the cursor over the subrayed record to see the source of this. "This location is probably uninhabited, but is close to the town of San Isidro de Apartaderos. {{convert|-11|°C|°F|abbr=on}} has been reported from an uninhabited high altitude at Páramo de Piedras Blancas, Mérida state."|archive-date=2013-07-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20130706064537/http://www.wunderground.com/climate/local_extremes.asp?extremesstation.db=burtworld&extremesstation.station_id=438|dead-url=yes}}</ref> iako postoje izvještaji o nižim temperaturama na određenim područjima, iste nisu službeno evidentirane.

<gallery mode="packed" heights="135" style="font-size:88%;line-height:120%">
Los Llanos Venezolanos.jpg|Tropska savanska klima ([[Tropska savanska klima|Aw]]), ''[[Los Llanos]]'' 
Relampago del catatumbo observado desde bachaquero-3.jpg|Tropska monsunska klima ([[Monsunska klima|Am]]), [[Sur del Lago]]
Familia de Warao en canoe.jpg|Ekvatorska klima ([[Ekvatorska klima|Af]]), [[delta Orinoca]]
MedanosdeCoro.jpg|Vruća pustinjska klima ([[Pustinjska klima|BWh]]), [[Nacionalni park Medanos de Coro]]
Cayo de Agua in Los Roques.jpg|Vruća polupustinjska klima ([[Polupustinjska klima|BSh]]), [[Los Roques (arhipelag)|Los Roques]]
Audan Tüpü (Auyantepuy).JPG|Umjerena oceanska klima bez sušnih razdoblja ([[Oceanska klima|Cfb]]), [[Auyan Tepui]]
LA LAGUNA VICTORIA.JPG|Umjerena oceanska klima sa sušnim razdobljima ([[Oceanska klima|Cwb]]), [[Cordillera de Mérida]]
Picos en la culata.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Cordillera de Mérida]]
Valle_de_Mifafí_2.jpg|Alpska tundra ([[Tundra|ETH]]), [[Sierra La Culata]]
Glacial Pico Humboldt 4.JPG|Klima vječnog mraza ([[Polarna klima|EFH]]), [[Pico Humboldt]]
</gallery>

