CD

NBPCBJBDnVOC
SUNGA
DC
SUNCA
PRAVDB
]FTROAM?TEilJg
NN]\TINTCIBL]E STUNT
TT@ TTEiI
B
s[JN] OF JUSTTCB

Rano kr5ianstvo u kontinentalnoj Hrvatskoj-

Early Christianity in Continental Croatia

ARHEOLOSKIMU',;ET
ZACREB
Strainj a strana ovitka :
Freska s prikazom rajskog vrta, paunima,
kantarosom, kristogramima i sundanim
diskovima (tijekom kongervacije); pripada
grobu uni5tenom na Strbincima (selo
Budrovci kod Dakova) prigodom utvr-
tlivanja obrambenih poloZaja Hrvatskih
oruZanih snaga u jesen i zimu 1991.
godine.
Kat br.158.

Jacket illustrqtion:
A fresco with an image of the heavenly
garden, showing a kantharos, peacocks,
Christograms, and rayed sun discs
(photograph taken in the course of
conservation).It was found in a grave at
Strbinci (the village of Budrovci near
Dakovo) that was destroyed while
fortifying the defensive positions of
Croatian armed forces in the autumn and
winterof 1991.
Cat. no. 158.

CIP - Kotologizociiq
u publikociii
Nocionolnoi sveudiliSno
biblioteko,Zogreb

UDK904(082)
Od nepobiedivogsuncodo suncoprovde ' rono
kr5ionsfvou kontineniolnoiHrvotskoj: koiolog izloZbe =
F r o m t h e i n v i n c i b l es u n t o t h e s u n o f l u s t i c e: e o r l y
Chrisiionifyin conlinentolCroqtio ; exhibitioncoiologue
/ urednikZellko Demo ; prevod no engleskiBorboro
Smith-Demo ; crleli MillenkoGregl...let ol.] ; fotogrofile
Nenod Kobosii...[et ol.]- Togreb:ArheoloSkimuzej,1994.
- 212 str.:ilustr. (dlelomice u boiomo);30 cm

Tekstno hrv i [Link] - Bibliogrofilo,

str. 137-147 i
uz svokiprilog

tsBN953-96043-0-3
r^at.t
l. uemo, 4ellKo

94C'12264

@ 1994 by ArheoloSki muzej u Zagrebu,

Hrvatska (Croatia)
All rights reserved. No part of this
publication may be reproduced in any
manner whatsoever without permission
in writing by the copyright holder.
 KATALOG IZLOZBE
EXHIBITION CATALOGUE
Nakladnik / Published by
AntrnoloSrr MUzEr- ZAcREB
Trg Nikole 5ubi6a Zrinskog 19
Urednik /Editor
Znuro Deuo
Za nakladnika / For the publisher
ArYrs ReNpri-Mrodevri
OD
NEPOBJEDIVOG Lektori / Language advisors
SUNCA Sauslsaac
DO ANA DrKLre (str. 17-39)
SUNCA Prijevod na engleski / English transkttion
PRAVDE BnnaRne S Mrrn-DEMo
FROMTHE CrteLi / Drawings
{NVINCIBLE SUN MrueNxo GnecI-
TOTHE ANDELKAFonruNR (str. 56)
SUNOFJUSTICE Zoner Jmer (str. 21, 33, 37)
VI-A,DIMTR MAZURANTC (str. 106, br. 122)
Rano kriianstvo MRnue. RsNprC-MrocEvrc (str. 50, sl. 6)
u kontinentalnoj KnnSIuln RoNeevri (str. 115, br. 153)
Hrvatskoj (str. 54)
BenrsLev S HsreA,r-
Early Christianity in
Fotografij e / P hotograp hs
Continental Croatia
NeNno Kosesrc
LAzo BJELAJAc(str. 122)
EuoCrol (str. 12)
Ivo PAvr-ovrc (str. 69, T. II:2)
Avre Rerorf -Mrodevrc (str. 68, T. I:2)
Znsro Srerd (str. 68 f., T. I:l i II:l)
NTKoLAS rPUS(str. 136)
Fototeka Muzeja grada Slska (str. 90, br.
Izlaile/ Exhibitedat 70) rzLoitsA
ARHEoLoSKT MUzEr- Zecnes Fototeka Arheololkog muzeja u Zagrebu EXHIBITION
22.r$na do 4. [Link].
TheArcfuieologicalMuseumin Zagreb Kompjutorski slog i priprema / Desktop Autor/ Author
22 September - 4 November,1994 publishing BRANKA MIGoT'n
7nt lro DeNlo
Prostomakoncepcliai likovni postav/
Dizajn / Designed by Spatial conceptionand artistic design
ZEUKo DEMo MARIO BEUSAN

Naslovnica i ovitak / Cover [Link] Organizacija / Organizution

Zsuro DEMo Ar$E RENDTc-MroCevlC
Tisak / Printed by Fotografije / P hotographs
Gtua Pness, Zagreb, Hrvatska (Croatia) NeNepKosnsrd
Lektor / Languuge advisor
Naklada 1200 primj erakt / 1200 copiesprintetl
Snus IsRnc
rsBN953-96043-0-3 Restauracij a izloLaka / Restoration
NrxolR Esnucs
JosrpF r-ursr
Plakat/ Poster
MARIO BEUSAN

TajniStvoi tehnidkapripomodprojekta/
Secretarialand technbalsupptvt
NADA CAGRO
S nersN (snBCKo) S KRTNJARTC
MiSljenjemMinistarstvakulturei prosvjeteRepublike
Hrvatske(kl. oznaka612-10/-0l-346, ur. br.
532-03/ 5-94-0I ) strudnapublikacijaOD NEPOBJEDM G
SUNCADO SUNCAPRAVDE - Ranokri4anstvou
ktntinentalnoj
Hnatskojoslobodena je placanjaporezana
promet.

Organizatori izloLbe zahvaljuju ustanovama,koje su

omoguiile postav izlolbe:
Ministarstvo kulture i prosvjete Republike Hrvatske, Zagreb
Gradski sekretarijat zaobrazovanje, kulturu i znanost, Zagreb

K tome zahvaljujemo organizacijamakoje su pripomogle u

realizaciji izloLbe:
"Era", poduzeie za usluZnei proizvodne djelatnosti, Zagreb
"Gina press", Zagreb
HRT - Hrvatski radio, Fono odjel, Zagreb
Tadija i Marinko Sagolj, ljevaonica umjetnina, Zagreb

Zahvaljujemo, takoder, svim institucijama, kolegama, te

strudnim i znanstvenimsuradnicima koji su svojom posudbom
gratle, odnosno savjetima, i korisnim sugestijama,kao i
prilozima u katalogu pripomogli i obogatili ovaj izloZbeni
projekt.

Osobitu zahvalnostdugujemo kolegama Marinu Zaninoviiu,

Darku Novakoviiu, Nenadu Cambiju, Josipu Stoii6u,
Berislavu Sheibalu, Branki Vikii-Belandii, Bojani
Dimitrijevii, Hermini Giiricke-lukii, Slayici Filipovi6, Ivani
Iskri Janoiii, Dubravki Sokad-Stimac, Zdenku Burkowskom,
Ivi Pavloviiu, Stjepanu Haj$uku, Goranu Jakovljevidu, Marini
Simek, Silviji Salajii, Lazi Cudkoviiu, JosipuVidoviiu,
Zorku Markoviiu i Vladimiru Sokolu.

MEDUNARODNI KONG,RES ZA STETOTNSCANSTU ARTTE

[Link]
XIII . CONGRESSUS
INTFRNATIONALIS
ARCHAEOLOGIAECHRISTIANAE

spur - ponnd
(2s.9.-1.10.1994.)

ffi
WWPW
I xlll
189,[ Split-Salona199{
 SADRZAJ

8 UVODNA RIJEE
149 FOREWORD
(AnteRendii-Miodevii)

.r]. sf 5_v-rBI\ BTSKUPr MUCENTKGRADA STSCTAE

tSrSKAl
15] Sf QUIRINUS, BISHOPANDMARTYROFTHECITYOFSISCIAiSTSI,rc]
(FraneBulii)
17 POVIJESTSTAROKRSiANSTM ZAJEDNICANA TLU KoNTINENTALNE HRVATSKE
65 THEHISTORY OFEARLYCHRISTIAN COMMUNITIFS IN CONTINENTAL
CROATIA
(Mirja Jarak)
I. Podecii dobaprogond
II. RazdobljerazvijenihstarokrSianskih
zajednica
4r ARHEOLOSKAGRADA IZ RANoKRSieNsroc RAZDoBLJA u KoNTTNENTALNoJ
HRVATSKOJ
187 THE ARCHAEOLOGICAL MATERIAL OFTHE EARLY CHRISTIANPERIODIN CONTINENTAL
CROATIA
(Branka Migotti)
I. Uvod
II. "Predkr5ianski"horizont(2-3. stoljeie)
1. Kult bogaSola
2. GnostidkisadrZaji
3. Zidovska religija
4. Predmetis moguiom kr5ianskom simbolikom
m. Ranokr5ianskihorizont (4-7. [Link])
l Urbanizam i arhitektura
2. Nekropolei pojedinadnigrobni nalazi
3. Predmetiumjetnidkogobrta
IV. Zakljudno razmatranje
7I KATALOG
CATALOGUE
(ured. Zeljko Demo)
I. "PredkrSianska"grada[br. 1-38]
a) Kult boga Sola
b) Gnostidki sadrZaji
c) Zidovska religija
d) Predmetis moguiom kr5ianskom simbolikom
il. Ranokr5ianskaostav5rina tbr. 39_2131
a) [Link]- (Sisak,Vinkovci,Osijek,VaraZdinske Toplice,Ludbreg,Daruvar)
b) Utvrdenja i utvrtlena naselje - Ozalj,DonjaGlavnica
c) Nekropole i grobni nalaz.i- Budrovci,Tre5tanovci,Veliki Bastaji,Prozor,Sv. Marija
pod Okiiem, Cedavac, Beli Manastir,Zagreb,Sotin Sv. Martin na Muri, Kalnik, Selci
Dakovadki,Novadka,Virovitica,Kamanje,Samobor)
d) Kontinentalna Hrvatska (?) - nepoznata nalazi5ta
e) Novac
:.4ljmas, latina, toviii, GaboS,Gomji Kosinj, KneZeviVinogradi,Kupdina,
Oreiac, Pelclenica,
Popovac,Sladojevci,Srb, Studenci,Sdita4evo,Vrinii,'Vuliovar,
Zmajevac,kontinentalna Hrvatska(nepoznato
nalazilte)
145 BIBLIOGRAFUA
BIBUOGRAPHY
(ured. Zeljko Demo)
180 Reprodukcije u boji
Color Photographs
 UVODNA RIJEC

Ideja o realizacljiizloLbeo pojavamaranog krSianstvau hrvatskim kontinentalnim

prostorima,nedovoljno istraZenui dugo vremenanepravednozanemarivanufenomenu,
sazrelaje u trenutku kad je Nacionalni organizacijskiodbor za pripremu XIII.
medunarodnogkongresaza starokr5ianskuarheologijuredefiniraoprije planirane
programeprateiih sadrZajatoga znanstvenogskupa, odludivli da se umjestojedne "velike"
sredi3njeizloLbeuZagrebu, postavi niz manjih tematskih izloiabau vi5e hrvatskih
[Link] takovoj odluci u prvom su redu bili praktidnenaravi, ajedan od njih,
vjerojatno odsudan,odnosio se na moguie organizacijskeprobleme, osobito na one koji su
semogli pojaviti prigodom prikupljanja spomenidkegrad,eizrazliditihkrajeva Hrvatske,
poglavito iz njezinih okupiranih podrudja.
S obzirom na dinjenicu da je rijed o iznimno vaZnomznanstvenomskupu (njegovi su
i ovoga puta domaiini Split i Solin, organizatoriprvoga kongresaza starokriiansku
arheologiju,odrZanatodno prije 100 godina, te Pored),u zagrebadkomArheolo5kom
muzeju procijenili smo daje vrijedno truda i hrvatsku metropolu ukljuditi u program
manifestacijakoje ie se potkraj rujna i na podetkulistopada [Link] naiim
priobalnim [Link] smo se upustiti u avanturupriprffnanja izloibe o podecima
kr5ianstvau kontinentalnim podrudjimaHrvatske, znaju(i unaprijedza mnoge pote5koie
koje ie stajatina putu realizaciji takva [Link] smo se dakako u suradnjumnogih
relevantnihinstitucija iz sjevernihdijelova Hrvatske i u tome pogledu na5aodekivanjanisu
bila [Link] medutim predvidjeli sve problemekoji su sepojavljivali tijekom
pripremanjaizloi,[Link] je, primjerice,izvan priobalnogahrvatskogpodrudjamalo
strudnjakakojima je starokr5ianskaarheologijauZaspecijalnost,pa je teret koncipiranja
izloLbei njezinaosmiSljavanjabio na letlima malog broja pojedinaca,koji su morali uloZiti
velik napor da ideju dovedu do [Link] podjednakosloZenproblem
proizaiaoje iz dinjeniceda je jedna od posljedicadogaclajakoji se posljednjih godina
zbivaju na ovim prostorimai vrlo oteZanofunkcioniranjeuobidajenihmuzejskih djelatnosti.
Primjerice,bilo je vrlo te5kodoii do izloLakapohranjenihu mnogim muzejskim zbirkama,
jer su nerijetko bile dislociranei te5ko [Link] naglasitida je sretna
okolnost i to StoZagreb u ovoj, 1994. god., obiljeZava900. godi5njicu osnutkaZagrebaLke
biskupije. PremdaArheolo5ki muzej za tu prigodu priprema projekte koji su izravno
povezanis najstarijompro5lo5iu grada,ipak drZimo da se i ova tema dobro nadopunjujeuz
druge planiranesvedanostiobiljeZavanjatogajubileja. Valja se podsjetiti da jeZagreb
utemeljenjembiskupije utro put izgradnji svogapovijesnogidentiteta,a novaje biskupija
neformalnobila nasljednikom starije, ranokr56anske,sisadkebiskupije.
O sadrZajuove izloZbevi5e ie biti rijedi u jednom od uvodnih tekstovai u katalo5koj
obradbi izlolaka. iitatelji kataloga i posjetitelji izlolbe uvjerit ie se u teZnju autora da u Sto
je moguie veioj mjeri prezentirajuspomenikeizrazlllitlh podrudjakontinentalneHrvatske.
NeizbjeZnoje ipak bilo posvetiti osobitu pozornostspomenidkojbaStinivaZnijih antidkih (i
kasnoantidkih)sredi5ta:Siska (Siscia),Osijeka (Mursa) i Vinkovaca (Cibalae),zatim
VaraZdinskihToplica (Aquae Iasae),Ludbrega (Iovia), Daruvara (Aquae Balissae)te
Dakova, SlavonskePoZege,Ozlla,Prozora,Zagrebai dr. Valja takoder naglasitida su
istraZivanjakoja je bilo nuZnoobaviti nadma5ilaodekivanjatemeljenana podacimaiz
strudneliterature. "Otkriven" je niz do sadanepoznatihspomenika,neki su spomenici
reinterpretirani,a neki valorizirani premanovim, drukdijim kriterijima. lzloiba jebez
sumnjeopseZnijai zanimljivija od one koja je u podetnojfazi pripremebila [Link]
d-injenicusmatramonajvrednijim postignuiem ovoga projekta. Premdasu u mnogim
sludajevimainterpretacijei datacijeiskoradileiz shematiziranihokvira uvrijeZenoganadina
razmi5ljanja- sa dime se netko moZei ne mora u potpunostislagati- nepobitnoje da se
prezentacUom veieg dijela gra<testrudnojjavnosti otvaramogudnostwednovanja
spomenidkegratlei uvid u taj nepravednomarginalizirandio na5earheolo5kebi5tine. Cilj je
oveinicijativeda to budepoticajdaljim istrazivanjimai drukdijemodnosuprema
ranokr5ianskoj [Link],naime,vjerovatida su znatnobogatiji
nalaziu susjednojMaclarskoju najveCojmjeri rezultatbole istraZenostitogadijela
nekadainjePanonije,to prije Stosukasnoantidki izvori podjednako,ili daku ve6oimSeri
relevantniza hrvatskipanonskiprostor(usporedbes Dalmacijomi Istrom nisu primjlrene
iz mnogihrazloga).
OsjeiampotrebudanakrajuuvodnerijediiskaZemveliku zahvalnost svimmuzejskim
ustanovama diljem sjeverneHrvatske,koje su spremnoustupileodgovarajuiuspomenidku
gra<Iu,suradujuiina taj nadins namau realizacijiovogaprojekta(imenatih institucija
istaklutasuna drugomemjestuu katalogu).Takotterzahvaljujemsvim suradnicimikoji su
piluii tekstovezakatalogili nabilo koji druginadinomoguiili da posaouspjesno
privedemokraju. Iako im u ovoj prigodi ne mogusvimapojedinadnozahvaliti,ipak moram
istaknutionekoji su dali osobitdoprinosi bezkojih nebi bilo ovakveizlolbe.U prvom
reduto je dr. BrankaMigotti iz Odsjekaza arheologijlHAZtJ, kojaje od podetki
su9jelovalau realizacijiizloilbe,ponajprijekao autor,ili baremkaonqjeksponiranijiod
lefo{cine autorarpisacjednogod uvodnihtekstovau [Link]
kolegici mr. Midi Jarakiz Odsjekaza arheologijuzagrebadkog Filozofskogfaku[eta kojaje
za ovu prigodupripremilapodugadak,ali nesumnjivowlo zanimljiv i koristanuvodnitekst
bezkojegabi teiko bilo razumjetiozradfepojavei razvojakr5ianstvau tim naiim krajevima.
N{alje moramspomenutii kolegudr. zetjta Demu,koji je, uz ostalo,vodiobriguo
pripremikataloga,preuzevsitu nezahvalnu duZnostu trenutkukadje bilo sumnjiu
moguinostiuspje5nog i pravodobnog okondavanja [Link] , iz ovogipopisanije
moguieizostavitiime autoralikovnogpostavaizloLbe,kolegeMarijaBeusana, toiiJe
profesionalnost ovogaputanadopunioi osobnomzanesenosiu za gradukojuje valjalo
prezentirati, Stoje moralouroditiuspje5nim [Link] onirni koji iu
odradili bilo koji dio poslau svezis realizacijomizloilbe(pisci katalo5kihjedinica fotograf,
crtad,prevoditelj,lektori,restauratori "
i dr.) [Link] smosvi zajedno
ovomizloZbomoworili novusfianicujednevaZnegranearheologije,kojoj seu sJevernim
hrvatskimkr4jevimado sadanije posveiivalapotrebitapozornosi,a kojojle u nas,prije
svegau Dalmaciji,temeljepostaviona5zasluZniarheologdon FraneBulii, upozoravaJuii
na problempanonskihstarokrSianskihmudenikate u ono dobaohrabrivaoisiraZivanjai na
sjevernohrvatskim panonskimprostorima!

