Prijeđi na sadržaj

Ireligioznost

Izvor: Wikipedija
Serija članaka na temu
Ireligija
"αθεοι" (atheoi), grčki izraz za "bezbožnike", pojavljuje se u Poslanici Efežanima zapisanoj na papirusu iz trećeg stoljeća poznatom kao "papirus 46"
Ireligija
sekularni humanizam  sekularizam  sekularnost
slobodoumlje 
postteizam  neteizam
antiklerikalizam 
antireligija
kritika religije 
parodija religije
Ateizam
demografija  povijest  državni  novi
implicitni i eksplicitni 
pozitivni i negativni
kritika 
diskriminacija  postojanje Boga
antiteizam 
ateizam i religija
Agnosticizam
jaki  slabi  agnostički ateizam
agnostički teizam 
apateizam  ignosticizam
Naturalizam
humanistički  metafizički
metodološki 
religijski
Ličnosti
ateisti  agnostici  humanisti
panteisti 
deisti
Organizacije
Međunarodna ateistička alijansa
Skup razuma  Svjetski panteistički pokret
Zaklada za slobodu od religije
Kategorija: Ireligija
v  r  u

Ireligija (lat. irreligio, -onis, f. prema in-, ne + religio, religija), ireligioznost, nereligioznost, pojam je koji označava odsustvo religije, ravnodušnost prema religiji, nezainteresiranost ili neosjetljivost za religiju, odbacivanje religije ili neprijateljstvo prema religiji.[1] Kad označava odbijanje ili odbacivanje religijskog vjerovanja, onda ireligija obuhvaća ateizam i sekularni humanizam. Kada označava neprijateljstvo prema religiji, onda obuhvaća antiteizam, antiklerikalizam i antireligiju. Kada označava ravnodušnost i nezainteresiranost za religiju, onda obuhvaća apateizam. Kada označava odsustvo religijskog vjerovanja, onda može obuhvaćati agnosticizam, ignosticizam, neteizam, religijski skepticizam i slobodoumlje. Ireligija čak može obuhvaćati oblike teizma, što ovisi o religijskom kontekstu nasuprot kojeg se definira, pa je tako u Europi u 18. stoljeću epitoma ireligije bio deizam.[2]

Neki dokazi predlažu da status najbrže rastuće religije u Sjedinjenim Državama ima "nereligija",[3] obuhvaćajući gotovo 20% odrasle javnosti prema podacima iz 2012.[4] Prema izvješću Pewova istraživačkog centra osobe koje su se izjašnjavale kao "ateisti" ili "agnostici" činile su 6% ukupnog stanovništva u SAD-u, dok su u religijski neizjašnjenom (ili "nereligioznom") stanovništvu ateisti činili 12%, a agnostici 17%.[5] Osobe koje ne navode nikakvu religijsku pripadnost obično se označavaju kao "neizjašnjeni".[3][4][6]

Procjenjuje se da je 16% svjetskog stanovništva (1,1 milijarda ljudi) "nereligiozno" obuhvaćajući pod tim pojmom agnostike, ateiste, sekularne humaniste i ljude koji se "ne izjašnjavaju" ili ne navode "nikakvu religijsku sklonost" pri odgovaranju na otvoreno pitanje o tome koja je njihova religijska sklonost.[7] U istom Pewovu izvješću bilježi se da mnogi religijski neizjašnjeni imaju nekakva religijska vjerovanja, a većina religijski neizjašnjenih dolazi iz Azije i Pacifika. Prema jednom izvoru procjenjuje se da 40-50% nereligioznih osoba vjeruje u barem jedno božanstavo ili neki oblik više sile.[8]

Demografija

[uredi | uredi kod]
Gallupov indeks religioznosti iz 2009. (svijetla boja označava religiozne, tamna nereligiozne)[9]
Glavni članak: ireligija po zemljama

Prikazane tablice navode postotke nereligioznog stanovništva po pojedinim državama od najvećeg k najmanjem.