==Politika==
{{main|Politika Venezuele}}
{| style="background:transparent;font-size: 11px;float: {{{float|right}}}"
|-
|colspan="4"|{{Image label begin|image=Venezuela location map.svg|width=500|link=}}
{{Image label small|x=0.700|y=0.442|scale={{{width|500}}}|text=''[[Bolívar (Venezuela)|<span style="color:teal">Bolívar</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.510|y=0.670|scale={{{width|500}}}|text=''[[Amazonas (Venezuela)|<span style="color:teal;">Amazonas</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.350|y=0.415|scale={{{width|500}}}|text=''[[Apure|<span style="color:teal;">Apure</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.100|y=0.202|scale={{{width|500}}}|text=''[[Zulia|<span style="color:teal;">Zulia</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.100|y=0.360|scale={{{width|500}}}|text=''[[Táchira|<span style="color:teal;">Táchira</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.230|y=0.332|scale={{{width|500}}}|text=''[[Barinas (savezna država)|<span style="color:teal;">Barinas</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.140|y=0.302|scale={{{width|500}}}|text=''[[Mérida (savezna država)|<span style="color:teal;">Mérida</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.190|y=0.242|scale={{{width|500}}}|text=''[[Trujillo (savezna država)|<span style="color:teal;">Trujillo</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.258|y=0.190|scale={{{width|500}}}|text=''[[Lara (savezna država)|<span style="color:teal;">Lara</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.255|y=0.272|scale={{{width|500}}}|text=''[[Portuguesa (Venezuela)|<span style="color:teal;">Portuguesa</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.480|y=0.282|scale={{{width|500}}}|text=''[[Guárico|<span style="color:teal;">Guárico</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.340|y=0.245|scale={{{width|500}}}|text=''[[Cojedes (savezna država)|<span style="color:teal;">Cojedes</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.322|y=0.175|scale={{{width|500}}}|text=''[[Yaracuy|<span style="color:teal;">Yaracuy</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.250|y=0.132|scale={{{width|500}}}|text=''[[Falcón|<span style="color:teal;">Falcón</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.380|y=0.197|scale={{{width|500}}}|text=''[[Carabobo|<span style="color:teal;">Carabobo</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.440|y=0.222|scale={{{width|500}}}|text=''[[Aragua|<span style="color:teal;">Aragua</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.500|y=0.185|scale={{{width|500}}}|text=''[[Miranda (savezna država)|<span style="color:teal;">Miranda</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.460|y=0.168|scale={{{width|500}}}|text=''[[Caracas (savezni distrikt)|<span style="color:teal;">D. C.</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.480|y=0.148|scale={{{width|500}}}|text=''[[Vargas (savezna država)|<span style="color:teal;">Vargas</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.630|y=0.282|scale={{{width|500}}}|text=''[[Anzoátegui|<span style="color:teal;">Anzoátegui</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.720|y=0.170|scale={{{width|500}}}|text=''[[Sucre (savezna država)|<span style="color:teal;">Sucre</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.610|y=0.142|scale={{{width|500}}}|text=''[[Nueva Esparta|<span style="color:teal;">Nueva Esparta</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.720|y=0.245|scale={{{width|500}}}|text=''[[Monagas|<span style="color:teal;">Monagas</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.815|y=0.289|scale={{{width|500}}}|text=''[[Delta Amacuro|<span style="color:teal;">Delta Amacuro</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.400|y=0.070|scale={{{width|500}}}|text=''[[Savezni teritoriji Venezuele|<span style="color:teal;">Savezni teritoriji</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.835|y=0.170|scale={{{width|500}}}|text=''[[Trinidad i Tobago|<span style="color:teal;">Trinidad i Tobago</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.930|y=0.462|scale={{{width|500}}}|text=''[[Gvajana|<span style="color:teal;">Gvajana</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.050|y=0.743|scale={{{width|500}}}|text=''[[Kolumbija|<span style="color:teal;">Kolumbija</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.815|y=0.788|scale={{{width|500}}}|text=''[[Brazil|<span style="color:teal;">Brazil</span>]]''}}
{{Image label small|x=0.400|y=0.030|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Karipsko more|<span style="color:white;">Karipsko more</span>]]</big>'''}}
{{Image label small|x=0.810|y=0.050|scale={{{width|500}}}|text='''<big>[[Atlantski ocean|<span style="color:white;">Atlantski ocean</span>]]</big>'''}}
{{Image label end}}
|-style="background:#800020; color:white; text-align:center;"
!width=25%|Savezna država
!width=25%|Sjedište
!width=25%|Savezna država
!width=25%|Sjedište
|-
| {{flagicon image|Flag of Amazonas Indigenous State.svg}} [[Amazonas (Venezuela)|Amazonas]] || [[Puerto Ayacucho]] || {{flagicon image|Flag of Mérida.svg}} [[Mérida (savezna država)|Mérida]] || [[Mérida, Venezuela|Mérida]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Anzoátegui State.svg}} [[Anzoátegui]] || [[Barcelona, Venezuela|Barcelona]] || {{flagicon image|Flag of Miranda state.svg}} [[Miranda (Venezuela)|Miranda]] || [[Los Teques]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Apure State.svg}} [[Apure]] || {{nowrap|[[San Fernando de Apure]]}} || {{flagicon image|Flag of Monagas State.png}} [[Monagas]] || [[Maturín]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Aragua State.svg}} [[Aragua]] || [[Maracay]] || {{flagicon image|Flag of Nueva Esparta.svg}} [[Nueva Esparta]] || [[La Asunción]]
|- 
| {{flagicon image|Flag of Barinas State.svg}} [[Barinas (savezna država)|Barinas]] || [[Barinas, Venezuela|Barinas]] || {{flagicon image|Flag of Portuguesa.svg}} [[Portuguesa (savezna država)|Portugesa]] || [[Guanare]]
|- 
| {{flagicon image|Flag of Bolívar State.svg}} [[Bolívar (Venezuela)|Bolívar]] || [[Ciudad Bolívar]] || {{flagicon image|Flag of Sucre State.svg}} [[Sucre (savezna država)|Sucre]] || [[Cumaná]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Carabobo State.svg}} [[Carabobo]] || [[Valencia, Venezuela|Valencia]] || {{flagicon image|Flag of Táchira.svg}} [[Táchira]] || [[San Cristóbal, Venezuela|San Cristóbal]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Cojedes State.svg}} [[Cojedes (savezna država)|Cojedes]] || [[San Carlos, Venezuela|San Carlos]] || {{flagicon image|Flag of Trujillo State.svg}} [[Trujillo (savezna država)|Trujillo]] || [[Trujillo, Venezuela|Trujillo]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Delta Amacuro State.svg}} [[Delta Amacuro]] || [[Tucupita]] || {{flagicon image|Flag of Yaracuy State.svg}} [[Yaracuy]] || [[San Felipe, Venezuela|San Felipe]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Caracas.svg}} [[Caracas]] || [[Caracas]] || {{flagicon image|Flag of Zulia State.svg}} [[Zulia]] || [[Maracaibo]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Falcón.svg}} [[Falcón]] || [[Santa Ana de Coro|Coro]] || {{flagicon image|Flag of Vargas State.svg}} [[Vargas (savezna država)|Vargas]] || [[La Guaira]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Guárico.svg}} [[Guárico]]|| {{nowrap|[[San Juan de los Morros]]}} || {{nowrap|{{flagicon image|Federal dependencies of Venezuela's Flag.svg}} [[Savezni teritoriji Venezuele|Savezni teritoriji]]<sup>1</sup>}} || [[El Gran Roque]]
|-
| {{flagicon image|Flag of Lara State.svg}} [[Lara (savezna država)|Lara]] || [[Barquisimeto]] || 
|-
| colspan=4 | <sup>1</sup> ''Savezni teritoriji nisu savezne države i tu se radi o zasebnim administrativnim jedinicama.''
|-
|}
Venezuela je formalno [[Savezna država|savezna]], [[prezidencijalizam|predsjednička]], [[ustav]]na [[republika]] na čijem je čelu izabrani [[predsjednik Venezuele|predsjednik]]. Predsjednik se bira na [[opći izbori|općim izborima]] na šestogodišnji mandat, a broj uzastopnih mandata je neograničen. Predsjednik je istovremeno i šef države i predsjednik vlade. Zadužen je za imenovanje [[potpredsjednik Venezuele|potpredsjednika]] i članova [[kabinet]]a, potonje uz sudjelovanje parlamenta. Predsjednik ima i ovlast da odbije dati suglasnost na određeni zakon i vrati ga parlamentu na ponovno odlučivanje, međutim dovoljna je obična parlamentarna većina da bi ova odluka bila zanemarena; također, može tražiti od parlamenta da mu se dodjele izvanredne ovlasti temeljem kojih bi vladao pomoću uredbi, za što je potrebna dvotrećinska većina. Od [[1959.]] godine, šestorica predsjednika su dobila te ovlasti. 