'
Ante Rendii-Miodevii
Ravnatelj Arheolo3kog muzeja u Zagrebu
 ;;.::i,i::::::x::i
i:::;:::i:i::Sg::

r:tl::::i:::;:ll:
t:i::::::i::i::::ri!i:
ti;::::::::ll:i:::::;:

I:;::::;li:i::]ttr
:::;:::::li:;l::il
fi:;i::ii::r:!:

i::::::;::::::::::::::;

rffi
\:::;::::::::i;,
t;xu:"
D

o@o
I

I
I

I
I

POPISMJESTAI NALAZISTA SPOMENUTIHU

KATALOGU / A LIST OF PLACESAND SITES
MENTIONEDIN THE CATALOGUE:

l. Aljma5,Zupanija Osjedko-baranjska(XIV)
2. Batina, Ztpanija Osjedko-]aranjska (XIV)
3. Beli Manastir (Sarkanja), Zupanija Osjedko-
baranjska(XIV)
4. Budrovci (Strbinci), Zupanlja Osjedko-baranjska

5.
cxm
Cedavac(Rudina), ZupanljaPoZe5ko-slavonska
CXI)
6. Covidi (nepoznatonalazi5te),Zupanija Lidko-
senjska(IX)
7, Dalj, Zupanija Osjedko-baranjska(XIV)
8. Daruvar(\upaliSno lijedili5te"Daruvarska
toplice"), Zupanija Bjelovarsko-bilogorska(VIf
9. Donja G-lavnica(Kuzelin), GradZagreb (XXD
10. [Link] Vukovarsko-srijemska(XVI)
I l. Gornji Kosinj, Zupanlja!-idko-senjska(IX)
12. Kalnik (Veliki Kalnik), Ztpanlja Koprivnidko-
kriZevadka(VI)
13. Kamanje (Vrlovka), (upanija Karlovadka (IV)
14. KneZeviVinogradi, ZupanljaOsjedko-baranjska
(XIV)
15. Komin, 7,lrpanijaZagrebadka(I)
16. Kupdina Zumberadka, Zlpanija Zagreba(ka (I)
17. Ludbreg (ul. I.L. Ribara), ZupanijaVaraZdinska
(v)
18. Novadka(Fuzetii. Gradina), ZupanljaKoprivnidko-
kriZevad$a(VI)
19. OreSac,ZupanijaVirovitidko-podravska (X)
20. Osijek (Crkvena ulica, Donji grad, donjogradsko
[Link] juZnih vrata Tvrcle,obala Drave),
Zupanlja Osjedko-baranj_ska(XIV)
21. Ozalj (Starigrad Ozalj), Zupanlja Karlovadka (IV)
22. Peklenica,ZupanijaMedimurska (XX)
23. Popovac, Zupanlja Osjedko-baranjskg (XIV)
24. Prozor (Staracrkva/"Grdkacrkva"), Zupanlja Lidko-
senjska(I{)
25. Samobor, Zup anijg Zagreb alka (I)
26. Selci Dakovadki, Zupanija Osjedko-baranjska(XIV)
n. Sisak(riJekqKupa), ZupanijaSisadko-moslavadka(III)
28. Sladojevci, Zupanija Virovitliko-podravska (X)
29. Sotin (nepoznatonalazi5te),ZupanijaVukovarsko-
srijemska (XVI)
30. Srb, ZupanijaZadarsko-kninska(XI[)
31. Studenci,ZupanijaLidko-senjska (lX) _
32. SvetaMarija pod Okiiem (Popov dol), Zupanija
Zagrebadka(I)
33. Sveti Martin na Muri, Zupanija Medimurska ( XX)
34. Siitarjevo, Grad Zagrebr(XXl)
35. Tre5tanovci(Gradina),ZupanljaPoZeSko-slavonska
(XD
36. VaraZdinske Toplice, Zupanija VaraZdinska (V)
37. Veliki Bastaji,ZupanijaBjelovarsko-bilogorska
(VD
38. Vinkovci (HPT centrala,Kamenica,ulica A.
Qesarca,ulica J. Dalmatinca,ulica kralja Zvonimira),
Zupanija Vukovarsko-srijemska (XVf
39. Virov itica (L Ribnj ak), Zupanija Virovitidko-
podravska(X)
40. Vranii, Zupanlja PoZe5ko-slavonska(XI)
41. Vukovar, hupanijaVukovarsko-srijems-ka (XVf
42. Zagreb (Gomji grad, Mirogojska cesta,Spanjsko),
Grad Zagrep (XXI)
43. Zmajev ac, Zupanija Osjedko-baranjska (XIV)
 FranoBulii

SV. KVIRIN, BISKUP I MUEENIK GRADA SISCIAE TSISKA]

(pretisakiz Bogoslovskesmotre XII/1, Zagreb 1924, pp. 118,123)

Nuovo Bullettino di archeologia cristiana Anno Appia milliario tertio s epelierunt in

1916.,1917.,1918., l9lg., 1920. (xxII., xxIII., XXIV.. basilica Apostolorum Petri et Pauli ubi
XXV., XXVI.) Roma 19L6.-1920. aliquando iacuerunt, ubi et Sebastianus
Martyr Christi requies cit in loco qui
U ovomu dasopisu,utemeljenugod. 1863. od oca dicitur Catacumbas: aedificantes nomini
kr5ianskearheologijeL K. Derossi-a, kao B u I le t ti n o eius dinam ecclesiam..,
di ar ch eo I og ia cr i s ti ana, a iza njegovesmrti U g o r en a v e d e n o m Bullettinu g . 1 9 1 6 .5 s l .
god. 1895.,nastavljenod njegovihudenikakao Nu ov o poznatirimski arheologO. Marucchi, nadovezujuii na vei
Bullettino di archeologia cristiana, ima udinjenaistraZivanjau Platoniji, u bazilici sv. Sebastijana,
viSekratspomenai o kr5ianskoj arheologiji i hagiografiji donosi novih podataka i o godini prenosa tijela sv.
na5ihkrajeva,kao 5to i onih drugih djelovaEvrope,i ako Kvirina u Rim i na temelju natpisau grafitu, nadenogpri
se dasopispreteZnobavi arheologijomgradaRima. zadnjim istraZivanjima,mnijenjaje, daje ovo svetotijelo
Da upoznamona5editaocesamo s onim Stose nas bilo prenesenopo kopnu iz gradaSabarijedo Dalmacije,
tideu ovomu dasopisui to zadnjih godina 1916.-1920. doZadra, a odavle po moru do Jakina, odakle u Rim.
Prigodom zadnjlhiskopina ispod i iza bazilike sv. Nego da se pozabavimo ne5to detaljnije ovim
Sebastijanu Rimu, u tako zvanoj >>Pla t on ia <<,gdje su prenosom.
kroz 250 godina bili pokopani poglavice Apostola Petar i Bilo je opie mnijenje, da seje ovaj prenosmoii sv.
Pavao,na Via Appia, a gdje je bio pokopan i sv. Kvirin Kvirin u Rim dogodiooko god. 400. po Kr., a to stoga
biskup Siska(Sisciae),do5lo se je do vaZnih otkriia i Stosu se oko ove godine zbivale velike provale varvara u
gledeovoga sveca,mudenika prvih godina IV. v. pod podunavskim krajevima. Nego moZe se ovaj datum suziti
Dioklecijanom dne [Link] i pravoga poloZajanjegova najedanili dva decenijaprije god. 400., i to ako svrnemo
groba,kao 5to rek bi i prenosanjegova tijelaiz Panoniie u pogled na dogaclajeonog doba i na silne provale
Rim. svakojakih naroda'. God. 396. Sv. Jeronim piSe
Netrebada se napominje ovdje sve 5to se dosad o H e l i o d o r u :>3V i g i n t i et eo amplius sunt
njemupisalo,l kako je on biskupovao u Sisku, te preko anni, quod inter Constantinopolim et
progonstvaDioklecijanovabio odvedeniz ovoga gradau Alpes Julias quotidie Romanus sanguis
grad Sabaria(Stein am Anger, Suboti5te-szombately), effunditur Scythiam, Thraciam, Mace-
gdjeje stolovaorimski predstojnik,da bude ondjeosudjen doniam, Dardaniam, D aciam, Thesaliam,
i muden;kako je bio badenu rijeku Rab (Arabon), pritok Achaiam, Epiros, Dalmatiam, cunctas -
Dunava, kamenom vezanim o vrat; kako je plivao nad que Pannonias, Got-hus, Sarmata, Qua-
vodom kroz neko vrijeme na odigled kr5iana, nado5lih na dus, Alanus, Hunni, Vandali, Marco-
obalu rijeke, proseii njegov blagoslov; kako je bio manni vastant, trahunt, rapiunt etc.<Ako
progutanod valova, a kasnije nadenod kr5iana malo dalje se od god. 396. odbije dvadeseti joS vi5e imamo god.
od mjestagdje bija5epotonuo; kako je ondje bio sagradjen 316. Agod. 375. umroje carValentinijanI. U ovoj bujici
lo cu s o ratio ni s , a odavlenjegovotijelo bilo prene- varryara, koja je bila poplavila svu istodnu Evropu, Goti
s e n o u g r a d S a b a r i ai p o k o p a n o a d S c a r a b a - bijahu sa svojim saveznicima najjadi, te potiskivahu
tens em portam, kro7 koju se iz Sabarljetzlazllo neprestanoRimljane na Balkanu. Doblo je do bitke kod
premagradu Scarabantia(Soprunj, Oedenburg)i t. d.
Nego za provale varvarskihnarodakoncemIV. v., I Sr. Acta SS. mensis Junii dies 4.; Farlati, lltyricum Sacrum V p.
b i o j e o n p r e n e 5 e nu R i m : 2 > > f a c t a a u t e m 319. sl.; De Rossi u Bullettino di archeologiacristiana1894. str.
in cursion e B arbarorum in p artes Pann o- 147. sl.; Ritig, Sv. Martyrologij srijemsko-panonske metropolije u
niae, populus Christianus de Scaraba- BogoslovnojSmotri 1912., str. 264. sl.
tensi urbe Romam fugiens, sanctum " A c t a S S . ,1 . c . p . 3 7 5 .
corpus Quirini Epis copi et Martyris r Epist. LX (b) ad Heliodorum. Epitaphium Nepotiani, Ed. Migne
afferentes, s ecum deduxerunt. Quem via Tom. I, str.600.
 OD NEpoBJEDIVoc SUNC{ Do SL'l{cA PRAVDE