Zemlja Postotak nereligioznog stanovništva (2006.) Izvor
 Estonija 75,7 [10]
 Švedska 46-85 (prosječno 65,5) [11]
 Češka 64,3 [10]
 Vijetnam 46,1-81 (prosječno 63,55) [10][11]
 Danska 43-80 (prosječno 61,5) [11]
 Albanija 60 [12][13][14]
 Njemačka 59 [15]
 Ujedinjeno Kraljevstvo 39-65 (prosječno 52)
[16]
 Japan 51,8 [10]
 Azerbejdžan 51 [17]
 Kina 8-93 (prosječno 50,5) [10][11][18]
 Francuska 43-54 (prosječno 48,5) [11]
 Rusija 48,1 [10]
 Belorusija 47,8 [10]
 Mađarska 42,6 [10]
 Ukrajina 42,4 [10]
 Nizozemska 39-44 (prosječno 41,5) [11][19]
 Latvija 40,6 [10]
 Južna Koreja 36,4 [10]
 Belgija 35,4 [10]
 Novi Zeland 34,7
(od 87,3% koji su odgovorili na neobavezno pitanje)
[20]
 Čile 33,8 [10]
 Luksemburg 29,9 [10]
 Slovenija 29,9 [10]
 Venezuela 27,0 [10]
 Španjolska 23,3 [21]
 Slovačka 23,1 [10]
 Australija 22,3
[22]


Zemlja Postotak nereligioznog stanovništva (2006.) Izvor
 Meksiko 20,5 [10]
 Sjedinjene Američke Države 19,6 [23]
 Litvanija 19,4 [10]
 Italija 17,8 [10]
 Kanada 16,2 [24]
 Argentina 16,0 [25]
 Južna Afrika 15,1 [26]
 Hrvatska 13,2 [10]
 Austrija 12,2 [10]
 Finska 11,7 [10]
 Portugal 11,4 [10]
 Portoriko 11,1 [10]
 Bugarska 11,1 [10]
 Filipini 10,9 [10]
 Brazil 8,0 [27]
 Irska 7,0 [28]
 Indija 6,6 [10]
 Srbija 5,8 [10]
 Peru 4,7 [10]
 Poljska 4,6 [10]
 Island 4,3 [10]
 Grčka 4,0 [10]
 Turska 2,5 [10]
 Rumunija 2,4 [10]
 Tanzanija 1,7 [10]
 Malta 1,3 [10]
 Iran 1,1 [10]
 Uganda 1,1 [10]
 Nigerija 0,7 [10]
 Bangladeš 0,1 [10]