Zakonodavnu vlast predstavlja jednodomna [[Narodna skupština (Venezuela)|Narodna skupština]]. Broj zastupnika je varijabilan - svaka savezna država daje tri stalna člana, dok se broj ostalih članova određuje u omjeru prema ukupnom broju stanovništva; tri mjesta su rezervirana za predstavnike indijanske manjine. Zastupnički mandat traje pet godina. Unatoč postojanju brojnih stranaka, sustav u Venezueli je u suštinski [[dvostranački sustav|dvostranački]], što je situacija koja traje još od [[1958.]] godine, s tim da su se dominantne stranke mijenjale kroz godine. Aktivno biračko pravo stječe se s 18 godina, a glasovanje nije obvezno. 

Pravni sustav u Venezueli pripada tradiciji [[kontinentalno pravo|kontinentalnog prava]]. Najviše sudsko tijelo je [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)|Vrhovni sud pravde]], čiji se suci biraju u parlamentu na jedinstveni dvogodišnji mandat. 

===Administrativna podjela===
{{main|Administrativna podjela Venezuele|Savezne države Venezuele}}
Venezuela je savezna država koja se sastoji od ukupno 23 [[Savezne države Veneuzele|savezne države]] (''estados''), [[Caracas (savezni distrikt)|Distrikta glavnog grada]] (''Distrito capital'') i [[Savezni teritoriji Venezuele|saveznih teritorija]] (''dependencias federales''); uz to, zemlja je od [[1969.]] godine podijeljena i na devet [[Regije Venezuele|administrativnih regija]]. Niže administrativne jedinice su [[Općine Venezuele|općine]] (''municipios''), kojih ima 335, a koje se dalje dijele na preko tisuću [[župa]] (''parroquias'').

==Stanovništvo==
{{main|Demografija Venezuele}}
Venezuela je jedna od najurbaniziranijih zemalja u Latinskoj Americi;<ref name="encartaSA" /><ref name="UNpopstats" /> većina stanovništva živi u velikim gradovima na sjeveru zemlje, pri čemu prednjači [[Caracas]], koji je ujedno i najveći grad. Gotovo 93% stanovništva Venezuele živi u urbanim područjima na sjeveru, dok njih čak 73% živi u pojasu unutar 100 km od obale.<ref name="WRI_2003b">{{cite web|publisher=World Resources Institute |work=EarthTrends Country Profiles |year=2003 |title=Coastal and Marine Ecosystems—Venezuela |url=http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070318000929/http://earthtrends.wri.org/pdf_library/country_profiles/coa_cou_862.pdf |archivedate=18 March 2007 |format=PDF|accessdate=10 March 2007}}</ref> Na teritoriju južno od rijeke [[Orinoco]] živi tek 5% stanovništva, iako ono površinom sačinjava gotovo polovinu državnog teritorija. 

Struktura stanovništva prilično je dobro raspoređena. Najviše stanovnika sačinjava radno sposobno stanovništvo (14-65 godina), njih čak 65%, dok na djecu do 14 godina otpada 29%; stanovnika preko 65 godina je nešto manje od 6%.<ref name="WPP 2010">[http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm Population Division of the Department of Economic and Social Affairs of the United Nations Secretariat, World Population Prospects: The 2010 Revision] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20110506000000/http://esa.un.org/unpd/wpp/index.htm |date=6 May 2011 }}</ref><ref name="unstats.un.org">http://unstats.un.org/unsd/demographic/products/dyb/dyb2.htm</ref> Unutar prve dvije skupine, broj muškaraca i žena je prilično ravnomjeran, dok se u onoj najstarijoj dobnoj skupini pokazuje izraženija razlika u korist žena.<ref name="WPP 2010"/> Prosječna očekivana životna dob je 75 godina.<ref name="WPP 2010"/>

;Najveći gradovi i općine
{{main|Popis gradova u Venezueli}}
{{Najveći gradovi u Venezueli}}