Adrianopola, u kojoj izgubi Zivot i sam car Valens (dne 9. S ovih razloga mi smo mnijenja, da je tijelo sv.
augusta378.). Kakvo je razaranjetada nastalo,opisuje Kvirina - ako je imalo biti dalje prenesnou Rim po
takodjer sam Jeroniin god. 392. ovako: >>Hoc qui moru, imalo doii na Salonu,a odavle u Italiju.
non credit accidis se populo Is rael, Iz Solina za Italiju najbliZi put je po moru bio u
cernat Illyricurn, cernat Thraciam, Ma- Aternum (dandanasPescara)u Samniumu. Ovo nam je
cedoniam atqu e P annonias..<4 posvjedodeno
- - i od starih geografai od natpisa.
I u jednom i u drugom navodu Jeronim istide da I t i n e r a r i u m A n t o n i n i ( s t r .1 0 1 .e d . W e s '
medju poharanim pokrajinam jest Panonija,ili bolje dvije sely str. 491.) kal,e: >>traiectus ab. Aterno
Panonije(cuntasquePannonias).A u PannoniaSuperior S a l o n a s i n D a l m a t i a s t a d i o r u m M D ( S r .C . I .
leZali su sva tri grada Siscia (Sisak), sijelo biskupa z A t e r n aq u i
L . I X . 3 3 3 7 . )n e k o g a . > > n a u c l e r u s <i <
Kvirina, te dalje prema sjeveru Sabaria(Stein am Anger), erat in colleg. Serapis Salonis, ,per
sijelo rirnskog predsjednika, gdje je bio Kvirin muden, a freta, per malia traiectus s a e p e < < .S6 r.
ledno 200 milja prema sjeveru Scarabantia(Oedenburg, [Link]. 1265:>>per f reta, per maria
Sopronj). Medju gradovim tada poru5enim ubraja se i traiectus saepe per und (as) qui non
Poetovio(Ptuj, Pettau)po prilici na po puta medju Sisciai debuerat obitus remanere in Atern(o).n
Sabaria. s Ovim pravcem po moru bilo je prenesenoiz Aterna u
Po gornjim vijestima mnogi narod pobjeZeispred Dalmaciju, u okolicu Splita (Srinjine) tijelo nekoga Aelius
varvara u Rim, te tom prilikom bi prenesenotijelo sv. Messorianus(sr. Bull. dalm. 1901. str. 40). Iz Solina do
Kvirina u Rim, dakle malo iza god. 378. Aternum-a bilo je 1500 stadija,ali opkoljujuii otoke; au
Nego u svojem razlaganjuMarucchi ide dalje te na pravcu direktnomu 1215 stadija, ili 225 klm, rimskih
temelju jednog grafita, nailenog nedavno u katakombama [Link] millia [Link] Aternum-a (Pescare)pako u
ispod bazilike sv. Sebastijana,zakljuduje,da je tijelo sv. Rim vodila je upravo direktno cesta,jedan ogranak viae
Kvirina bilo prenesenou Rim, bar djelomice po moru. Flaminiae. Ovaj pravac 6ini nam se vjerojatniji, nego li
Grafit koji bi bili urezali oni poboZni kr56ani, koji su iz onaj predloZenod Marucchi-a, pretpostavivbiuvijek, daje
Panonije pratili ovo sveto tijelo, glasio bi, da je grob tijelo sv. Kvirina bilo prenesenou Dalmaciju do mora.
Kvirinov bio o5teienod varvara:>>ddteriore (f ac - Ali da bi bilo do5lo do mora, nemamo nikakva
to) I o Q uirini<<, te tijelo don5eseno u Rim po historijskog podatka. U stolnoj Krdkoj Crkvi koje je
a v l g a v . er u n t < < .
m o r u :> > n patronus sv. Kvirin, nema nikakve uspomeneo ovomu
Po Marucchi-u pako tijelo sv. Kvirina, preneseno prenosu. O Stovanjusv. Kvirina na otoku Krk evo Sto
po kopnu doZadra - ne kaZe on kojim putem - bilo bi nam u zadnje doba priopiuje na na5 upit Biskupski
odavle prevezenopo moru do Jakina, a odavle cestomvia Ordinarijat u Krku:7
Flaminia do Rima. >Regbi da kult sv. Kvirina nije bio ra5iren po ovom
Glede ovoga pravca - ako se je ovaj ovako zbio otoku, jer izmedju mnogobrojnih crkvi i kapela, koje se
- mi smo drugogamnijenja i to na temelju starih natpisa. spominju ili joS postoje na Krku, samo sejedna kapela sv.
Ponajprije iz Sabarije rimska je cesta vodila Kvirina spominje i to ona u Omi5aljskoj op6ini, sada
najbliZlm pravcem do VaraZdina(Aquaviva), do Anda- [Link] Kvirin nosi u cijeloj biskupiji tek par
tonia (Sditarjevona istok Zagreba) u Sisak (Siscia),pa ljudi...
preko Petrinje, Gline, Topuskoga, pre5av5igraniceGornje >>Oprenosu tijela (kosti?) sv. Kvirina ovdje je
Pannonije (Pannonia Superior) ulazlla u pokrajinu poznato samo ono, Sto se dita u na5em >>Proprium-u
Dalmaciju, a odavle na Slunj, preko Doljana na Le5ie oficija sv. Kvirina u lekcijama II. nokturna a Sto se dita u
(Epidotium ili Bivium) na istok Ogulinu. Odavle je ova A c t a [Link] dies mensisJunii.<<
cesta vodila na sjeveru Gospiia do sv. Mihovila >O dobi gradjenja crkve sv. Kvirina u Krku ovdje
(Ausancalio), te preko Velebita na Obrovac (Clambetae). se ne zna ni5ta pozitivno. Samo se u pismu, Sto ga je
Ali od Le5ia (Bivium) iSaoje jedan ogranak ceste na biskup Yitezil prigodom njezina popravka 1864. (Kurij.
Vitalj (Arupium), a kroz Vla5ko kompolje (Avendo) na Br. 896.) pisao biv5emu Namjesni5tvuu Trstu, dita ovo:
Senj(Senia).
Od Obrovca cesta je preko Medvidja (Hadra)
vodila na IvoSevcepokraj Kistanja (Burnum), te dalje 4 [Link] in Oseam
Comment. lib. 1. [Link]. vers.
Prophetam
jednirp ogrankom na Skradin (Scardona), Danilo, 3. Ed. Migne Tom. IV. p. 888. Sr. Bulic, Stridon Grahovo Polje,
Perkovii (Riditiae), na Trogir (Tragurium), te Solin rodno mjesto sv. Jeronima u Vjesniku za arheologiju i historiju
(Salona),ili drugim ogrankom od Burnuma na Prominu d a l m a t i n s k u1 9 2 0 . s, t r . 1 3 .s l .
(Promona),Kljake (Mun. Magnum), Mud (Andetrium) u 5 Cfr. Egger R.: Die Zerst<irung Pettaus durch die Gothen u
Salonu(Solin). Jahresheftedes Archeol. Instituts v. XVil. (1915.)Heft II, Beiblatt
Ne nalazimo da bi iz Obrovca jedna cestavodila p . 2 5 1.
direktno na Zadar (Jader), nego je jedna vodila iz 6 Butl. dalm. 1900.,sir. 55.; 1903.,str. 104. sl.
Burnuma na Podgradje (Asseria), Nadin (Nedinum), 7 Dopis od 15. januara 1923. Br. 1486. ex 1922., medju spisima
Zadar (Jader). arheol. muzeja br. 338. ex.7922.

I4
 Sv. KvrnrN,BrsKUp
r lrueeNrr GRADA
SrscrAE
[Srsre]

>>Laprimitva Cattedrale di Veglia dedicata a San Siccome per6 le risorse della Confraternita non
Quirino Patrono della citt6 e diocesi si trova costruita erano sufficienti per provedere alle spese di
sopra solidissime volte di altra sottoposta antichissima manuntenzioneedile e di culto, venne perci6 chiusa al
chiesach'eraconsacrataa Santa Margherita di elegante divin culto nel giorno 29. apile 1792., destinataad uso di
forma e stile specialmentenelle arcatedelle tre navate e depositodelle cere ed utensili della Cattedrale,come pure
nelle tre capelle. per custodire la Cassadelle Confraternita e delle facolt6
Qualchetecnico ha creduto di trovarne indicii di del Monte di Piet6."<O m mi s s i s.
stile architettonicodel secolo ottavo qualunqueper6 possa Godine 1864. crkva je bila radikalno popravljenai
essereI'epocadella sua origine no vi ha dubbio, che f idea ponovnopredanabogosluZju.
dell'originariasua costruzionericorda i primi tempi del Dr. se je Gnirs izralio, da je na5a crkvica sv.
cristianesimo,quandocio6 soprai delubri sl costruivano Kvirina najljepSiprimjerak rimske bazilike u Istri.<
le chiesein segnodel trionfo della Croce. Ali Marucchi-evo mnijenje, da bi u gore nave-
In seguitopoi e probabilmente sotto il Dominio dei denomu grafitu bilo spomena putovanja po moru
Frangepanivenne construita in con... delle mentovate >>n av ig av e ru n t <<nai5lo je na prigovore sa strane
antichissimechiese un'altra pifl spaziosachiesa che in istraZitelja i ditatelja ovoga grafita. s Ovaj grafit, veoma
origine appartenevaai Dinasti, e dopo la loro abdicazione te5ko se dita, nije joS, rek bi, do kraja razja5njen,ni
in favore del venetoDoge... si chiamavachiesaDucale,la [Link] se ondjejoi vode, grafit se proudava,a
di cui insegnaera impressain diversi parti. svakakoovim istraZivanjemutanadenoje bolje mjesto gdje
je bio pokopan sv. Qvirin, biskup sisadki. Na rezultate
. Le contemplatechiesecome erano contigueerano
pure in comunicazioneanzi (si) vuole che lo stessoorgano ovih iskopina, koje ie biti objelodanjeneu Nuovo
serviva ad ambedue mediante I'apertra di un arco Bulletino di archeologia cristiana mi6emo
(situato?)dietro 1'organo, che successivamentee stato se opet na svoje vrijeme povratiti.
murato di cui pero si scorgono tuttora traccein conferma
della tradizionetuttora in vigore.
E notorio e si rileva dai liibri parocchiali, che la
chiesadi San Quirino era Cattedralee parocchialesino al
l'a. 1743. in cui e stata consacratae posta in attivit6 8 NuouoBullettinodi arch.cristiana1916.(XXIL) p. 215. sl.;
1'attualeCattedralededicata alla Madona Assunta e la a . 1 9 7 7(.X X [ I . ) p . 6 8 . ,7 5 . ,9 6 . , 1 2 9 . a ; . 1 9 2 0 .( X X I V . - X X V . )p .
chiesa di S. Quirino continuo, ad essereufficiata per 5 2 . - 5 7 . , 5 86, ,0 . - 6 1 .a; .X X V I . p . 2 3 . ,2 5 .
qualchetempo dalla confraternitadivota al Santo.

15
 Mirja Jarak

POVIJEST [Link] NA TLU

KONTINENTALNE HRVATSKE

" Kao Sto je i u naslovu istaknuto, tema ovog Felixa: "Cum Liberius EpiscopusRomanusprojectus
uvodnogtekstajest povijestantidkihkr5ianskihzajednica ^ fuisset in exilium,ei substitutusest Felix Diaconus./Kad
na jednom geografski ogranidenupodrudju, na tlu je rimski biskupLiberije otjeran u progonstvo,zamijenio
kontinentalne [Link] sintagme- starokr5ianska gaje ilakonFeliks.'8
zajednicai kontinentalna Hrvatska - valja .potanko Natpisikoji nemajutako ekskluzivankarakterkao
odrediti u uvodnim napomenama,kako bi se iz tih koncilskizapisii koji donosepodatkei o obidnimvjerni-
znadenjskih cjelinaocrtaoi osnovniokvir istraZivanja. cima pripadnicimastarokr5ianskihopCina,dineizvoreza
StarokrSianske zajednicena prvomemjestuodgo- tzv. nii,[Link] su natpisilek-
varajuizvomomupojmuCrkve.l S njima sezatimvezuju tora, a rjetti akolita, egzorcistai [Link] crkveni
nzhlitaetidkai [Link] odnosuna cjelinu
antidkogadru5tvaza te zajednicevrijede ista nadela I SadrZaitog pdma prenosinamcrkveni pisacs kraja 2. i s podetka
oblikovanjakao i za [Link] namje razina 3. st., Klement Aleksandrijski, koji pod pojmom Crkve misli
znadenjanajvaZnijajer otvara mnoga povijesnapitanja zajednicuizabranih,a ne mjestookupljanja([Link]. [Link],
povezana s ostvarivanjempojedinih hijerarhijskih V). Jedanod najveiih autoritetastarokr5Canske arheologije,F. W.
stupnjeva.Starokr5Canske zajedniceimale su sloZenu Deichmann,u svomeshvaCanju razvojakr36anskearhitekturepolazi
hijerarhijskustrukturu,koja sepostupnorazvijala,takoda i od navedenogaKlementovaodreclenja,Klementovpojam Crkve
nam podaci o pojedinim sluZbamailustriraju stupanj deichmannpromatra u. kontekstu "diste" religije, odnosno u
organizacijskog oblikovanjaodredenihzajednica.U ovom kontekstuprvotnogasvjetonazorskogstavastarokr5Canskih zajed-
kontekstuu literaturi se destocitira poznati podatak o nica kojem su bile stranekasnije materijalistidkeoznakeCrkve i
organizacijskom oblikovanjurimske opiine u-sredini3. koji svojim idejnim sklopom nije dopultao razvoj krSdanske
st.,koji donosiEuzebijeu svojojCrkvenojpovijesti.3Dok arhitekture(DEIcHMANN 1983,68-88). U starokr5Canskom poimanju
je rimskazajednicaveisredinom3. st. bila organizacijski Crkve posebnuvaZnostima dakle ideja zajedni5tva,ideja zajednice
potpunooblikovana,na podrudjukontinentalne Hrvatske vjemikakoja predstavljaCrkvu par exelknce.
moZemoza to dobapretpostavititek podetkeformiranja 2 Opdenitoodredenakao dobro(bonum)- premaetidkomprincipu
prvih kr$[Link], kako Cemopokazatiu opdadobrobit ima prednostpred privatnim interesima,kako su to
daljemtekstu,ovo zapal,anje ne vrijedi samoza sjevernu izra/avali ved apostolski oci - zajednicaje kljudni pojam za
Hrvatsku,negoi za gotovosvesusjedne krajeve. razumijevanjestare Crkve, gdje samorazumljivovrijedi prvenstvo
Hijerarhijski stupnjevanesluZbeunutarkr5Canskih dobre zajednicenad individualnimpostojanjem,nad pojedincem.
zajednicaodgovarajusvjetovnojhij erarhijskoj lj estvici Dalju raSdlambubrojnih etidkih i teolo5kihpitanja daje PopKEs
duZnostii predstavljajusvojevrstankr5danskicursas [Link].1100-1145.
[Link] literarnimizvorima i epigrafskommaterijalu 3 [Link],c\., 6, 43, ll.
bo[iesu zastupljenivi5i stupnjevicrkvenehijerarhije.U 4 Mozaidkinatpisna podu atvilejske bazilike u kojem se spominje
zapisimas crkvenihkoncila spominjuse gotovoisklju- Teodorovoodrastanjepredstavlja,kakoje to interpretiraoR. BratoZ,
divo [Link] tlakoni koji su pratedisvoje lijep primjer neizravnogaupuCivanjana krlCanskuljestvicu dasti.
biskupe bili nazodni na vaZnijim crkvenim saborima, Kao primjerizravnogspominjanja hij erarhijski stupnjevaneljestvice
spominjuse samousputi to bez posebnogimenovanja duZnostinavodimonatpis biskupa Flavija Latina, CIL V 4846; u
pojedinaca.s Imenovani su samo kad predstavljaju natpisuje obrnutim redom navedenonekoliko stupnjeva5to ih je
posebnovaZneosobe,patako ditamo:"...Pancratius pres- FlavijeLatin postigaoza tivota: bio je egzorcist,prezbiteri biskup.
byter & Hilarius diaconussedis apostolicaelegati.../... 5 Isp. primjericeu Mansijevojzbirci crkvenihkoncila:MaNsr,1759,
sveienik Pankracije i dakon Hilarije, papinski posla- Tom III, 126C,294 C.
nici...".oI na drugomemjestuu vezi osudearijanskih 6 MlNsr, 1759,Tom lll,233 D.
biskupa:"..,Palladius& Secundianus episcopiAriani, cum 7 Mensr, 1759,Tom In, 599-600.
Attalo quodam p r esbytero,damnantur.,. I ...arijanski bis- 8 MeNsr,1759,Tom III, 289E.
kupi Paladije i Sekundijanosuctujuse zajednos nekim 9Isp. Keuru,^.Nn1917,264-n1.
Atalom, sveienikorn.'q Zanimliiv je i primjer ttakona
 Oo Nepos:eorvocSuxce oo SuNce,
PRAvDE

sluZbenici dobro su predstavljeni u epigrafskom lorbkih mudenika potvrdio autentidnostnavoda legende.

