Kujata
Kujata na Grenlandu: Nordijska i inuitska poljoprivreda na ivici ledenog pojasa | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Registriran: | 2017. |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | v |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Kujata je subarktičko poljoprivredno područje dužine od oko 100 kilometara koje se nalazi između gradova Narsaq i Qaqortoq u južnom dijelu Grenlanda, Danska. Razvoj poljoprivrede odvijao se u dva različita perioda i kulture:
- dolazak lovaca-farmera s Islanda u desetom stoljeću,
- stvaranje eskimskih (inuitskih) lovačkih i poljoprivrednih zajednica u kasnom osamnaestom stoljeću.[1]
Usprkos njihovim razlikama, ove dvije kulture su stvorile kulturno područje koje se temeljilo na poljoprivredi, ispaši stoke i izlovu morskih sisavaca. Kujata područje predstavlja prvi primjer uvođenja poljoprivrede na Arktiku i prva nordijska naselja izvan Evrope.
Istorija Kujate počela je naseljavanjem Vikinga na Grenlandu oko 985. godine kada su osnovali tzv. „Istočno naselje”, prvu od tri velike kolonije na Grenlandu, a koja se rasprostirala na području današnje grenlandske općine Kujalleq. Posljednji pismeni zapis iz tog vremena je zapis o vjenčanju u crkvi iz 1408. god. Krajem 19. stoljeća otkrivene su ruševine oko 500 farmi i 16 crkava u nekoliko naselja. Jedno vrijeme na Kujati je boravilo oko 4.000 ljudi.
Pet područja Kujate, koji se odlikuju arheološkim nalazištima starih poljoprivrednih zemljišta i uzgoja ovaca starih preko 1000 godina, upisano je 2017. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine:[2]
- Qassiarsuk je smješten u fjordu Tunulliarfik. Ova plodna dolina uz more je bilo naselje koje je osnovao Erik Crveni. Tu se nalaze ostaci nekoliko zgrada (kuće, štale i crkva - najstarija u Americi). Današnje selo na ovom mjestu je osnovano kao prva moderna farma ovaca 1924. god. Qassiarsuk je 2010. imao 89 stanovnika.
- Igaliku je bilo sjedište biskupije na Grenlandu (naselje Garðar), kao i lokaciju prve moderne eskimske farme na Grenlandu
- Sissarluttoq
- Tasikuluulik (Vatnahverfi) je područje prvih nordijskih doseljenika za koje arheolozi smatraju da su imali najbolje pašnjake u koloniji. Rasprostiralo se na oko 500 km² od Labradorskog mora preko 60 km istočno do ledenjaka Jespersens. Sadrži najduži ruralni put Grenlanda, koji povezuje više eskimskih farmi ovaca.
- Qaqortukulooq (Hvalsey) Sadrži 11 nordijskih i 2 mjesta Thule, uključujući najbolje očuvane nordijske ruševine na Grenlandu i mjesto posljednjeg zabilježenog spominjanja Evropljana na Grenlandu.
- ↑ „Spomenici upisani na listu svjetske baštine u Danskoj”. UNESCO: Svjetska baština. Pristupljeno 19. 11. 2022.(en)
- ↑ „Kujata na Grenlandu: Nordijska i inuitska poljoprivreda na ivici ledenog pojasa - br.1536”. UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org. Pristupljeno 9. 2. 2023.(en)