===Etničge grupe===
{{main|Venezuelanci}}
{{bar box
|title=Rasni i etnički sastav Venezuele<br>prema popisu iz 2011.<ref name="Census-ethnics">{{cite web |url=http://www.ine.gob.ve/documentos/Demografia/CensodePoblacionyVivienda/pdf/nacional.pdf |title=Resultado Básico del XIV Censo Nacional de Población y Vivienda 2011 (Mayo 2014) |page=29 |publisher=Ine.gov.ve |accessdate=8 September 2014}}</ref>
|titlebar=#ddd
|left1='''Rasa/Etnicitet'''
|float=right
|bars=
{{bar percent|[[Mestici]]|violet|51.6}}
{{bar percent|[[Venezuelanci evropskog porijekla|Bijelci]]|blue|43.6}}
{{bar percent|[[Afrovenezuelanci|Crnci]]|Brown|2.9}}
{{bar percent|[[Venezuelanski Indijanci|Indijanci]]|red|2.6}}
{{bar percent|Afričkog porijekla|Black|0.7}}
{{bar percent|[[Venezuelanci|Ostale rase]]|orange|1.2}}
|caption=
}}
Stanovništvo Venezuele je različitog porijekla, a pretpostavlja se kako njegovu većinu sačinjavaju [[mestici]] i osobe miješanog porijekla. Prema popisu iz [[2011.]] godine, 51.6% stanovništva se izjasnilo kao [[mestici]], a njih 43.6% kao bijelci. Ostatak stanovništva sačinjavaju mahom etničke manjine, većina kojih pripada osobama crne rase ili osobama [[Afrika|afričkog]] porijekla (3.6%), odnosno [[Venezuelanski Indijanci|Indijancima]] (2.6%); "ostale rase" sačinjavaju 1.2% stanovništva. 

Uz nešto više od 33,000,000 Venezuelanaca koji žive u matičnoj državi, oko 2,000,000 Venezuelanaca živi u različitim zemljama svijeta; njih najviše živi u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], a slijede ih [[Kolumbija]], [[Sirija]], [[Španjolska]] i [[Portugal]]. Manje skupine prisutne su na svim kontinentima, uključujući i [[Oceanija|Oceaniju]], gdje ih ima oko 12,000 (10,000 u [[Australija|Australiji]] i oko 2,000 na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]]). Imigracija u Venezuelu postala je aktualna nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], a danas je većina imigranata porijeklom iz [[Europa|Europe]]; u Venezueli postoje i manje zajednice [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]] i [[Slovenci|Slovenaca]]. 

===Religija===
{{main|Religija u Venezueli}}
Prema popisu iz [[2011.]] godine, [[kršćanstvo]] je dominantna religija u Venezueli; [[katolicizam|katolici]] čine oko 71% stanovništva, dok ostatak pripada [[protestantizam|protestantima]], uglavnom [[evangelička crkva|evangelicima]]. Nereligioznog stanovništva ima 8% (2% [[ateizam|ateista]] te 6% [[agnostici|agnostika]] i indiferentnih), dok ostale religije prakticira oko 3% stanovništva;<ref name="grumilla">{{cite news|last1=Aguire|first1=Jesus Maria|language=Spanish|title=Informe Sociográfico sobre la religión en Venezuela|url=http://www.gumilla.org/biblioteca/bases/biblo/texto/SIC2012745_211-222.pdf|accessdate=5 April 2015|publisher=El Centro Gumilla|date=June 2012|archivedate=2015-09-24|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924024236/http://www.gumilla.org/biblioteca/bases/biblo/texto/SIC2012745_211-222.pdf|deadurl=yes}}</ref> unatoč malom broju, u zemlji postoje utjecajne skupine [[Judaizam|židova]], [[Islam|muslimana]] i [[Budizam|budista]]. 

<gallery mode="packed" heights="155" style="font-size:88%;line-height:120%">
File:Catedral Metropolitana de Barquisimeto.jpg|Metropolitanska katedrala, [[Barquisimeto]]
File:Plaza_Bolívar_de_la_Ciudad_de_Mérida.jpg|Katedrala-bazilika bezgrešnog začeća, [[Mérida, Venezuela|Mérida]]
File:Venez 24.jpg|Crkva Virgen del Valle na [[Margaritin otok|Margaritinom otoku]]
File:Catedral Nuestra Señora del Carmen, Maturín, Venezuela (3).jpg|Katedrala Nuestra Señora del Carmen, [[Maturín]]
</gallery>

===Jezici===
{{main|Jezici Venezuele}}
Službeni jezik u Venezueli je [[španjolski jezik|španjolski]], kojim se ujedno koristi i većina stanovništva. Ipak, [[ustav Venezuele]] priznaje i brojne indijanske jezike, a diljem zemlje se govori velik broj različitih jezika. Imigranti u zemlju su zadržali svoje materinje jezike, tako da postoji velika skupina stanovnika koja govori [[kineski]] (400,000), [[portugalski]] (254,000) i [[talijanski]] (200,000).<ref>{{cite journal|last1=Bernasconi|first1=Giulia|title=L’ITALIANO IN VENEZUELA|journal=Italiano LinguaDue|date=2012|issue=2|page=20|doi=10.13130/2037-3597/1921|url=https://www.openaire.eu/search/publication?articleId=doajarticles::e2c6e2d8ae5915079007d321c21defb0|accessdate=22 January 2017|publisher=Università degli Studi di Milano|language=Italian|quote=L'italiano come lingua acquisita o riacquisita è largamente diffuso in Venezuela: recenti studi stimano circa 200.000 studenti di italiano nel Paese}}</ref> Od stranih jezika, najčešće korišten je [[engleski]], koji je postao svojevrsni ''[[lingua franca]]'', ali i [[talijanski]], koji je prisutan zbog velikog broja škola i privatnih institucija u kojima se koristi taj jezik.