[Link] Treba ipak napomenuti da takvi zaokruZeni brojevi koji se
Ista hijerarhijska struktura obiljeZava i staro- javljaju u legendama obidno nisu pouzdani i najde5ie
krbianske zajednice na tlu sjeverne Hrvatske u doba imaju simbolidko znalenje. Mnogo je de5ie neodredeno
njihova potpuna razvitka, tj. nakon Dioklecijanova spominjanjevelikoga broja vjernika.
progona kr5iana. Iako iz doba progona pa dak i iz druge Navedene karakteristike izvord o mudenicima
polovice 3. stoljeia raspolaZemos nekim imenima koja nalazimoi u legendamao naSim,panonskim mudenicima.
svjedode o postojanju organizacijski oblikovanih za- I u tim legendamasejavljaju okvirni spomeni kr5ianskih
jednica s biskupima na delu, ti su podaci nedovoljni za zEednica, koje moZemo usporediti s prije navedenim
poimanje cj elovite strukture prvih kr5ianskih zajednica. mjestima iz nekih vrlo slavnih pasija. Podaci iz pasija
Premda se isti zakljudak o nemoguinosti stvaranja panonskih mudenika dopu5taju nam uglavnom samo
cjelovite slike o kr56anskimzajednicamamoZeprotegnuti i zakljudak o postojanjukriianskih opiina na pryelazuiz3.
na doba nakon progona (ponovo zbog vrlo manjkavih i u 4. stoljeie. Koliko se na temelju drugih literarnih izvora
fragmentarnihpodataka),ipak se za to kasnije doba moZe koji se odnose na doba razvijenih kr5ianskih zajednica
sa sigurno5dutvrditi da su u zajednicama koje su u moZe tematiziratitzv. pudki supstrat, ostaje otvorenim
izvorima posvjedodene kao biskupije, postojale sve pitanjem.
potrebnesluZbeza uspje5nodjelovanjetih zajednica. Na tlu kontinentalne Hrvatske prostirale su se u
Kao Sto smo u prethodnim razmi5ljanjima o kasnoj antici, od Dioklecijanova doba dalje, tri
hijerarhij skoj strukturi staroki5ianskih zajednica mogli teritorijalno-administrativne cjeline: P annonia Savia,
povudi paralelu izmedu opdega razvoja i razvoja na tlu Pannonia Secunda i Dalmatia. Te nazive daie Notitia
dana5njeHrvatske, tako i u sljede6im razmi5ljanjima o Dignitatum. Laterculus Veronensis naziva na5e dvde
vjernidkoj masi koja je dinila jezgru kasnoantidkih panonskeprovincije Savensisi Inferior.l6 To su, medu-
kr5ianskih zajednica,moZemo ukazati na slidne paralele. tim, nebitne terminolo5ke razlike, koje i inade karakte-
Kao $to se opienito malo zna o obidnim vjernicima, tako nziraju izv ore za administrativnupodjelu Carstva.
se o njima malo zna i kad je rijed o zajednicama koje su Dalrnatiaje obuhvaiala samo jedan manji dio
postojale na podrudju dana5nje sjeverne Hrvatske. O kontinentalnoga podrudja, ustvari prelazno podrudje
karakteru spoznaja o tzv. pudkom supstratu, koje izmedu Panonije i Jadranskog mora. Taj prelazni dio
posreduju literarni izvori, svjedode neka mjesta iz hrvatskog teritorija nije nam zanimljiv u ovom radu jer
mudenidkih akata. Cijele zajedniceponekad se neodredeno literarni izvori ne daju nikakve podatke o postojanju
spominju u pasijamakr5ianskih mudenika, kada se Zeli ranokr3ianskih opdina na tom prostoru. Naprotiv, o
nagovijestitivelidina pojedinih opiina. Tako se u vrlo rano dvjema panonskim provincijama postoji bogata izvorna
nastaloj Pasiji sv. Ciprijana, koja ima veliku vrijednost grada, koja je narazliEite nadine tematiziranau crkveno-
kao historijski izvor spominje mno5tvo vjernika: "Posr povijesnoj i arheolo5koj literaturi. r7 Zanimliivo je da ta
hanc vero sententiam turbafratrum dicebat: Et nos cum izvorna grada ponekad daje dragocjene podatke o
ipso decollernur./Poslijeove osude mnoitvo brate govo- svjetovnoj sferi, upravo o spomenutim teritorijalno-
[Link]:Neka i nama s njim odrube glave."rr U Pasiji sv. administrativnim [Link] To nije samo obiljeZje
Justina, filozofa, spominje se neodredeni broj kr5iana literarnih izvoraza crkvenu povijest panonskihprovincija,
koji pokapaju mrtva tijela mudenika: "Post haec quidam nego je opia crta antidkih crkvenih izvora, posebice
fideles clam illorurn corpora sustulerunt,& in loco idoneo koncilskih zapisa koji pokazuju pripadnost gradova
illa condiderunt...lNakon toga neki vjerni kradom su (biskupija) pojedinim [Link] Tako se i kod
odnijeli njihova tijela i sahranili ih na prikladnom obrade svjetovnih pitanja pokazuje posebnavrijednost
mjestu...".t2U Pasiji sv. Florijana, koja se moZe ubrojiti izv ord za crkvenu povij est.
medu autentidneantidke izvore, spominje se zaokruZeni Literarni izvori daju podatke za detiri staro-
'Er conprehensisunt sanctorum kr5ianske zajednicena tlu sjeverneHrvatske. Dvije su se
broj od40 "svetih" ljudi:
nurneroquadraginta, qui diutissimeconcertanteset multis nalazileu granicamaPanonijeSavije: Sisciai lovia, a dvije
suppliciis cruciati missi sunt in carcerem./I uhva1eni su u granicamaPanonije Sekunde: Mursai Cibalae. Crkveni
sveti ljudi, njih 40 na broju, koji su vrlo dugo odo-
lijevajuii napastima i trpedi rnnoge muke, bili baieni u lo KnurueNx1917,244-264.
tamnicu."l3Na drugom mjestu u istom izvoru ti su sveci 1l Atta Procon.S. Cypriani, Y.
oznadenikao confessores.r4MoZemo pretpostaviti da je 12Arto S. Justini,Y.
tih 40 kr5iana dinilo jezgru zajednice u Lauriaku l3 [Link],2.
(Lauriacum).Ovaj brojdani podatak iz Pasije sv. Florijana 14 [Link], 10.
utolikoje dragocjeniji Sto se sasvim nezavisnim putem 15 Ecruenr 1982,375-385.
dokazala njegova todnost i pouzdanost. Pokazalo se da 16Isp. Jonns1964,[Link], AppendixIII, 381-391.
broj od 40 svetaca izral,ava historijsku zbilju. U 17 Pregledliteraturekoja se bavi antidkim crkvenim izvorima isp.
arheolo5kim istraZivanjima crkve Sv. Lovre u Lorchu kod Jnnex 1991.109-127.
pronaden je relikvijar s kostima koje su pripadale 18O tomeie detaljnijebiti govorau daljemtekstu.
pribliZno tolikom broju ljudi.15 Tako je nalaz relikvija 19JoNes1964.381.

18
 POVUEST STARoKRSCANSKIHZAJEDNICA NA TLU KoNTINENTALNE HRVATSKE

centarkojemu su pripadale obje Panonije, pa u skladu s ljivo je samou okviru poznavanjaopieg razvojatehereze.
tim i navedenigradovi, bio je [Link] crkveni centar Stoga ie se u ovom radu povijest starokr5ianskih zajed-
jednog Sireg prostora, Sirmium se polako, tokom 4. nica sjeverneHrvatske pojaviti kao jedan segment,kao
stoljeia, uzdizao do nadbiskupijskog ranga. O uzdizanju jedan neodvojivi dio starokr5ianskepovijesti Panonije.
sirmijske biskupije do nadbiskupijske dasti zakljuduje se U pisanju "povijesti" starokr5danskihzajednicaovaj
iz saduvanihnaslova sirmijskih biskupa.20Nema, dakle, rad samorazumljivo polazi od literarnih izvora. U
nekog izravnog antidkog svjedodanstvakoje bi eksplicitno odre<lenojmjeri bit ie konzultiran i epigrafidki materijal,
navodilo vrij eme uspostavljanja sirmij ske nadbiskupije. dok ie arheoloSka grada (obuhvatno prezentirana u
Isto vrijedi i za u_spostavljanja susjednihnadbiskupija: zasebnomdlanku autorice B. Migotti), osim u nekim
Akvileje i [Link] je bitno naglasitida se podru-ja iznimnim sludajevima,ostati netematizirana.S obzirom na
crkvenih gkruga, nadbiskupija, u kasnoj antici podudaraju karakter literarnih izvora javlja se razlika izmedu izvora
s podrudjima civilnih administrativnih cjelina. Tako ditamo koji donosepodatke o mudenicimai izvora koji se odnose
u Jonesa: "Theprovince ofthe ecclesiasticalorganisation na kasniju povijest kr5ianskih [Link] antidki
was in origin the administrative province of the empire, izvori za kr5ianske mudenike uopie, pa tako i za
and the ecclesiasticalmetropoliswas its secular capitAl."z2 mudenike s naiega podrudja,jesu Jeronimov martirologij i
Iako se u citatu spominju provincije, podrazumijevase isti pasije pojedinih mudenika. Glavni izvori za kasniju
odnos i izmedu veiih svjetovnih i crkvenih crkvenu povijestjesu akta crkvenih koncila.
[Link] bi znadiloda su U vezi postojanja razliditih termina za izvore
sirmijskoj nadbiskupiji bile podvrgnute i Crkve u obje posveienemudenicima - akta, pasije, legende,Zi6a -
madarskePanonije (o kojima literarni izvori ne pruZaju izvore koji se odnose na na5e podrudje moZda je
gotovo nikakve podatke), biskupije u oba Norika i u najprikladnije nazivati pasijama ili legendama. Acta,
Dalmaciji. Razvoj je, medutim, bio pone5to drugadiji, pa naime, pretendiraju na najveiu starosti autentidnostte na
se u jednoj od provincija, u Dalmacrji, razvlla samostalna neki nadin imaju najveiu teZinu. Passiones su spisi vei
crkvena organizacija s vlastitom metropolijom, a za ne5toslobodnijegasadrZaja;kod nekih je autentidnostvrlo
crkvenu pripadnostoba Norika nemamo pouzdanevijesti. velika, kao kod akta, a kod nekih dolazi do kasnijih
S uspostavomnadbiskupija u Akvileji i Sirmiju, noridko dodavanja,mrjenjanjai obogaiivanja [Link]
podrudjese na5loizmedu tih centara,paje moglo pripadati se mogu nazivati i acta i passiones pa i kasnija sred-
i jednoj i {1ugoj metropoliji. MoZe se ipak pretpostaviri, njovjekovna [Link] termin - legenda- vrlo destorabi
po analogiji sa svjetovnom upravom, da je Norik u drugoj znameniti hagiograf H. Delehaye. Termin Ziia asocirana
polovici4. st. potpadaopod sirmijsku nadbiskupiju.U 5. kasnije sastavljene,povijesno manje vrijedne spise.
st. s opadanjemznadenjaSirmija i s iastuiom ulogom Polazeli od navedenih glavnih izvora, unutar
Akvileje, Norik ulazi u sferu akvilejske nadbiskupije.23 povijesti starokr5ianskih zajednicarazlikujemo u ovome
Jednaprovincija panonskedijecezeimala je, daklq radu dva glavna razdoblja: I. podetkei doba progon0,te II.
samostalancrkveno-organizacijski razvoj, dok su druge razdobljerazvijenih starokr5ianskihzajednica.
provincije potpadalepod sirmdsku nadbiskupiju. Ako ie
upitamo za5to primjerice Panonija Savija nije postala
nezavisnimnadbiskupijskim podrudjem, onda odgovore
moZemodjelomice naii u malom broju gradova koji su se I. Poieci i doba progonA
nalazili na podrudju te provincije (u literarnim izvorima
pouzdanoje zabiljelena samo siscijska biskupija, dok je S obzirom na cjelinu Carstva, Panonija Savija i
ona u Joviji vi5e hipotetidkoga karaktera), a djelomice-u Sekunda ne ubrajaju se medu vrlo rano kristijanizirana
opiim nepovoljnim okolnostima (barbarskoj opasnosti) podrudja.2s NaSi su prostori, naprotiv, kristijanizirani
koje su negativno utjecale na razvoj panonskogapodrudja relativnokasno - u sredini i u drugoj polovici 3. st.26
u 5. i 6. stoljeiu. Ovo opaZanjedobiva na neki nadin
utemeljenjei u dinjenici da se dalmatinskacrkvena metro-
polija razvija tek na podetku5. st.,24dakle u vrijeme kad i [Link] 1983,268; BneroZ 1990,536-539.
samasirmijska metropolija stagnirai kad se slidan razvoj 21Supran. 20.
nije mogao dogoditi u Panoniji Saviji. 22Jor.rps1964,[Link], 881.
Izprethodnogizlaganjanedvojbenoproizlazitijesna 23 O aknileiskomnadbiskupijskom podrudjuisp. s.v. Aquileja,u:
povezanostPanonijeSavije i [Link] je o Lex. Theol. Kir. l, 780-781; takoder i kartu akvilejske nad-
jedinstvenomegeogpfskom, adminisffativnom,jezidnom i biskupije:[Link],u: [Link].l, 172l-1722.
kulturnom podrudju. Stoga izlaganje o starokr5ianskim 24Supran. 20.
op6inamana tlu sjeverne ,Hrvatske moramo povezati s 25 Razdiobupodiudja Carstvaprema stupnju kristijanizacijedaje
izlaganjem opzvoju kr5ianske organizacdeu metropoliji HARNACK 1924,341-354.
kojoj je gravitirao ditav na5 prostor. Pojava mudenila u 26 O navedenomvremenu kristijanizacije mole se zakljuditi iz
antidtim gradovima hrvatske Panonije razumljivija je nedostatkabilo kakvih izyorazaranije razdobljei iz pretpostavljene
ukoliko nam je poznat tijek progona u Sirmiju. Iito tako, slidnostiu razvojusa susjednimpodrudjima.
kasnije djelovanje arijanskog biskupa iz Murse, razum-

t9
 On NepoernorvocStlNcEoo SuNcePnAvos

Otprilike u isto doba ili ne5to prije, dolazi i do Navedeni sludaj je jedini primjer tako radikalna
kristijanizacij e susjednihpodrudja - Dalmacije, sjeverne odbacivanjakr5ianstva u sjevernojItalijijo5 krajem4. st.
[Link] Istre.27Dok se za akvilejskopodrudjenatemelju U podru{u Panonijen4ezabiljelenneki slidanprimjer,ali
nekih posebnihdodatakau formuli vjeroispovijedi28 je sigurnoi tu postojalastrujakoja senekovrijemeopirala
moZepretpostaviti postojanjeorganiziranekr5ianske kristijanizaciji.
opiinevei na podetku3. st.,u Panonijikaoi u Dalmaciji Nasuprot tim razmi5ljanjima o poganskom
dopu5tamo u to dobaprisutnostkr5ianapojedinacaali odbacivanjukr5ianstva,u literaturi o kasnoj antici s
nemamonikakvogosloncazazakljudako vei hijerarhijski pravom se istide da se s pojavomrazliditih orijentalnih
posvekorrstituiranimkr5ianskim zajednicama. Legen- kultova,osobitoSirenjem mitaizm43l u samojpoganskoj
darnevijesti koje stavljaju osnivanjeprvih opiina u religrjistvorilapodlogaza potonjeprihvaianjekrSianstva.
apostolskodoba imaju u sludajupanonskogproptora Znamo da su ti kultovi bili vrlo prisutni u Panoniji,o
utoliko pravoStoukazujuna podrijetloprvih misionarai demusvjedodebogati arheolobkinalazi.32Isto tako
vezepodunavskoga prostoras Malom Azijom i Grdkom. dokazanaprisutnost Zidovskih zajednica,33 govori o
O legendarnim-podecimapanonskeCrkve, bez postojanjupretpostavki za prihvaianjekr5ianstva.
pravograzumijevanjalegendarnogkarakteratih vijesti, Bliskostkasnoantidkihkultova krbianstvunavodi
pi5uautoriprvih crkveno-povijesnih sintezakoje su se nasna to da poznatamjestaiz Pasijedetvoriceovjendanih
[Link] u sintezilllyricum sacrum,ze tumadimo kao prividnu [Link]
u prikazusirmijskeCrkvespominjese njezinoutemeljenje kr5ianskoguvjerenjaizraduju,naime,bez pogovorakip
jo5 u [Link], medutim,nedostatak bogaSuncaa odbijaju izraditiAsklepijevkip. r+ Oditoje
izvoraza 2. i 3. st. i prazninakoja je dijelilapretpost- StovanjeSunca,kao vrlo razvijenikasnoantidkikult, bilo
avlienebiskupe1. st. od sigurnihvijestiDioklecijanova bliskokr5ianskimuvjerenjimamajstora.
[Link] ta dinjenicagovori protiv apostolskogpod- Iz prethodnihredaka koji su s razliditih sfrana
rijetlasirmijskeCrkve,u dobakadaje nastajala sinteza dodirnuliproblempodetakakr5ianstvau Panoniji,jasno
Illyricum sacrum,"pridanje"o apostolskimpodecima pro\zlazinedostatak zaokruZenihspoznajao tom pitanju.
donosiloje posebanugled,a osim toga kritidko vred- Kako na jednom mjestuu svojoj knjizi kaZeslovenski
novanjegraclejoS nije bilo tako uznapredovalo da bi historidarR. BratoZ,35podecikr5ianstvau Sirmiju zavi-
omoguiilojasnu spoznajuo postupnostiu procesu jeni su u tami. Tek za razdobljeprogondkr5ianaimamo
kristijanizacije. I u drugimranimdjelimaponavljajuseiste prve sigurnevijesti o panonskimzajednicama. S jedne
teizeo apostolimaili apostolskimudenicimakao uteme- je
stranemoguie izdvojiti pregledan popis poimence
ljiteljima panonskeCrkve, Stoje u suvremenojliteraturi poznatihmudenika,a s druge, moguie je na temelju
posve odbadeno,premda se ne odbacujemoguinost analizeop5irnijih izvora o stradanjima,izvestiodredene
kritidkogispitivanjalegendarnihsadrZaja,Sto, kao u zakljudkeo karakterupanonskihstarokr36anskih opiina.
sludajukritidkogavrednovanjalegendeo podecimaakvi- Iako je broj poznatih mudenikaiz zajednicaSto su
lejskeCrkve,moZedovestido uodavanjanekih zbiljskih egzistiraleu hrvatskomdijelu Panonijeneusporedivo
povijesnihrnomenata skrivenihunutarma5tovitosatkane manji od broja mudenikanajveie,sirmijskezajednice,
pride. analiza izvora posveienih siscijskoj i cibalskoj
Trebapretpostaviti dakristijanizacija,kadajedo nje opiini,pokazat6e veliku vaZnostkoju ti izvoi, zah-
doistado5lou 3. st., nikako nije bila tako snaZnada bi valjujudi svojim podacima,imaju unutar korpusa
obuhvatilanatpoloviEnuveiinu stanovni$tva. Vjerojatno saduvanih tekstova.
je velik broj Uudiostaoodanpoganstvui tijekom4. st.,
osobitou [Link]
odbacivanja kr5ianstvanalazimou podrudjukoje namje
ve6posluZilozaizvoilenjekomparativnihzakljudaka- u 27 Zaiscrpanprikazpodetakakr5danstva u sjevernojItaliji i Istri isp.
podrudjusjeverneItalije. Ovaj put je, istina, rijed o BnnroZ [Link] podetkekr$Canstva u Dalmacijividi Srncldtd
zabadenoj unutrabnjosti sjeverneltalije, a ne o naprednom l94l; [Link] 1906.
akvilejskompodrudju.Potkraj4. st.,u podrudjupoznatom 28 O ranom nastankuakvilejske zajednicegovori osobitododatak
pod imenomVal di Non, do5loje do stradanjatrojice invisibiliset hnpassibilisu formuli vjeroispovijedi.O tome pi5eR.
svedenika koji su pokubalisagraditicrkvu.Stanovni5tvo BratoZu naprijedcitiranimradovima.
tog podrudjabilo je rano romaniziranoi ne moZese 29 Fnnmr 1817,465-482.
smatratibarbarskimili [Link]- 30 O smaknuiutrojicesveCenika pi3eLrzzt 1990,156-173,
loXkimnalazima,u tom je kraju bila vrlo razvijena 3l Osobitose urliteraturio mitraizmunaglalavajubrojneparalele
poganskareligija.Krajem4. st. podrudjeje bilo djelo- izmetlumitraizmai kr5Canstva. O tome isp. lxesr 1980, 1306-
midno kristijanizirano,medutim, odito su poganska 1332,gdjeje i osnovnaliteratura.
vjerovanja bilajo$ tako snaZnada nisu dopuBtala potpunu 32 M6csv [Link]. 728-750.
kristijanizaciju. Kr5ianstvojo5 nije bilo .pobijedilostaru 33 RaoeN 1973, 265-278; PNrsnovrd I 965a,6l-7 5.
religiju i otvorenonegiranjete religije izgradnjorncrkve 34 [Link].,765-784, passim.
doveloje do smaknuiaradikalnihsveCenika.30 35Bneroz 1986.38.