Iako 10 zemalja popisanih iznad imaju nereligiozne većine, to ne znači da većina stanovništva tih zemalja ne pripada nijednoj religijskoj skupini. Primjerice, 70% švedskog stanovništva pripada luteranskoj kršćanskoj crkvi dok se 56,7% Albanaca izjašnjava muslimanima unatoč takvoj ireligioznosti.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. * Ireligija kako je prikazana u 26 referentnih djela”. 
  2. Campbell, Colin. 1971. Towards a Sociology of Irreligion. London:McMillan str. 31.
  3. 3,0 3,1 „American Nones: The Profile of the No Religion Population”. American Religious Identification Survey. 2008. Arhivirano iz originala na datum 2009-10-07. Pristupljeno 19. listopada 2012. 
  4. 4,0 4,1 „'Nones' on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation”. Pew Forum on Religion & Public Life. 9. 10. 2012.. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-25. Pristupljeno 19. 10. 2012. 
  5. Cary Funk, Greg Smith. „Nones" on the Rise: One-in-Five Adults Have No Religious Affiliation”. Pew Research Center. str. 9, 42. Arhivirano iz originala na datum 2013-03-09. Pristupljeno 2013-02-22. 
  6. Hunter, Jeannine. „Who are the ‘Nones’?”. Washington Post. Arhivirano iz originala na datum 2012-11-08. Pristupljeno 6. studenoga 2012. 
  7. „Globalni religijski krajolik”. Arhivirano iz originala na datum 2019-01-06. Pristupljeno 2013-02-20. 
  8. „Major Religions of the World Ranked by Number of Adherents”. Adherents.com. 2007. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-24. Pristupljeno 19. listopada 2012. 
  9. Indeks religioznosti mjera je važnosti religije koju iskazuju ispitanici te njihovo samoizjašnjavanje u pohađanju religijskih služba. U religijama u kojima je pohađanje službe ograničeno moraju se pažljivo tumačiti prikazani podaci. (Gallup WorldView)
  10. 10,00 10,01 10,02 10,03 10,04 10,05 10,06 10,07 10,08 10,09 10,10 10,11 10,12 10,13 10,14 10,15 10,16 10,17 10,18 10,19 10,20 10,21 10,22 10,23 10,24 10,25 10,26 10,27 10,28 10,29 10,30 10,31 10,32 10,33 10,34 10,35 10,36 10,37 10,38 10,39 10,40 Dentsu Communication Institute Inc., Research Centre for Japan (2006.)(jap.)
  11. 11,0 11,1 11,2 11,3 11,4 11,5 „Zuckerman, Phil. "Atheism: Contemporary Rates and Patterns", iz Cambridge Companion to Atheism, urednik Michael Martin, University of Cambridge Press, 2007.”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-12. Pristupljeno 2013-02-20. 
  12. „Albania”. State.gov. 15. rujna 2006. Pristupljeno 4. veljače 2011.  US Department of State - International religious freedom report 2006
  13. „L'Albanie en 2005”. Arhivirano iz originala na datum 2009-03-03. Pristupljeno 2013-02-20. 
  14. „Adherents.com”. Adherents.com. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-26. Pristupljeno 4. veljače 2011.  Neke publikacije
  15. [1]
  16. UK National Statistics Bureau (2011 census)
  17. [https://web.archive.org/web/20121016062403/http://redcresearch.ie/wp-content/uploads/2012/08/RED-C-press-release-Religion-and-Atheism-25-7-12.pdf „Global Index Of Religion and Atheism”]. Redcresearch.ie. Arhivirano iz originala na datum 2012-10-16. Pristupljeno 1. studenoga 2011.  Publikacije su preuzete od Gallupa
  18. „Adherents.com”. Adherents.com. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-26. Pristupljeno 4. veljače 2011.  Neke publikacije
  19. CBS StatLine, Centraal Bureau voor de Statistiek, preuzeto 25. lipnja 2012.
  20. „[[Statistics New Zealand]] (2006 census)”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-11. Pristupljeno 2013-02-20. 
  21. [2] Socialogical Research Centre, siječanj 2012.
  22. "Census shows result of mining boom, with increased cost of housing and higher wages", PIA AKERMAN, The Australian, 21. lipnja 2012.
  23. „“Nones” on the Rise”. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-25. Pristupljeno 2013-02-20. 
  24. „96F0030XIE2001015 - Religions in Canada”. 2.statcan.ca. Arhivirano iz originala na datum 2018-12-26. Pristupljeno 4. veljače 2011.  Canada 2001 census
  25. „Table Of Statistics On Religion In The Americas”. Prolades.com. Pristupljeno 4. veljače 2011.  Gallup-Argentina survey, travanj 2001
  26. [3] Arhivirano 2005-04-11 na Wayback Machine-u Güney Afrika 2001 census
  27. „Census 2010; Sistema IBGE de Recuperação Automática SIDRA”. Pristupljeno rujan 2012. 
  28. „This is Ireland. Highlights from Census 2011, Part 1” (PDF). ožujak 2012. Pristupljeno travanj 2012. 

Dodatni izvori

[uredi | uredi kod]