==Gospodarstvo==
{{main|Ekonomija Venezuele}}
Gospodarski sustav u Venezueli pokazuje odolike tipičnog gospodarstva ovisnog o [[Ekonomski suficit|suficitu]], što je odlika koja je prisutna i u drugim zemljama koje su bogate primarnim sirovinama. Venezuelansko gospodarstvo, tako, gotovo u potpunosti ovisi o njihovoj glavnoj sirovini, [[nafta|nafti]]. Iako je pokojni predsjednik [[Hugo Chávez]] tokom [[1998.]] godine rekao da planira smanjiti tu ovisnost, ista se za vrijeme njegova mandata još dodatno pojačala.<ref>[[Raul Zelik]]: ''[http://www.monde-diplomatique.de/pm/2012/10/12.mondeText.artikel,a0039.idx,11 Sozialistische Versuche]'', [[Le Monde diplomatique]] vom 12. Oktober 2012</ref> Tokom [[2014.]] godine, čak je 96% državnih prihoda dolazilo iz trgovine naftom.<ref>[http://www.handelsblatt.com/finanzen/maerkte/devisen-rohstoffe/oelpreis-venezuela-wirft-usa-oel-krieg-vor/11170154.html Venezuela wirft USA „Öl-Krieg“ vor], Handelsblatt, 30. Dezember 2014</ref> Najveći problemi venezuelanske ekonomije su ovisnost o cijenama nafte na svjetskom tržištu, visoka nezaposlenost i inflacija.

==Kultura==
{{main|Venezuelanska kultura|Venezuelanska muzika|Venezuelanska književnost|Venezuelanska umjetnost|Sport u Venezueli}}
[[File:Cristobal Rojas 01.JPG|thumb|220px|[[Cristóbal Rojas (slikar)|Cristóbal Rojas]]: ''Girardotova smrt kod Bárbule'' ([[1883.]]), ulje na platnu, 287 x 217 cm]]
Venezuelanska kultura je zapravo miks različitih kultura unutar koje možemo promatrati tri glavne utjecajne zone - [[Venezuelanski Indijanci|indijansku]], [[Afrika|afričku]] i [[Španjolska|španjolsku]]. Prve dvije skupine izrazito su diferencirane zbog postojanja brojnih plemena, međutim njihov realni utjecaj u suvremenoj kulturi je prilično malen. Indijanska kultura danas je ograničena na tek nekoliko riječi u jeziku, gastronomiju i imena mjesta. Isto vrijedi za afričku, uz dodatak muzičkih instrumenata. Najdominantnija je, dakako, [[Španska kultura|španjolska]], što je posljedica višestoljetne kolonizacije, a koja je razvidna u arhitekturi, glazbi, religiji, gastronomiji, umjetnosti i nekim tradicijama, poput borbe s bikovima. Kulturni mozaik dodatno je izdiferenciran brojnim migracijama, tako da postoje i omanji utjecaji [[Francuska kultura|francuske]], [[Portugalska kultura|portugalske]] i [[Italijanska kultura|talijanske kulture]], a u modernom dobu evidentan je i utjecaj [[Američka kultura|američke kulture]].

[[Venezuelanska umjetnost|Likovna umjetnost]] uglavnom je pod utjecajem religijskih motiva, mada je u XIX. vijeku postojao značajan utjecaj historijskih motiva s ciljem buđenja i jačanja nacionalne svijesti.{{sfn|Ng|2004|p=31}}{{sfn|Aponte|2008|p=45}}{{sfn|Aponte|2008|p=45}}{{sfn|Tarver|Frederick|2006|p=10}} U XX. vijeku je [[modernizam]] postao dominantni pravac.{{sfn|Tarver|Frederick|2006|p=10}} Među istaknutijim imenima venezualnske umjetnosti su [[Cristóbal Rojas (slikar)|Cristóbal Rojas]], [[Armando Reverón]], [[Manuel Cabré]], [[Jesús Rafael Soto|Jesús Soto]], [[Gego]], [[Carlos Cruz-Díez]]{{sfn|Tarver|Frederick|2006|p=10}} te [[Marisol Escobar|Marisol]] i [[Yucef Merhi]].{{sfn|Fichner-Ratus|2012|p=519}}<ref>{{cite web|last=Silvera|first=Yohana|url=http://www.talcualdigital.com/Nota/41697/Poesia-En-Objetos|title=Poesía en objetos|publisher=''TalCualDigital''|date=10 June 2010|accessdate=24 July 2015|language=Spanish|archive-date=2015-07-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150724162507/http://www.talcualdigital.com/Nota/41697/Poesia-En-Objetos|dead-url=yes}}</ref> Najznačajniji arhitekt je [[Carlos Raúl Villanueva]], koji je dizajnirao glavni kampus [[Centralni univerzitet Venezuele|Centralnog univerziteta Venezuele]], koji se danas nalazi na popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]].