20
 PoVIJFST STARoKRSEANSKIHzAJEDNIcA NA TLU KoNTINENTALNE HRVATSKE

\
rh Siscia
Sirmium
EUX,NUS

e n
u Nicomedia
':@Ancvra'

o
(>
IKFf,,ffiy"--_.4- hia

Alexandria

^,
f prevladavajuii udecaji u kristijanizaciji Panonije

{'} preuladauajuii utjecaji u kristijanizaciji sjeverneItalije

t p*utuauuajuiiutjecajiu kristijanizacijiDalmacije I

Karta l. - Kristijanizacija Panonije, sjeverneItalije i Dalmacije u 3. stoljeiu

Kad je rijed o popisima tzv. autentidnihmudenika jest destoponavljanje imena istih mudenika. Jedante isti
koji sejavljaju u novijoj literaturi, potrebnoje poii od mudenik javlja se tako nekoliko puta, pod razliditim
glavnoga antidkog "kataloga", od Jeronimovamar- datumima,a da nidim nije upozorenona uzroke te pojave.
tirologija. Vijesti Jeronimova martirologija moZemouz Kao primjer moZemo navesti opetovanispomen
konzultaciju Delehayevih komentara (u kojima su sirmijske mudenice Anastazije koja je u Jeronimovu
ispravljenaneka nejasnamjesta),smatratipouzdanima. martirologiju navedenanekoliko puta (25. prosinca,te 6, i
Jeronimov martirologij cijenjen je osobito zbog 8. sijednja).
svoje [Link] se da je nastaou sredini 5. st. na I druga velika slabost Jeronimova martirologija
akvilejskom podrudju, dok najstardi saduvanirukopis proizlazi iz njegova kompilatorskog karaktera. Rijed je o
potjedeiz7. st.36U Jeronimovu martirologiju su, u pogre5nom navodenju podrijetla pojedinih mudenika.
suprotnostis mudenidkim legendama, zastupljeni samo Umjesto pravih toponima javljaju se iskrivljeni ili posve
najosnovniji podaci o kr5ianskim [Link] se r azliditi obli ci (imen a u dalj enih geografskih podrudja).
smatra pouzdanim izvorom, treba napomenuti da Zatim, desto se prema nepotvrdenim legendarnim
Jeronimov martirologij ne daje uvijek todnepodatke. Taj vijestima navode mudenici diji historicitet nije dokazan.
kalendar karakteriziraju odretlene slabosti koje su Tako se i uz Sirmij veLe niz imena samo legendarnoga
povezanes nadinom njegova nastanka. Izrazitoje kom- znadenja.
pilatorskoga karaktera, nastao nekritidkim spajanjem
razliditih starijih izvora. Zato jedna od njegovih slabostii 36MencoN1955,77-93.

21
 Op Nepogtrorvoc S unce Do SUNCAP RAVDE

Osobna imena se, kao i spomenuti toponimi, u takoder9. travnja, potvrdenaje njegovom povezano5ius
pravilu javljaju u iskrivljenim oblicima. Kako se mudenikom Hermogenom, navedenim u spomenutoj
Jeronimov martirologij saduvaou razliditim rukopisima, Donatovoj pasiji. Fortunat i Hermogenjavljaju se zajedno
iskrivljena imena pokazuju dalju varijaciju osnovnoga u Jeronimovumartirologiju23. kolovoza. Rijed je o istom
oblika. U sljedeiem popisu panonskihmudenikanavedeni Hermogenukoji je navedenu Pasiji sv. [Link]
su samo oni mudenici koji $e prema opiem mnijenju opet samou datumu. Ako prihvatimo Eggerovo datiranje
smatraju autentidnim panonskim martirima. Isto tako, mudeni5tvasv. Donatai ostalih mudenikaiz pasijeonda bi
navedenisu samo oni datumi koje je kritidko vrednovanje i dan Hermogenove smrti bio 9. travnja, koji bi bio i
izv oraproglasilopravim spomen-danima. [Link] se zajednos Hermo-
Kronolo5ki se prvi javlja sirmijski mudenik Sinerot. genom spominje i u vezi s kultom relikvija. Relikvije
Datum njegove mudenidkesmrti je 23. velja&. Naravno, panonskih mudenika Hermogena i Fortunata bile su
ovdjeje rijed samoo relativnome kronolo5kom slijedu,jer pohranjene u zajednidkom relikvijaru u katedrali u
martirologij daje samo dane i mjesece, a ne i godine [Link] uska povezanost,saduvanadugo nakon
[Link] ie tek naknadno trebati odrediti stvarni antidkogarazdoblja(izvje5tajo kultu relikvija potjedes
kronolo5ki slijed, i to uz pomoi podatakaiz drugih izvora. kraja 10. st.), svjedodi o zajednidkoj sudbini na5ih
Sv. Sinerotse kratko spominje u sva tri glavna rukopisa mudenikakoji su vjerojatno stradali istodobno. Tako bi
(Cod. Bernensis, Cod. Epternacensis i Cod. Wissen- mudenik Fortunat,koji se ne spominje u Pasiji sv. Donata,
burgensis).^Kaomjesto njegovastradanjanavodi se Sirmij [Link] Donatovoj skupini mudenika i [Link]
i Panonija.3T sasvimsigurnopovijesnuosobu.O treiem mudeniku,sv.
Slijedeii datum vezanuz panorrskemudenikejest Demetriju, postoji u novijoj literaturi nadelnasuglasnosts
26. olujak. To je dan pogubljenja sveienika Montana i obzirom na pitanje njegova podrijetla. U komentaru
njegove supruge Maksime. Zanimljivo je da je o Jeronimovamartirologijaa tako ditamo da je Demetrije
mudenikuMontanu saduvanjedan od najduZihelogija u pretrpio mudeni5tvo u Sirmiju otkuda je njegov kult
Jeronimovu martirologiju. Takvih op5irnijih elogija u prenesen u Solun: "Nostra coniectura est Demetrium
cijelom martirologiju ima samo desetak,a inadesu podaci Sirmii martyrium fecisse, unde eius cultus Thessalonicam
Jeronimova martirologija sasvim Sturi. Elogij o sv. delatus sit, et reliquiae in basilica maxima [Link]
Montanu saduvao se u samo jednom rukopisu (Cod. je zakljuiak da je Demetrije podnio muieniitvo u Sirmiju,
Bern.). Ostala dva rukopisa donose uobidajenikratki odakle je njegov kult preneien u Tesaloniku gdje su
navod. Montanov elogij sadrZi opis kraja, zanimanje relikvije pohranjene u najvefoj bazilici." Od dva razlidita
mudenika,podatke o njegovu bijegu, uhiienju i pogu- broja sirmijskih sveticaobidno se navodi samojedan (7
bljenju te o nalazu svedevihposmrtnih [Link] tri mudenica),i to kao podatak o jednoj skupini mudenica.U
glavnarukopisanavodekao mjesto [Link] martirologiju su, naime, u sva tri rukopisa navedenedvije
6. travnjadatumje mudenidkesmrti sv. Ireneja.S grupe svetical to se najdebie tumadi kao nepaZljivo
iskrivljenim oblikom imena (Bereneus,Hereneus), taj se ponavljanje jednog podatka Sto je desta pojava u
mudenik spominje u sva tri rukopisa. Isto tako dva Jeronimovu martirologiju. U tom smislu R. Egger
rukopisa donose iskrivljeno ime grada - Firmi, iza primjeiuje da je broj anonimnih mudenica u razliditim
kojega se krije Q!*ttj, a u treiem rukopisu zapisanoje rukopisima martirologija, nestalan.43Ostali mudenici koji
todno ime grada.3g se spominju 9. travnja4 u novijoj su literaturi izostavljeni.
9. travnja Jeronimov martirologij navodi ditav niz Potkraj travnja (28. IV.) spominju se u sva tri
panonskihmudenika. Od tih mudenika u novijoj se glavna rukopisa panonski mudenici Euzebije i Polion.
literaturi spominju kao autentidni Fortunat, Donat, Porednjihovih imena u sva tri rukopisaje u iskrivljenom
Demetrijei anonimnesirmijske [Link] historicitet obliku navedenoi ime gradaCibala. U starijoj literaturi taj
potvrtlujuneke [Link] sv. Donata imamo se toponim tumadiokao ime osobe,pa se govorilo o jo5
uvjerljivo tumadenjeR. Eggera.a0Naime, pored spomena jednome panonskom mudeniku - Tibalu. Takvo tu-
u Jeronimovu martirologiju, o mudeniku Donatu se madenjenalazimo kod bolandista u jednom od starijih
saduvalai originalnapasija,nastalajo5 u antici. Ta pasija svezakanjihovog [Link] jednom od
potjedeiz lokalnoga evandeljaitalskog gradiia Cividalea
(Forum lulii). U njoj je opisano stradanje panonskih 37 Mort. Hierum.,24.
mudenikaDonata, Romula, Silvana, Venusta i Hermo- 38 Mort. Hieron.,36.
[Link] pogubljenja navedenu pasiji razlikuje se od 39 Mort. Hieron.,40.
onog iz Jeronimovamartirologija. Egger se odludio za 4o Eccsn 1948,48-50.
datum iz Jeronimova martirologija; drugadije datiranje u 4l O tome izvjeitava mletadki kronidar Dandulo. Za citat iz Dan*
pasiji smatraoje odrazom lokalnoga kulta koji se razvio u dulove "Kronike" kao i interpretaciju kulta relikvija isp. BnnroZ
sjevemojltaliji. DrZaoje da taj drugi datum samo upuiuje 1986,61-63.
na lokalni blagdan. Medutim, bez obzira na pogreSan 42 DBlBHeyr-QueNrru 1931,180.
datum,Pasijasv. Donatai drugovapotvrduje povijesnost 43 Eccen 1948,47.
mudenikaDonata iz Jeronimovamartirologija. Povijes- M Mart. Hieron., 41.
nost Fortunatakoji se u Jeronimovumartirologijujavlja 45 HeNscHsNrus1675, 565-567.

22
 Povrresr srnnoxnSdnNsKrH zAJEDNICA
NA TLU KoNTTNENTALNE
HRVATSKE

posljednjih svezaka istog djela, u komentarima4fuz [Link] U Jeronimovu martirologiju pod tim
Jeronimov martirologij, n alazimo ispravak iskrivlj enoga datumom nlje zabiljeZennijedan Ursicin. Medutim, pod
oblika koji je zavaraoprve [Link] nam 28. raznim drugim datumima zabiljel,ena su dak 4 Ursicina.
travnja Jeronimov martirologij donosi spomen samo Panonski mudenik krije se pod imenom ravenskoga
dvojice svetaca- Euzebija i Poliona. Evo todnoga citata mudenikaUrsicina, koji je u martirologiju naveden 13.
iz Jeronimova martirologij a: [Link] nam potvrtluje zapaianjeu komentaru,szgdje
Cod. Bem. se o toboZnjemravenskom mudeniku kaie daje vojnik i
IIII KL. MAIAS mudenik iz Ilirika koji je pretvoren u Ligurca, lijednika i
IN PANNONIA. ravenskogmudenika: "...mileset martyr lllyricus factus
Eusebi epi Pollionis est homoLigur, arte medicus,martyrio Ravennas...l...
Tuballi. vojnik i muienik iz llirika pretvorenje u Ligurca, lijeinika
Cod. Eptern. i ravenskogmuienika." Na panonskogmudenikaUrsicina
IIII k m pannoniaeusebiepi pollionis tiballi odnosi se dakle ipak jedan navod Jeronimova
martirologija.53
Cod. Wissenb. Dne 29. kolovoza spominje se u sva tri rukopisa
mI KL. MAI. IIn -pannoniaeusebiepi sirmijska mudenica Bazila o dijem Zivotu nije ni5ta
tiballi Pollionis a7 poznato.54
Dne 8. studenoga spominju se u Jeronimovu
Blagdansv. Kvirina je 4. lipnja. Spominjese u sva martirologiju tzv. fruSkogorskiklesari. Isti datumjavlja se
tri rukopisa u kojima je povezan sa Savarijom a ne sa i u saduvanojpasiji. U rukopisima Jeronimova martiro-
Siscijom. Da je rijed o sisadkombiskupu saznajese iz logija izostavljenje jedan mudenik iz te grupe panonskih
drugih, prilidno brojnih izvora. U Jeronimovu martiro- mudenika - Simplicij e. Zanimljivo je da je prvotno
logiju nakon spomenaKvirina u Savariji, spominje se pod Simplicij e bio izostavljen i iz pasije posveienepanonskim
istim nadnevkom nekoliko drugih imena i grad Rim. Iz kamenorescima. Spomen o 5. mudeniku, Simpliciju
teksta martirologija bi logidnije proizlazilo povezivanje unesenje u pasijunaknadno,u ne3tokasnijemrazdoblju.
Rima s tom grupom mudenika, a ne s Kvirinom. Pomut- Usporedbom s navodima Jeronimova martirologija
nju, medutim, unosi tradicija o Kvirinovoj translaciji u moZemopobliZe odrediti vrijeme te [Link] se
Rim. Kako ie tumadenjeizvord o Kvirinu biti i poslije samapasija datira vrlo rano, vjerojatno vei u 4. st., i kako
predmetom ovoga rada, sada ostavljamo problem otvo- se odreduje da je Jeronimov martirologij nastaou sredini
renim. Takoder u sljedeiem citatu navoda Jeronimova 5. st., to navedenuinterpolacijumoZemodatirati u doba
martirologija,dajemo samoprvi, sigurni dio teksta: nakon nastanka Jeronimova martirologija. Pretpos-
Cod. Bern. tavljamo, naime, da je sastavljadmartirologija, koristeii
PRID. [Link]. razlidite starije izvore, do5aou dodir s mudenidkimaktima
IN. SABARIA panonskihkamenorezaca,u kojima joS nije bilo spomena
[Link] o 5. mudeniku. Tako je prema izvornom tekstu pasije,
Quirini. oblikovan zapisu Jeronimovumartirologiju. ss
Cod. Eptern. Posljednja u svetadkom kalendaru nalazi se
Pridie non iuff in sabacivi pannofi quirini sirmijska [Link] spomen-danje 25.
prosinca. Za razllku od kasnije legende, koja izostavlja
Cod. Wissenb. hjezino pravo podrijetlo, u rukopisima Jeronimovamar-
II NON. IUN.
tirologija Anastazijaje oznadenakaosirmijska svetica.56
In sabariacivit quirini a8
Ovime zavrSavamopregled Jeronimova marti-
rologija. Kod citiranja smo se posve pridrZavali De
4. srpnjaje datum mudenidkesmrti sirmijske svetice
Rossijeva izdanja, ostavljajuii sve nepravilnostikojima
Sabatije.O njoj nisu saduvaninikakvi dodatni podaci (o
martirologij obiluje. Time smo zorno upozorili na pote5-
stalelkoj pripadnosti,nadinu smrti itd.). Na istome mjestu
u Jeronimovu martirologiju nalazimo spomen jo5 nekih 46DnLnHRys-QurNrrru
1931,215:
"Tiballinonrecte".
sirmijskih mudenika, koje starija literatura prihvaia kao 4 Mort. Hieron.,5l.
autentidne,dok su u novijoj literaturi izostavqeni.+r 48 Mart. Hieron.,75.
Slidno tomu na dan 15. srpnja u martirologiju u sva 49 Mort. Hieron.,86.
tri [Link]-narukopisa spominje se nekoliko mudenika koje 5a Mort. Hierun.,9l .
starija literatura sve prihvaia dok se u novijim djelima 5l O grdkoj pasijiisp. BHGn.186l.
spominju samo dva imena: Agrippinus i Secundui. O ta 52 Der-eHeye-QueNtx 1931, 646
dva mudenikainadenem,unodrugih [Link] 53 Mort. Hieron.,752.
Za panonskogamudenika Ursicina kao dan smrti 54 Murt. Hientn.. | 12.
prilrvaien je 14. kolovoza. To je nadnevak koji donosi 55 Mort. Hientn.,740.
jedna grdka pasija i [Link] je zabiljei,en u kalendlru cari- 56 [Link].,7.