[[Venezuelanska književnost|Književnost]] se počela razvijati ubrzo nakon početka španjolske kolonizacije i bila je predominantno pod utjecajem [[Španska književnost|španjolske književnosti]]. Prvi značajni pravac koji se oblikovao bio je [[romantizam]], i to u jeku borbe za nezavisnost, a u kasnijim je periodima proza bila osjetno dominantna u odnosu na poeziju. U kasnijim periodima, posebno se isticao venezuelanski [[pozitivizam]], opet mahom kroz prozu. Među najznačajnijim autorima su [[Rómulo Gallegos]], [[Teresa de la Parra]], [[Arturo Uslar Pietri]], [[Adriano González León]], [[Miguel Otero Silva]], [[Mariano Picón Salas]], [[Andrés Bello]], [[Andrés Eloy Blanco]], [[Fermín Toro]], [[Laureano Vallenilla Lanz]] i [[José Gil Fortoul]].

[[Venezuelanska muzika|Muzika]] u Venezueli je izrazito raznovrsna i možda je najbolji primjer mozaika utjecaja koji su prisutni u nacionalnoj kulturi. Nacionalni instrument je [[Cuatro (instrument)|cuatro]]. Posebno istaknuti žanr je [[folk]], a u XXI. vijeku se počela razvijati i nešto urbanija glazba, mada i dalje pod utjecajem tradicije. Značajan utjecaj ima i glazba Afrovenezuelanaca. 

[[Sport u Venezueli]] je izrazito popularan. Najpopularniji pojedinačni sport je [[bejzbol]], koji se u zemlji igrao već krajem XIX. vijeka, mada je nejasno kako se sport uopće raširio Venezuelom.{{sfn|Nichols|Morse|2010|p=306}} Osim po ovome, Venezuela je specifična i po velikoj popularnosti [[košarka|košarke]], posebice u odnosu na [[nogomet]], koji dominira ostatkom kontinenta;{{sfn|Wardrope|2003|p=37}}{{sfn|Gibson|2006|p=18}}{{sfn|Nichols|Morse|2010|p=307}} [[košarkaška reprezentacija Venezuele]] je [[2015.]] godine po prvi puta postala [[FIBA Prvenstvo Amerika|kontinentalni prvak]]. Ipak, nogomet postaje sve popularniji, iako [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|nacionalna reprezentacija]] nije ostvarila značajnijih uspjeha. Venezuela je osvojila i dvije zlatne olimpijske medalje; prvu je [[1968.]] godine osvojio boksač [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]], a drugu [[Rubén Limardo]] u mačevanju na igrama [[2012.]] godine.

Poseban dio venezuelanske kulture su i natjecanja u ljepoti, gdje su predstavnice Venezuele ostvarivale odlične rezultate na globalnoj razini. Natjecanje za [[Miss Venezuela|Miss Venezuele]] je široko praćeno diljem zemlje, a Venezuelanke su dosad osvojile sedam [[Miss Universe]] kruna, šest [[Miss World]] kruna, sedam [[Miss International]] kruna i dvije [[Miss Earth]] krune.