23
 Oo NepoerEorvocSUNCADo SUNCAPRAVDE

koie s kojima su se susretali prvi istraZivadi koji su njihova ogranidenost. Tekstovi legendi u pravilu su
zavedenimanjkavostimarukopisa ponekad izvodili po- krajnje tipizirani, radeni prema usvojenim obrascima
gre5nezakljudke(sludajTibala). kojima su se prilagodavale Zivotne pride razliditih
O nekim panonskimmudenicimane postojenikakvi mudenika.U legendamastoga nailazimo na tzv. op(a
dodatnipodaci, a o drugima su saduvaneop5irnije pasije. mjesta- sadrZajeprisutneu gotovo svim pasijamakoji
Bez mudenidkih akata su Euzebije, sedam sirmijskih se i u nadinu rzicanja destopodudaraju (zato govorimo o
svetica,Fortunat (izostavljen je iz Donatovih akata, iako ustaljenim nadinima izicarya pojedinih sadrZajakoji dine
pripadaDonatovoj skupini mudenika), Montan, Maksima. posebnufrazeologiju mudenidkih akata). Opiim mjestima
Sabatija, Agripin, i B [Link] dlanke(uglavnom moZemosmatrati:62 datiranjemudeni5tva,oznaku doma-
komentari razliditih martirologija) o ovim slabo poznatim Saja i jadine progona, reakciju kr5iana na nadolazeiu
mudenicimapisali su [Link] njima se zbog opasnost,opis podrudjau kojem se zbivaju progonstva,
nedostataka izvora nije razvila bogatija literatura. informacije o lokalnim progoniteljima, spomensluZbenog
Naprotiv, mudenici sa saduvanimlegendamapostali su poganskogkulta, isticanjemudenikamiSljenjao pogan-
predmet Zive diskusije te o njima postoji veii broj skim bogovima, naznaku mudenikova dru5tvenog
znanstvenihradova.O njima su pisali i bolandisti,5s koji poloLalai zanimanja,podatke o ostalim kr5ianima u kraju
su objavljivali legendei davali kritidke osvrte na izvorne u kojem se odvija glavno zbivanje, opis mudenja,podatke
[Link] obzira na neke nedostatkestarijih radova, o mudenikovoj ustrajnostiu vjeri, izraLavanjedivljenja
objave bolandista ostaju na neki nadin antologijskim izazvana kr5ianskom nepokolebljivo5iu, prikaz nadina
pothvatima. pogubljenja, opis mjesta i nadina pokopa posmrtnih
Analiza navodd Jeronimovamartirologija pokazala ostataka,spominjanjedudesnih dogadaja, osobito raz-
je prilidno velik broj mudenika s podrudja panonskih liditih ozdravljenja(dudesase spominjuna samomekraju
provincija. Taj se broj posebice pokazuje velikim u pasije- npr. ozdravljenjapovezanas posveienimgrob-
komparaciji s brojem noridkih, pa dak i dalmatinskih om. ali i u drugim dijelovima teksta- npr. dudesnadjela
[Link] panonskihmudenikabio bi job veii da su kojima se buduii mudenik istide prije podetkasudskoga
prihvaieni razliliti manje pouzdani podaci, uglavnom procesai poslije,tijekom samogaprocesa).63
legendarnoga [Link] neki od tih podatakai Legendeo panonskimmudenicimasvojim stereo-
vjerodostojan,te bi kalendar panonskih mudenika mogao tipnim sadrZajempokazuju navedenaobiljeZja hagio-
biti i 5iri, kako nam to ilustrira lista S. Ritiga.o Osim toga, grafskeliterature. Naravno, u pojedinim legendamadolazi
trebapretpostavitida su postojale i Lrtve o kojima se nije i do odredenihodstupanja,d. ne moraju se uvijek naii sva
saduvalapisana uspomena, pa na5 popis panonskih "opia" mjesta,a mogu se pojaviti i neki netipidnipodaci
mudenikane treba smatratiapsolutnodovr5enim,iako je koji onda imaju posebnuvrijednost. Kao primjer navo-
zahvaljujuii argumentima na kojima je utemeljen, u dimo tzv. opia mjestaPolionovei Kvirinove pasije:
najveioj mjeri prihvatljiv. Imena koja taj popis sadrZi,
svjedodeo slojevitome etnidkom sastavu panonskih
kr5ianskih [Link] grdkih imena (kao Sto su
Sinerot,Demetrije,Anastazija)javlja se i dostalatinskih
imena(npr. Montan, Fortunat,Donat,Kvirin). O poveza- 57 HeNscseNrusI 675, 565-567; HENScHENIUS
1675a, 820-821: AA
nosti sa Zidovstvom svjedodi kognomen Sabatija,koji SS Mart. III, De S. Irenaeo.,616-617;SoLLERlus1721,6; SolLsn-
pripadamedu kalendarskacognominaZidovskogporijek- rus 1725,28; SoLLERIUS 1743,515-516.
la.6l Slika koja se o najranijim panonskim zajednicama 58 [Link] panonskihmudenika u zbirci AA SS: HENScHENIUS
moZe stvoriti na temelju saduvanihimena, govori nam, 1675, 565*56'l; AA SS Oct. IV, De S. Demetritt., 5O-249; AA SS
dakle, o ranom Sirenjukr5ianstva medu latinskim stanov- Aug. III, De S. Ursicino, 156-163; AA SS Aug IV, De [Link] &
niStvom. aliis, 411-413: AA SS Mart. lll, De S. Ierenaeo, 555-557; AA SS
Vijesti iz Jeronimovamartirologija sadrZe,kad je Iun. l, De S. Quirino,380-384; AA SS Feb. III, De S. Sireno,
rijed o [Link] mudenika,samotzv. 365-366; AA SS Nov. III, De [Link]. coron.,'148-784.
diesnatalis. Nedostaju bilo kakvi podaci o carevima, 5 9 I s p . P r u - r N c e n 1 9 8 5 , 1 7 3 - 1 8 3 ;B n e r o Z 1 9 8 6 ,2 6 7 - 2 7 5 ;S r n -
odnosnoprogonimakojih su oni bili [Link], cndti 1941,passim;But-ti 1984,333-361.
radi todnijeg datiranjamudeni5tva,potrebnokonzultirati 60Rrrrc 191l, I I 3-126, 248-268,353-371.
op5irnijekasnoantidkeizvore, u prvome redu legende o 6 l K , q r R N r o1 9 6 5 6. 2. 135.
panonskimmudenicima. 62 Navedeni popis odgovara prikazu tzv. opiih mjesta mudnidkih
Mudenidke legende nasuprot podacima marti- legendi Sto ga je na temelju podataka triianskih legendi dao R.
rologija predstavljajuSirezapise o samim mudenicima i o BnnroZ u knjizi o akvilejskom krlianstvu.
dobu u kojem su se [Link] 63 Popisu bi mogli dodati joS neke stereotipne podatke kao npr.
legendi sastoji se u njihovoj iskljudivo religijskoj us- mudnikovu neosjetljivostna bolove (ovo mjesto moZemo pribrojiti
mjerenosti, kojoj je podreden sadrZaj tekstova. Kao grupi dudesnihdoga<laja),spomen odreclenihlokacija i ustanova u
povijesni izvori legendeimaju, prema tome, ogranidenu gradu (sudiite, tamnica, gradsko predgratle),izno5enjeistih brojda-
vrijednost. Ako se tekstovi legendi promatraju unutar nih podatakaza medusobnonepovezanestvari (brojevi u tom sludaju
djeld kasnoantidkeknjiZevnosti, opaLase i u tom sludaju nemaju povijesnunego isklj udivo simbolidku vrijednost).

24
 Povtrpsr sr,qnornSieusKrH zAJEDNTcA
NA TLU KoNTTNENTALNE
HRVATSKE

Loci co mmu ne s Polionovepasije:

MudeniStvoje datiranou doba carevaDioklecijana i Maksimijana:

"...in civitate Cibalitana die quinto Kalendarum Majarum, jubentibus Diocletiano &
Maximiano Imperatoribzs..." (...u gradu cibalama, 5. dan prije majskih Kalenda,po
;r
t1.l
zapovijedicarevaDioklecijanai Maksimijana...)- PassioS. Pollionis,fr.
*r\!., r
oznaka {gm,asajaprogonadanaje vrlo opsirno. Najprije se opisuje progon u Sirmiju, a
zatim u Cibalama. ovdje navodimo, samo kao opiu oznaku domasaja piogona, spomen
klerika:
"Probuspraesesimperata sibi persecutione,e clericis sumsitexordium..." (Po5tomu
je odredenoda provedeprogon, prezesProb zapodneod klerika...) - PassloS.
Pollionis.I.
Nema izvje5tajao reakciji kr5iana.
Opis podrudjau kojem se zbiva progon prilidno je iscrpan:
" ...ad urbem Cibalitarum pervenisset,de qua ValentinianusChristianissimus
Imperator oriundus essecognoscitur,& in qua superioi persecutioneEusebius
ejusdemecclesiaevenerandusantistesmoriendopro Christi nomine, de morte & de
diabolo noscitur tiumphasse;" (...bija5edo5aou grad Cibale u kojem se,kako je
poznato,rodio najkr5ianskiji car Valentinijan i u kojem je u prethodnomprogonu
dasnipoglavartamo5njeCrkve, Euzebije, umiruii u Kristovo ime, odnio pobjedu
nad smriu i zloduhom;)- PassioS. Pollionis,L
Informacija o lokalnom progonitelju sadrZanaje u citiranom izvje5tajuo doma5ajuprogona.
SluZbenipoganskikult spomenutje opienito:
",..utnon cessetdeos& Principesblasphemare."(...dane prestajekuditi bogovei
poglavare.)- PassioS. Pollionis,l.
Mudenik doZivljavapoganskebogove kao isprazneidole:
"...deLrm ex ligno & lapide..."(...bogaod drvetai kamena...)- [Link],
II.
Mudenikovo zanimanjeje todno odredeno:
"Probuspraesesdixit: Quod fficium geris?Pullio respondit: PrirniceriusLectorum."
(PrezesProbje rekao: Kakvu obna5a5duZnost?Polion je odgovorio: Prvi sam od
-
. lektora.) PassioS. Pollionis,il.
U-Polionovojpasiji spominju se poimenceneNi panonskimudenici:Euzebije (u citiranom
gdfgmku koji donosi opis podrudjau kojem se ibiva progon), Montan i [Link]
kr5ianska opiina podrazumijevase pri spomenulektord koji se obraiaju kr5ianskom puku.
N"Tu [Link],medutim, moZemosmatratisamopogubljenje
spaljivanjem.
Mudenikova ustrajnostu vjeri je jasno istaknuta odbijanjem da Zrtvuje poganskimbogo-
uma:
$ "Ego hocfacturus non sum, quia scriptum est: Sacrificansdaemoniis,& non Deo,
9rgdi9gbian" (Ja to neiu udiniti jer je pisano: onaj koji Zrtvuje demonima,a ne Bogu,
iskorijenit6e se.)- PassioS. Pollionis,IIl.
Divljenje seizralavazeljom da se i dalje ostvarujukreposti slavnih mudenika:
"...deprecamurdivinampotentiam, ut nos eorum meritisparticipes esseconcedere
dignetur." (..molimo se boZanskojmoii da se udostoji udiniti nas dionicima njihovih
zasluga.)- PassioS. Pollionis,lII.
Todnoje opisannadinpogubljenja:
" ..flammisjussit eum exuri." (...zapovijediogaje saZeiiognjem.)- passioS.
Pollionis,III.
Nema podatakao sahrani.
Nema spomenadudesnihdogaclaja.

25
 Oo Neposnprvoc Srnce oo SuucRPnevoe

Loc i co mmu ne s Kviinove pasije:

Kvirinovo mudeni5tvodatiranoje u doba Dioklecijana i Maksimijana:

"Per lllyricum vero Diocletianus sacrilegispraeceptis in Christi populum hostiliter
saeviebat,addito tyrannidi suaeMaxintiano in regnoparticipe, qui & suamrabiem, &
Diocletiani per omnetnlllyricum ostenderet."(Kroz Ilirik je Dioklecijan sa
svetogrdnim,zapovijedima duSmanskimahnitao protiv kr5ianskog stanovni5tva,
pridruZiv5i svojoj tiraniji kao sudionika u vlasti Maksimijana, koji je u cijelom Iliriku
iskazivaoi svoj i Dioklecijanovgnjev.) - PassioS. Quirini,I.
Mudenikov diesnatalis navedenje na zavr5etkupasije:
"Passis est beatus Quirinus episcopus Siscianus,martyr Christi, sub die pridie
Nonarum Juniarum..." (BlaZeniKvirin, siscijski biskup i Kristov mudenik, mudenje
dan prije junijskih Nona...) - PassioS. Quirini,Y.
Osobitoje istaknutajadina progona,kako se vidi iz prethodnogcitata.
Kvirin pred nadolazeiom prijetnjom poku5avapobjeii:
"...egressltsest a civitate,&fugiens comprehensus je iz gradai
est..." (...iza5ao
bjeie€rbio uhvaien...)- PassioS. Quirini,l\
Opisje podrudjau Kvirinovoj pasiji vrlo zanimljiv. Spominju se dvije panonskeprovincije i
njihovi glavni gradovi kao i gradovi uz Dunav. Navodimo kratak spomen podunavskih
gradova:
"...adripamDanubii ad singulasciuitates(ducebanr)..."(...bija5evodenna obalu
Dunavaod gradado grada...)- PassioS. Quirini, IItr.
Informacije o lokalnim progoniteljima proteZuse cijelim tekstom. Rijedje o dvojici provin-
cijskih namjesnika,Maksimu i Amanciju. Navodimo njihov zajednidkispomen:
"...MaximusQuirinum episcopumjussit ad Amantium praesidem, ad primam
Pannoniamdeduci..."(...Maksimje zapovjedioda sebiskup Kvirin odvedeprezesu
Amanciju u Prvu Panoniju...)- PassioS. Quirini,llI.
SluZbenipoganskikult spominje se vi5e puta. Tako ditamo:
"Respice& agnoscepotentesessedeos,quibusRomanorumservit imperium."
(Obazri se i spoznajda su moini bogovi kojima sluZi Rimsko Carstvo) - Passio S.
Quirini,II.
Mudenikovo mi5ljenje o poganskim bogovima moZdaje najsnaZnijeizraleno sljedeiim
tekstom:
"...contraDei praeceptajubet servosChristi diis vestrisimmolare, quibus ego non
servio, quia nihil sLtnt."(..protiv BoZjih zapovijedi traLi daKristove sluge Zrtvuju va-
Simbogovimakojima ja ne sluZimjer ne predstavljajuniSta.)- PassioS. Quirini,U.
Jasnoje naznadenKvirinov poloZaj:
"...beatusQuirinusepiscopusSiscianus..."(...blaZeniKvirin, siscijskibiskup...) -
PassioS. Quirini,IL
Na pripadnike svoje opiine Kvirin upuiuje tijekom razgovora s prezesomMaksimom, a u
drugom dijelu pasije spomenutesu kr5ianke iz Prve [Link] to drugo mjesto:
"...Christianaemulieres,cibum,potumqueobtuleruntei." (...Lenekr5iankesu mu
donijelehranui piie.) - PassioS. Quirini,IY.
Nema iscrpnijegopisamudenja,nego se samokratko spominjebatinanje:
"Tunc Maximus praesesjussit eumfustibus caedi." (Tada ga je prezesMaksim
zapovjedioSibatibatinama.)- PassioS. Quirini,n
MudenikovanepokolebljivostnaglaSena je u cijelom tekstu, iz kojega navodimo misao:
"...veremodo sacerdos effectussum, si me ipsumvero Deo sacrificiumobtulero."
(...uistinu sam postaosveienikom, ako samogasebepravom Bogu prinesemkao
Zrtvu.)- PassioS. Quirini,II
Divljenje se iskazuje okupljanjem na mudenikovugrobu:
"...ubimajor estpro ryeritisejusfrequentiaprocedendi."(...gdjeje, zbognjegovih
zasluga,veia udestalostdolaZenja.)- PassioS. Quirini,Y.