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
;Članci
{{refbegin}}
*{{cite journal|ref={{SfnRef|Cannon|2004}}|last=Cannon|first=Barry|title=Venezuela, April 2002: Coup or Popular Rebellion? The Myth of a United Venezuela|date=21 June 2004|journal=[[Bulletin of Latin American Research]]|publisher=[[Wiley-Blackwell]]|volume=23|issue=3|pages=285–302|doi=10.1111/j.0261-3050.2004.00109.x|url=http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.0261-3050.2004.00109.x/abstract}}
{{refend}}
;Knjige
{{refbegin|30em}}
*{{cite book|last=Aalgaard|first=Wendy|title=Venezuela in Pictures|year=2004|publisher=Lerner Pub Group|isbn=0-8225-1172-X|url=https://books.google.com/books?id=jSlsKvev-QkC}}
*{{cite book|last=Aponte|first=Pedro Rafael|title=The Invention of the National in Venezuelan Art Music, 1920–1960|year=2008|publisher=University of Pittsburgh|isbn=978-1-109-05320-3|url=https://books.google.com/books?id=Gk8N_C1Gk48C|accessdate=2 July 2015}}
*{{cite book|last=Chasteen|first=John Charles|title=Born in Blood and Fire: A Concise History of Latin America|year=2001|publisher=Norton|isbn=978-0-393-05048-6|url=https://books.google.com/?id=fC90B5xkYyIC}}
*{{cite book|last=Chávez Frías|first=Hugo Rafael|authorlink=Hugo Chávez|title=Cumpliendo las metas del milenio|year=2004|publisher=CDBpublicaciones|isbn=980-6456-12-2|url=http://www.gobiernoenlinea.ve/misc-view/sharedfiles/Metas_Milenio.pdf|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511182837/http://www.gobiernoenlinea.ve/misc-view/sharedfiles/Metas_Milenio.pdf|archivedate=11 May 2011|language=Spanish}}
*{{cite book|last=Coronil|first=Fernando|authorlink=Fernando Coronil|title=The magical state: nature, money, and modernity in Venezuela|year=1988|publisher=University of Chicago Press|isbn=0-226-11602-6|url=https://books.google.com/books?id=ecTWdRNSJCcC}}
*{{cite book|last=Cortés|first=Carlos E.|title=Multicultural America: A Multimedia Encyclopedia|year=2013|publisher=SAGE Publications|isbn=978-1-4522-1683-6|url=https://books.google.com/books?id=VQ1zAwAAQBAJ|accessdate=30 June 2015}}
*{{cite book|last=Crow|first=JA|title=Epic of Latin America|year=1980|publisher=University of California Press|isbn=0-520-04107-0}}
*{{cite book|last=Dickey|first=John Marcus|title=Christopher Columbus and his monument Columbia : being a concordance of choice tributes to the great Genoese, his grand discovery, and his greatness of mind and purpose|year=1892|publisher=Rand, McNally & Co.|isbn=1-4460-2044-4|url=https://books.google.com/books?id=MnUcAAAAMAAJ|accessdate=1 July 2015}}
*{{cite book|last1=Dydynski|first1=Krzysztof|last2=Beech|first2=Charlotte|title=Venezuela|year=2004|publisher=Lonely Planet Publications|isbn=1-74104-197-X}}
*{{cite book|last=Ewell|first=Judith|title=Venezuela: A Century of Change|year=1984|publisher=C. Hurst & Co|isbn=0-905838-36-X}}
*{{cite book|last=Fichner-Ratus|first=Lois|title=Understanding Art|year=2012|edition=10th|publisher=Cengage Learning|isbn=978-1-111-83695-5|url=https://books.google.com/books?id=oVAKAAAAQBAJ}}
*{{cite book|title=Georgia Country Study Guide Volume 1 Strategic Information and Developments|year=2013|publisher=Int'l Business Publications, USA|isbn=1-4387-7443-5|url=https://books.google.com/books?id=hQWWBQAAQBAJ}}
*{{cite book|last=Gibson|first=Karen Bush|title=Venezuela: A Question and Answer Book|year=2006|isbn=978-0-7368-6413-8|url=https://books.google.com/books?id=WKl7nfQPb3wC}}
*{{cite book|last=Gott|first=Richard|title=Hugo Chávez and the Bolivarian Revolution|year=2005|publisher=Verso|isbn=1-84467-533-5|url=https://books.google.com/books?id=ft6AyMxG4JEC}}
*{{cite book|last=Gregory|first=Desmond|title=Brute New World: The Rediscovery of Latin America in the Early 19th Century|year=1992|publisher=British American Press|isbn=1-85043-567-7|url=https://books.google.com/books?id=V2hBAHD9BOUC|accessdate=30 June 2015}}
*{{cite book|last=Heritage|first=Andrew|title=Financial Times World Desk Reference|date=December 2002|publisher=[[Dorling Kindersley]]|isbn=978-0-7894-8805-3}}
*{{cite book|last=Josza Jr.|first=Frank P.|title=Baseball beyond Borders: From Distant Lands to the Major Leagues|year=2013|publisher=Scarecrow Press|isbn=978-0-8108-9245-3|url=https://books.google.com/books?id=wULyAAAAQBAJ}}
*{{cite book|last1=Kelly|first1=Janet|last2=Palma|first2=Perdo A.|editor-last1=McCoy |editor-first1=Jennifer L.|editor-last2=Myers|editor-first2=David J. |title=The Unraveling of Representative Democracy in Venezuela|year=2006|publisher=[[Johns Hopkins University Press]]|chapter=Chapter 10: The Syndrome of Economic Decline and the Quest for Change |isbn=0-8018-8428-4|url=https://books.google.com/books?id=rtJVhJZF6WgC}}
*{{cite book|last=Kipfer|first=Barbara Ann|title=Encyclopedic Dictionary of YUPArchaeology|year=2000|publisher=Springer|isbn=0-306-46158-7}}
*{{cite book|last=López Maya|first=Margarita|editor-last=Goumbri|editor-first=Olivia Burlingame|title=The Venezuela Reader: The Building of a People's Democracy|year=2005|publisher=Epica Task Force|location=Washington, D.C.|chapter=Venezuela 2002–2003: Polarisation, Confrontation, and Violence|isbn=0-918346-35-5}}