26
 PovIJEsT STAROKRSEANSKIHZAJEDNICA NA TLU KONTINENTALNE HRVATSKE

Nadin pogubljenja istaknut je u namjesnikovoj zapovijedi, a zatim je opisano samo

pogubljenje. Navodimo namjesnikovu zapovijed:
"..jussit sancto Dei Sacerdotivelfamulo molam ad collum ligari & in fluvii Sibaris
undasdemergi."(...zapovjedioje da se svetomusveieniku ili BoZjemu sluzi sveZe
oko vrata mlinski kamen i da sebaci u valove rijeke Sibaris.) - PassloS. Quirini,Y.
Mjesto pokopa spomenutoje vrlo odredeno:
"Sedipsumsanctumcorpus in basilica ad Scarabetensem portam depositum..."(Ah
isto svetotijelo pohranjenoje u bazilici kod Skarabancijskihvrata...) - PassioS.
Quirini,Y.
Jednood dudesnihzbivanja dogaclase u tamnici:
"Media autemnocte apparuit splendormagnusin carcere." (Sredinomnoii pojavila se
velika svjetlostu tamnici.)- PassioS. Quirini,Ill.

Napomena: U citiranju pasija umjesto zastarjelih grafema za slova c i s uvrstili smo suvremene
oblike. Sva ostala mjesta ostala su neizmijenjena. Tako se kod izgovorne varijante vokala i
(sludajevikad se vokal iizgovara kao j) u tekstovimajavlja grafem j. Morfolo5ke nepravilnostinisu
previ5e deste. MoZemo spomenuti nepravilnosti kod pojedinih glagolskih oblika (sznslt umjesto
sumnsit - Passio S. Pollionis. l\.

Pregled "opiih" mjesta pokazuje dodirne todke dviju seone ne ubrajajuu izvore od najveie vrijednosti,ali isto
[Link] posebnihnavoda koji se ubrajaju tako i da imaju odreclenupovijesnu vrijednost.
metlu netipidnepodatke, u Polionovoj se pasiji izdvaja Saduvane legende o panonskim mudenicima
neizravan spomen cibalske crkvene hijerarhije, a u pripadaju3. i 4. grupi Delehayeveklasifikacije. 3. grupi
Kvirinovoj podatak o administrativnoj podjeli Panonije.U pripadaju legendeo Ireneju, Polionu, Kvirinu, Sinerotu,
legendamao drugim panonskim mudenicima takoder se Donatu i drugovima, Ursicinu i panonskim klesarima.4.
javljaju takvi posebni podaci koji se nalaze ili unutar grupi pripadajulegendeo Anastaziji i Demetriju.
"opiih" mjesta (koja time dobivaju osobitu sadrZajnu Za 3. Delehayevu grupu opienito j e karakteristidno
vrijednost i obojenje) ili u drugim dijelovima teksta. U da se u nju ubrajaju legende koje su kasnije preradbe
Sinerotovoj pasiji grupi posebnih podataka pripada originalnih [Link] je legendamadakle izvor
spomenmudenikova podrijetla i doseljenjau sirmijski neki autentidnidokument. Cestou 3. grupi nalazimo pasije
kraj. Taj podatak odgovarapovijesnoj situaciji odnosno nastalevi5estrukom preradbom originalnih dokumenata.
izr aienu utj ecaju i stodnjadkog stanovniStvau formiranju Prema stupnju na kojem se promjene zbivaju (preradba
panonskih kr5ianskih opiina. U Irenejevoj pasiji izdvaja originalnih ili vei preradenih, sekundarnih dokumenata),
se spomen katolidkoga karaktqra sirmijske opiine, u legendeove grupe obiljeZavajumale stilske izmjene ili
Donatovoj pasiji - podaci o panonskom kleru, u v ele, sadfrajne promj ene.
Ursicinovoj pasiji - spomenprivatnogaizvangradskoga Legende4. grupe nastalesu, za razliku od legendi
imanja, u Pasiji Cetvorice ovjendanih - izvanrednovaZni prethodne3. grupe, bez podloge pisanih izvoru. Njihov je
navodi o panonskim kamenolomima i klesarskoj sadrlaj rezultat kombinacije realnih i irealnih elemenata.
umjetnosti. Legende ove grupe nazivaju se historijskim romanima i
Polionovai Kvirinova pasija s pomodu kojih smo vrlo su brojna kategorija. Historijski elementu njima se
ilustrirali stereotipni karakter mudenidkih legendi,j edine svodi na minimum. MoZemo ga otkriti u imenu mudenika,
su dvije pasije koje govore o opiinarna na tlu dana5nje datumu pogubljenja i eventualnom postojanju kultnog
Hrvatske. Takav mali broj saduvanihlegendi odgovara mjesta.
brojdanim podacima iz Jeronimova martirologija, u O pripadnosti akata panonskih mudenika 3. i 4.
kojemuje najveii broj mudenikapovezansaSirmijem. Delehayevojgrupi govori u prvom redu njihov sadrZaj.
NajvaZnije pitanje koje se postavlja u vezi s Legendao sv. Polionu izvje5tavao Dioklecijanovu
mudenidkim aktima tide se vjerodostojnostidogadaja progonu. Nakon procesaprotiv sirmijskih kr5danaprezes
ispridanih u legendama, tj. tide se historijske vrijednosti Prob okrenuo se susjednimopiinama i u Cibalamaosudio
izvora. Podjelu koja polazi od historijske vrijednosti akat4 prvog lektora tamo5nje zajednice, Poliona. Glavninu
daoje H. Delehaye.6a Kako je ta podjela ostalado danas pasijedini dijalog izmedu prezesai osutlenika- dijalog
temeljnom i kako su u njoj na5le mjesto legende o je zapravo slobodnije oblikovan tijek saslu5avanja.
panonskim mudenicima, moZemo i historijsku vrijednost Polionovapasijanema slikovite dodatke kao Sto su npr.
tih legendi naznaditi na temelju Delehayevih kriterija. U opisi dudesnih obraienja. Ona je ogranidena na
Delehayevojklasifikaciji koja dijeli sve legendeu 6 grupa, prepridavanjesudskogprocesa,koji je dan vrlo op5irno.
svaka sljedeia grupa unutar podjele jest udaljavanjeod Ta strogostsadrZajaupuiuje na vjerodostojnostizvora,
zahtijevanogakriterij a povij esnevrij ednosti izvora. Prema
grupamakojima pripadajupanonskelegendejasno je da 64Dnr-sHnvn
1955.106-109.

27
 OD [Link] SUNcAPRAvDE

premda se u suvremenojliteraturi Polionova pasija smatra vidljivo iz Dioklecijanove prisutnosti, dogaetajise datiraju
manjepouzdanom6s(osobito u usporedbi s-Pasijomsv. u njegovo doba. Legendao panonskim klesarimavrlo je
Ireneja,koja vrijedi kao najpouzdanijapanonskalegenda). op5irnai slobodno oblikovana. SluZbeniizvje5taj, koji se
Usmjerenostna prepridavanjesudskog procesapokazuje vjerojatno nalazio u njezinoj osnovi, preoblikovan je do
da su sastavljaduPolionove pasije bili poznati originalni [Link], smatra se da je u legendi rijed o
sudski zapisi, pa legenda opravdano pripada 3. autentidnimdogattajimai da osim imena mudenika i neki
Delehayevoj grupi. Mudenik Polion pogubljen je drugi podaci (o geografskom podrudju, panonskim
spaljivanjemu blizini svogagrada. kamenolomima,razvijenoj klesarskojdjelatnosti)svjedode
Siscijski biskup Kvirin pogubljenje po legendi u o njezinoj pripadnosti 3. Delehayevojgrupi.
Prvoj Panoniji, u Savariji. Legenda donosi izvjeitaj o Dvije legende (o sv. Anastaziji i mudeniku
dvostrukom saslu5avanju- prvom u Siscdi i drugome u Demetriju) imaju obiljeZja historijskih romana te se
[Link] govori o [Link]; nastala ubrajaju u Delehayevu 4. grupu. U njima su stvarna
je naime, na osnovu zapisnika s dvostrukog sudskog zbivanja posve zapostavljenai svedena na minimum.
procesakoji je voden protiv Kvirina. Mudenik Kvirin ie Umjesto u Panoniju, doga<laji su postavljeni u strane
nakon drugog ispitivanja baden u rijeku s mlinskim sredine, u kojima se javljaju osobe koje s na5im
kamenom oko vrata. mudenicimanisu imale nikakve veze.
Od drugih legendi o panonskim mudenicimaPasija Nakon pitanja o historijskoj vrijednosti mudenidkih
9v._Irengjaodlikuje se vrlo distom formom a stereotipni akatapostavljasepitanje o vremenu njihova [Link]
izvje5taj o tijeku sudskog procesa donosi i Pasija iv. nas su ranokr5ianske legende doprle preko sred-
Donata i drugova. Slobodnijeg su sadrZajalegende o njovjekovnih rukopisa. Kao primjer moZemo navesti
mudenicimaSinerotu, Ursicinu i panonskim klesarima. mnogobrojnerukopise u kojima je saduvanalegenda o
Pasija sv. Ireneja daje izvje5taj o sirmijskom biskupu panonskim klesarima. Najraniji od tih rukopisa potjedeiz
Ireneju,koji je pogubljen za Dioklecijanova [Link] 8. st. (Pari5kikodeks br. 10861).Ostali se datiraju nebto
dio teksta zauzima dijalog izmedu prezesa Proba i kasnije.66 Isto tako se i legende o drugim panonskim
optuZenog Ireneja. Taj tekst evocira tijek sluZbena mudenicima nalaze zabillei,ene u razliditim srednjo-
sudskoga procesa, koji je vjerojatno bio zabiljeZen u vjekovnim rukopisima. Pitanje koje ipak treba posebno
originalnim [Link] u legendi prikazankao postaviti tide se teze o antidkom podrijetlu mudenidkih
vrlo mlad dovjek, ali i kao gorljiv i nepokolebljiv kr5ianin. [Link] li se sa sigurno5iu govoriti o nastanku
Kada je odbio Zrtvovati poganskim bogovima, po za- legendijo5 u kasnoantidkomrazdoblju? Da li su one tada
povijedi prezesaProba pogubljen je madem i baden u postojale samo kao ideje ili su vei imale literarni oblik?
rijeku Savu. Legenda o sv. Donatu i detvorici drugih Na ta pitanja hagiografskaliteratura daje zadovoljavajuie
panonskih mudenika prepridava sudski proces protiv tih [Link] pasije3. Delehayevegrupe nesumnjivosu
[Link] je nerazmjernovelik dio teksta posveien nastalejoS u antici. One su, naime, slobodnije preradbe
procesuprotiv panonskogmudenikaHermogena,pasiju bi dokumenatanastalih u doba progona. Morale su stogabiti
opravdano mogli nazvati Aktima sv. Hermogena i sastavljeneondh kada su prvotni izvori jo5 bili dobro
drugova. Svi mudenici iz ove legende dlanovi su saduvanii opienito poznati.
panonskogaklera. Dogaclajise datiraju u Dioklecijanovo Legendeo mudenicimaIreneju, Polionu, Kvirinu,
doba. Legendao sv. Sinerotugovori o Sirmiju. Veii dio Sinerotu i panonskim klesarima mogu se datirati u 4. st.
teksta odlikuje se posebnompripovjedadkom svjeZinom i Od njih je moZdanajstarijalegendao sv. Ireneju, koja u
neobidnompridom. Stereotipnidijalog (odraz sudskoga vrlo distoj formi prenosi tijek sudskog procesa. Datum
procesa) zauzima manji dio teksta. Legenda govori o Irenejeve smrti koji donosi legenda odgovara datumu iz
skromnomevrtlaru Sinerotu, kojega je na poganski sud Jeronimova martirologija. Sintagma Ecclesia tua
dovela osveta uvrijedene Zene, kojoj je zamjerio catholica61upuiuje na prvu pol. 4. st-.,kada su se na delu
neiudoredanZivot. Pogubljenje [Link] o sv. sirmijske opiine nalazili ortodoksno orijentirani biskupi.
Ursicinu donosi op3irniji prlkaz procesa protiv Sredinom 4. st. s postavljanjem arijanskog biskupa
panonskogavojnog tribuna, krlianina Ursicina. U legendi Germinija sirmijska opiina postaje naprotiv tzrazito
se kao Ursicinovo rodno mjesto spominje grad Sibentum [Link] katolidki6s u 4. st. je vei
u Gornjem Iliriku. Prema opisu procesa zakljuduje se da dobro poznat i udomaien. On se u saduvanojliteraturi
s9 vo{ig u Sirmdu. Ursicin je pogubljen [Link] rijetko javlja u pretkonstantinovskom razdoblju iako je i
dogactajanije posve sigurno. Legenda o panonskim tada bio poznat i koriSten od nekih crkvenih pisaca.U 4.
klesarima govori o Dioklecijanovu boravku u Panoniji i st. je njegovojavljanje sasvim odekivanoi ne proturjedi
njegovu susretus vje5tim kamenorescimaSimpronijanom, predloZenojdataciji pasrje.
Klaudijem, Kastorijem, Nikostratom i Simpficijem. Oni
ispunjavaju careve lelje, izraduju mu razlidite skulpture i
dekorativneukrase i sve vi5e se potvrduju u svome 65Musunru-o1972,Introduction
XLI[.
nadahnutomumijeiu. Kao kr5iani, odbijaju izraditi kip 66DeI-eHnys
1910,750-753.
bogaEskulapa,na5tobivaju osudenii [Link] su 67 PassioS. Irenaei,Y.
zatvoreniu olovne sanduke i badeni u rijeku. Kako je 68 Isp. Mounr eu 1923,1ggg-2012.