*{{cite book|last=Massabié|first=Germán|title=Venezuela: A Petro-State Using Renewable Energies|year=2008|publisher=Springer|isbn=3-531-15994-1}}
*{{cite book|last=McBeth|first=B. S.|title=Juan Vicente Gómez and the Oil Companies in Venezuela, 1908–1935|year=2002|publisher=[[Cambridge University Press]]|isbn=0-521-89218-X|url=https://books.google.com/books?id=ZU71u8ZKvnEC}}
*{{cite book|last=McCaughan|first=Michael|title=The Battle of Venezuela|year=2005|publisher=Seven Stories Press|isbn=978-1-60980-116-8|url=https://books.google.com/books?id=VdYHt8EBsJUC}}
*{{cite book|last=Ng|first=Yumi|title=Welcome to Venezuela|year=2004|publisher=Gareth Stevens Publishing|isbn=978-0-8368-3123-8|url=https://books.google.com/books?id=ux9DpmGirKMC|accessdate=2 July 2015}}
*{{cite book|last1=Nichols|first1=Elizabeth Gackstetter|last2=Morse|first2=Kimberley J.|title=Venezuela|year=2010|publisher=ABC-CLIO|isbn=978-1-59884-569-3|url=https://books.google.com/books?id=Cq-5QRDNVDEC}}
*{{cite book|last=Salas|first=Miguel Tinker|title=Venezuela: What Everyone Needs to KnowRG|year=2015|publisher=Oxford University Press|isbn=0-19-978328-4|url=https://books.google.com/books?id=FTFmBgAAQBAJ}}
*{{cite book|last=Stoan|first=Stephen K.|title=Pablo Morillo and Venezuela, 1815–1820|year=1974|publisher=Ohio State University Press|isbn=0-8142-0219-5|url=https://archive.org/details/pablomorilloand00stoagoog}}
*{{cite book|last1=Tarver|first1=H. Michael|last2=Frederick|first2=Julia C.|title=The History of Venezuela|year=2006|publisher=[[Palgrave Macmillan]]|isbn=978-1-4039-6260-7|url=https://books.google.com/books?id=krJxx5adqHoC|accessdate=2 July 2015}}
*{{cite book|last=Thomas|first=Hugh|title=Rivers of Gold: The Rise of the Spanish Empire, from Columbus to Magellan|url=https://archive.org/details/riversofgoldrise0000thom_k0t7|year=2005|publisher=Random House|isbn=0-375-50204-1}}
*{{cite book|last=Wardrope|first=William|title=Venezuela|year=2003|publisher=Gareth Stevens Publishing|isbn=0-8368-2369-9|url=https://books.google.com/books?id=zlckFMNHGTUC}}
*{{cite book|last=Warhol|first=Tom|title=Tundra|year=2006|publisher=Marshall Cavendish|isbn=978-0-7614-2193-1|url=https://books.google.com/?id=oYUc7o43cuAC}}
*{{cite book|last=Wunder|first=Sven|title=Oil wealth and the fate of the forest: a comparative study of eight tropical countries|year=2003|publisher=[[Routledge]]|isbn=0-203-98667-9|url=https://books.google.com/books?id=n2nQ0A8BmCYC}}
*{{cite book|last=Yergin|first=Daniel|authorlink=Daniel Yergin|title=[[The Prize: The Epic Quest for Oil, Money, and Power]]|year=1991|publisher=Simon and Schuster|isbn=1-4391-1012-3}}
*{{cite book|last=Zakaria|first=Fareed|authorlink=Fareed Zakaria|title=From Wealth to Power|url=https://archive.org/details/fromwealthtopowe0000zaka|year=1999|publisher=Princeton University Press|isbn=0-691-01035-8}}
*{{cite book|last=Zamora|first=Margarita|title=Reading Columbus|year=1993|publisher=University of California Press|isbn=0-520-08297-4|url=http://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=ft009nb0cv&doc.view=content&chunk.id=d0e2655&toc.depth=1&anchor.id=0&brand=eschol|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110511090548/http://publishing.cdlib.org/ucpressebooks/view?docId=ft009nb0cv&doc.view=content&chunk.id=d0e2655&toc.depth=1&anchor.id=0&brand=eschol|archivedate=11 May 2011|accessdate=23 April 2010}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Venezuela}}
* {{sp icon}} [http://www.gobiernoenlinea.ve/ Official government website]
* {{en icon}} [https://web.archive.org/web/20130921055048/https://www.cia.gov/library/publications/world-leaders-1/world-leaders-v/venezuela.html Chief of State and Cabinet Members]
* {{en icon}} {{CIA World Factbook link|ve|Venezuela}}
* {{en icon}} [http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/venezuela.htm Venezuela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080607090601/http://ucblibraries.colorado.edu/govpubs/for/venezuela.htm |date=2008-06-07 }} at ''UCB Libraries GovPubs''
* {{en icon}} {{dmoz|Regional/South_America/Venezuela/}}
* {{en icon}} [http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/vetoc.html Venezuela] from the Library of Congress Country Studies (1990)
* {{en icon}} [http://news.bbc.co.uk/2/hi/americas/country_profiles/1229345.stm Venezuela profile] from the [[BBC News]]
* {{en icon}} [http://www.cartografareilpresente.org/rubrique109.html?lang=en Maps on Venezuela – Cartographic features]
* {{en icon}} [http://www.ifs.du.edu/ifs/frm_CountryProfile.aspx?Country=VE Key Development Forecasts for Venezuela] from [[International Futures]]
* {{ar icon}} [http://www.immigrationtovenezuela.com.ve/index.php/2013-10-02-22-52-18/2013-10-02-22-58-18 Venezuela and Tourism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131218043924/http://www.immigrationtovenezuela.com.ve/index.php/2013-10-02-22-52-18/2013-10-02-22-58-18 |date=2013-12-18 }} from [[Sky Immigration]]
* {{Wikiatlas|Venezuela}}

{{Južna Amerika}}
{{Organizacija američkih država}}
{{Zemlje članice Pokreta nesvrstanih}}
{{Latinska unija}}
{{CARICOM}}
{{Arapska liga}}
{{Normativna kontrola}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Venezuela| ]]
[[Kategorija:Države u Južnoj Americi]]