28
 Povursr srnnorn5dnNsKrH zAJEDNICA HRvATSKE
NA TLU KoNTINENTALNE

Pasijasv. Poliona datira se u 2. pol. 4. st., u doba relikvija jest terminus post quem. Relikvije panonskih
cara Valentinijana I. koji se u njoj spominje. Literarni klerika Donata, Romula, Silvana,Venusta i Hermogena
oblik je moZda dobila vei prije, u prvoj pol. 4. st.. U dospjelesu u sjevernuItaliju na podetku 5. st. Tada je,
Valentinijanovo doba vjerojatno je napisanasaduvana uskoro nakon pohrane relikvija, na tlu Italije napisana
verzrla,premda je moZda i poslije dolazilo do nekih legendao panonskim mudenicima.R. Egger je kao i S.
izmjenai nadopunjavanja.6eSpomen Valentinijana kao Ritig smatraoda su Donatova akta napisanapod utjecajem
najkr5ianskijeg vladara ima smisla samo ako je pasija Akata sv. Poliona.T0Eggerovo mi5ljenje razlikovalo se od
napisanau njegovo doba. Da je pasijanastalaprimjerice Ritigova utoliko 5to je Egger kasnije datirao nastanak
stoljeie kasnije, Valentinijan sigurno ne bi bio tako Donatovih akata (S. Ritig je Donatovu pasiju smatrao
istaknut, jer bi vremenska distanca omoguiila todnije istodobnomPolionovoj).
sagledavanje njegova karaktera i [Link] svome Legendu o mudeniku Ursicinu te5koje sa sigur-
karakteru Valentinijan I. sigurno ne zasluZujenaziv no5iu datirati.O ne5tokasnijemnastankulegendegovori
najkrSianskijegavladara, a isto tako niti po svojim primjerice iskrivljeni naziv mudenikova rodnoga grada,
postupcima,osobito ako se ima u vidu njegova vjerska koji se u legendi javlja kao Sibentura. Isto tako, o
[Link], sastavljadpasije koji je pisao u kasnijemnastankulegendegovori datiranjepo indikcijama
doba Valentinijanova vladanja, zanemario je careve koje sejavlja na kraju pasrje.
negativne strane i u tekstu kojim se sluZila cibalska Dvije na5elegendekoje pripadaju4. Delehayevoj
kr5ianska zajednicaprikazao ga je u najljep5emsvjetlu, grupi (legenda o sv. Demetriju i legenda o Anastaziji
sigurnoi zato Stose car rodio u Cibalama. Sirmijskoj) nastalesu takoder ne5to kasnije, ali sasvim
O kompilatorskome karakteru Kvirinovih akata sigurnojo5 u antici.7l
govori izvje5tajo dvostrukomesudskom [Link] Medu valnije podatke koje donose mudenidke
se sastavljadakata koristio razliditim primarnim izvorima legende ubrajaju se podaci o vremenu pogubljenja
koji su jo5 bili saduvanii dostupni. Terminusante quem pojedinih [Link] donosegodinu
za nastanakpasijesasvimje sigurno prijenosKvirinovih pogubljenjanego samo dan i mjesec. Pamienje godine
relikvija u Rim do degaje dollo podetkom5. st. U pasiji pogubljenjanije imalo liturgijske vaZnosti pa se moglo
se, naime, spominjeKvirinov grob u Savariji a o prijenosu zanemariti.Kr5ianske opiine duvale su, medutim, sje-
relikvija nema nikakvih podataka. Tek kasniji dodatak ianje na careveprogonitelje te su njihova imena navedena
Kvirinovoj pasiji spominjetranslacijuu Rim. Prematome, u legendama.
prvobitni tekst legendemoie se datirati u drugu pol. 4. st.
U Pasiji sv. Sinerotaosim mudenika,imenovanje
samo car Maksimijan. Upravitelj provincije ostao je
[Link] jedino njegov namjesnidkirang, tj. 69 Isp. KuNxeRA -ULMAN -Dnecurlxec 1972. passim.
titula [Link] Sinerotovih akata u 4. st. podupire 7o Eccen 1948, 50.
uvodna napomenao Sinerotovu doseljenju u Sirmij. 7l Tri legendeo sv. Demetriju objavljene u zbirci AA SS prikazuju
Sinerotje oznadenkao grdki gradanin koji je doselio u Demetrija kao solunskogmudnika - AA SS Oct. IV, De S. Deme-
Sirmij. Zbog dosta slobodnasadrZajalegendemoZe se trio, 5O-209. Prema podacima o Demetrijevu porijeklu sve tri
pretpostaviti da podatak o Sinerotovu doseljenju nije legende mogu se datirati u vrijeme nakon udvr5ienja njegova kulta u
preuzetiz nekoga sluZbenogspisa, nego se saduvao [Link] tada pretvorenu domaieg solunskogmudnika a
usmenom tradicijom. Takva doseljavanja iz istodnih njegovo pravo porijeklo se nastojalo izbrisati. Ipak, znanje o
krajevau 4. st. bila su uobidajenapojava. Poslije,u 5. i 6. mudnikovu pravom porijeklu u kasnoantidkom razdoblju je jo5
st., prestaje priljev istodnjadkog [Link] uvijek postojalo i ono se u prikrivenoj formi javlja i u navedenim
stoga da je autor legende naglasio Sinerotovostrano legendama.U 2. i 3. pasiji spominje se tako prijenos Demetrijevih
podrijetlo piSuii u doba kada su doseljavanjau Sirmij bila relikvija u Sirmij. U obje pasije spominje se pohrana Demetrijevih
uobidajenapojava. On je tada predajumogao usporeditisa relikvija u sirmijskoj bazilici 5to se nalazila u blizini sveti5ta
stvarnom situacijom, zaklj udujuii iz nj ihova podudaranja mudnice Anastazije- AA SS Oct. IV, De S. Demetrio,95, [Link]
o vjerodostojnostipride. dobrog poz- navanja sirmijskih crkava vidljivo je da su legende
Legendao panonskimklesarimapotjedeiz antidkog nastaleu kasnoj antici, u vrijeme kada su te grailevinejoSpostojale.
razdobljai to iz ranijeg kasnoantidkogperioda. Glavni Kako je, medutim, sv. Demetrije pretvoren u solunskogsvecato su
argumentza datacijupasijeved u 4. st. jest latinski jezik legendemorale nastatinakon prijenosanjegovih relikvija u Solun. S
kojim je pisana,posebiceupotrijebljeni tehnidki nazivi r obzirom na dva granidna termina (prijenos relikvija u Solun i pad
cttatiz MatejeVaevandelja,koji potjedeiz prijevoda 5toje Sirmija) legendese mogu okvirno datirati u 5-6. st. Dataciju legende
prethodioJeronimovutekstu. o sv. Anastaziji omoguiuje usporedba sa sadrZajemjedne druge
Za legendu o sv. Donatu i drugovima moZe se legende. Rrjed je o legendi o Kancijima, vrlo popularnim akvil-
prihvatiti Eggerovadatacija. Kao i kod Kvirinovih akata ejskim mudnicima. SadrZaj legende pokazuje da je legenda o
nastanakDonatovepasije promatra se u vezi s prijenosom Anastaziji starija od legende o Kancijima. Detaljnom analizom pasija
[Link] je u Kvirinovu sludajuprijenos H. Delehayeje ustanovio pribliZno vrijeme nastankaobiju legendi.
svedevihrelikvija predstavljao terminus ante quem za Legendu o sv. Anastaziji datirao je u vrijeme poslije 521. g. Za
nastanakpasije, u Donatove grupe mudenika prijenos kritidko izdanje ove legendeisp. DeleuRve 1936,221-258.

29
 Op Nnpoeleurvoc SUNCAoo SuNcePnevon

Veiina panonskih mudenika stradala je u mudeni5tvaiz 304. god. spominju se Dioklecijan i

Dioklecijanovodoba. U legendamao Ireneju, Polionu, Maksimijan zajedno,kao pokretadi [Link]
Kvirinu, Donatu, panonskim klesarima, Anastaziji i spomenutsamostalnotek kao august,u Sinerotovojpasiji.
Demetriju spominje se Dioklecijanov progon (spominju Todno godinu Ursicinove smfii te5koje odrediti. U
se zajednocarevi Dioklecijan i Maksimijan ili samojedan samoj pasiji Ursicinova smrt je datirana zajednidkim
od njih). U literaturije kao godina smrti Ireneja,Poliona, konzulatom Dalmata i Maksencija, 5to je neuobidajena
Donata (i drugih mudenika iz Donatovih akata), te preciznostza [Link] naznadeni
Anastazije i Demetrija prihvaiena 304. god. Podetak broj indikcije. U konzulskim listama nisu zabiljeZeni
Polionovepasije,72u kojem se spominju prethodna Dalmat i Maksencdeni na podetku4. st. ni u drugoj pol.
stradanjau Sirmiju, valan je izvor za izvodenje kro- 3. st.77Na podetku 4. st. pojavljuje se u konzulskim
[Link] u listama samo Maksencijevoime, i to nekoliko puta -
pasiji stoji a clericissumsitexordium13podrazumijevase rijed je o 4 konzulata cara Maksencija. Ako se i
daje taj progon bio usmjereni protiv laika, tj. da je rijed o pretpostavida je autor pasije mislio na 2. Maksencijev
4. Dioklecijanovuprogonu iz proljela 3O4.74Redoslijed [Link]., navedenibroj indikcije ne cidgovara
kojim su navedenimudeniciu Polionovoj pasiji odgovara toj dataciji. Godina Ursicinove smrti ostaje stoga
redoslijedu u Jeronimovu martirologiju. Najprije je nepoznatom.
stradaosveienik Montan, 26. olujka 304. god., azatim 6. U Kvirinovoj se pasiji mudeni5tvo veLe uz
travnjabiskup Irenej, te 28. travnjaPolion. Kako sejasno Dioklecijanai [Link], pouzdanijim
vidi iz Jeronimovamartirologija, uz ove klerike u progonu izvorima, Kvirinova smrt se stavlja u doba poslije
su stradalii laici Stoupuiuje na 4. edikt. Kao prva od laika Dioklecijanova progona, u god. 308. Veliki kr5ianski
sa sveienikom Montanom stradalaje njegova [Link] pjesnikPrudencljene navodi godinu Kvirinova stradanja,
[Link] klerike Donata(s kojim sepovezujei grupa ali todno postavlja mudeni5tvo u Galerijevo doba.78
mudenikaspominjanih u Donatovim aktima) i Demetrija Prudencije u podetnim stihovima povezuje Kvirina sa
povezujuse zatim u Jeronimovumartirologiju anonimne Siscijom,?e a Savarijuuopie ne [Link]. 308. daje
sirmijske [Link] Anastazijete mudenika o Zivotu Jeronims0koji poput Prudencijaopisuje smrt siscijskog
kojih nemanikakvih podataka(Sabatija,Agripin, Sekund, [Link] godinaje prihvatljiva s obziromna datum,4.
Bazlla) treba takoder staviti u 304. god., kada su svi lipnja, koji donosi Jeronimov martirologij. Kasnije te
graclaniCarstvabili izloZeniprogonu. godine,11. studenoga, panonskopodrudjepotpalojepod
Ostali mudenici koji su poznati iz navoda Licinijevu [Link] tadaje PanonijomvladaoGalerije,pa
Jeronimovamartirologija i iz saduvanihlegendi, stradali se Jeronimova datacija slaZe s ostalim podacima o
su u razliditim progonima. Kvirinu, koji se tako smatra posljednjim panonskim
Sasvimje sigurno da je prvi medu panonskim [Link] antidki pisac iz ne5to kasnijeg
kr5ianima stradao cibalski biskup Euzebije. On se doba,iz 6. st., koji spominjeKvirina, Grgur Tourski,8lne
spominje u Jeronimovu martirologiju i u Pasiji sv. donosinikakve nove spoznajeu vezi s Kvirinovom smrti.
Poliona,a nema vlastitu [Link] navoda u Grgur kao i ostali spomenutipisci, vrlo detaljnoopisuje
Jeronimovumartirologiju moglo bi se pomisliti da je samo pogubljenje utapljanjem, a vaLne podatke o
Euzebijestradaoiste godine kad i Polion - mudenici su okolnostimapogubljenja zanemaruje.
navedenizajedno pod istim datumom. U Polionovoj U sljedeiem tabelarnom pregledu izloZenaje
pasljiT5medutim jasno stoji da je Euzebije stradao u predloZenakronologija panonskihmartirija:
prethodnom progonu; pitanje je kojem? SmjeStanje
Mudenici: Vriieme stradania:
stradanjau 2. st. svakako otpada zbog kasnije kristi-
janizacrlepanonskogpodrudja. Od moguiih progona u 3. Euzebije 28.travnja259. ?
st., opet s obzirom na stupanjkristijanizacijepanonskog Montan,Maksima 26. olujka304.
prostora,dini se da je kao vrijeme Euzebijevastradanja
najprikladnijeValerijanovo doba. Irenej 6. travnja304.
Smrt panonskih klesara treba prema legendi vezati
uz Dioklecijanovboravak u [Link] Dioklecijan u
studenom304. g. nije boravio u Panoniji postavlja se t" [Link],I.
hipotezao ne5tokasnijemmudeniStvutzv. fru5kogorskih 73 Passit,
[Link],l.
klesara.U literaturi se predlaZe306. kao godina njihova 74 O Dioklecilanovimprogonima isp.Knneszres1983,3?9-399,
stradanja.T6 75 [Link],l.
Legendao sv. Sinerotudatiranjegovomudeni5tvou 76VurrC 1931.366-367.
doba caraMaksimijana.Premausvojenommi5ljenju rijed 17 Zapopiskonzulado 337.g. n. e. [Link]
1969,170-192.
je o Galeriju Maksimijanu. Sinerotovasmrt stavlja se u 78PrudentiusPeristeph., VII, 6-10.
doba nakon Dioklecijanovaprogona- najvjerojatnijeu 79PrudentiusPeristeph., VII, 1-5.
307. god. Iako je Galerijepanonskopodrudjesa Sirmijem [Link]., s.a.306.
drLaoi kao cezar(pa se time moZe objasniti i velik broj [Link]. [Link],l,33.
LrtavaDioklecijanova progona),u legendamakoje opisuju

30
 Povrrnsr sranorn5deNsKtH zAJEDNtcANA TLUKoNTTNENTALNE
HRVATSKE

Fortunat,Donat, Romul, 9. travrya3}4. Akvileji, saduvaose Kvirinov portret. Kvirin je prikazan u

Silvan,Venust, dru5tvu svetaca(Kancijeva grupa mudenika i Latin iz
Hermogen,Demetrije, Rima) koji su u doba nastankarelikvijara bili da5ieni u
anonimnesirmijskesvetice Akvileji.84Odito je i Kvirinov kult u 5. stoljeiu bio vrlo
Polion 28.travnja304. razvijen u akvilejskome podrudju, te je visok stupanj
Stovanjadoveo do saduvanogalikovnog pikaza.
Sabatija 4. srpnja304. Drugi spomenik povezan s Kvirinom potjede iz
Agripin, Sekund 15.srpnja304. Rima. Rijed je o glasovitom natpisu koji je pronaden
Bazila 29.kolovoza304. potkraj pro5logstoljeia na lokalitetu ad catacumbas,na
kultnomemjestuapostolskihprvaka.85Smatrase da je taj
Anastazija 25.prosinca304. natpis u kojem se spominje Kvirin, stajao na svedevu
Ursicin [Link](god. ?) grobu u Rimu, te da dokazuje prijenos mudenikovih
Panonskiklesari ostatakaiz Panonijeu Rim, o demu govori kasniji dodatak
8. studenog306.?
Kvirinovoj pasiji.86S obzirom na povijesna zbivanlana
Sinerot [Link]&307.? prijelazu iz 4. u 5. stoljeie te kroz cijelu kasnu antiku
Kvirin 4. lipnja308. prisutnu povezanostPanonijes ltalijom, koja se ogleda i u
razvijenomkultu drugih panonskihmudenikau sjevemoj
Italiji i Rimu, dini se da rimski Kvirinov natpis zaistatreba
Iako su svi navedenimudenicinesumnjivopovijes-
vezivati uz siscijskog biskupa. Problem Kvirinove
ne osobe,historicitet Ireneja i Sinerotadodatno potvrduju
povezanosti s Rimom koji je bio naznadeni u analizi
sirmijski epigrafidki spomenici.82
Jeronimovamartirologija, razrije5ava se tako pouzdano5du
Mudenici cibalskei siscijske zajedniceimaju unutar
svjedodanstva i natpisai dodatkaizvornim aktima. Sto se
opieg popisa vrlo istaknuto mjesto i u posve formalnom,
tide samoganavoda u Jeronimovumartirologiju, iako je
ali i u sadrZajnomsmislu. U formalnom smislu s njima
prema datiranju martirologija nastao nakon Kvirinova
progoni zapodinjui zavr5avaju- prvi poznati mudenik
prijenosa u Rim, u njemu ne treba traliti dokaz o
pripadaoje cibalskoj opiini a posljednji, siscijskoj. U
povezanosti s Rimom. Spomen Rima u Jeronimovu
sadrZajnomsmislu posebnuteZinuima podatak o prvom
martirologiju,premakontekstuu kojem sejavlja, ne treba
panonskommartiru - Euzebiju. Taj podatak govori o
povezivatis Kvirinom.8T
razvijenosticibalske opiine u sredini 3. st. Ona tada
Mudenici cibalske zajednice,Euzebijei Polion, nisu
sigurnonije zaostajalaza sirmijskom zajednicom,o dijim
pobudili takav interes antidkih pisaca kakav je izazvao
mudenicimau to doba nema podataka,5to ne znadida nisu
Kvirin, pa se siscijski biskup moZe oznaditi najglaso-
postojali. Ipak, Sirmij sredinom 3. st. jo5 nema onu
vitijim predstavnikom podetnog razdoblja formiranja
vaZnostkoju zadobiva s Dioklecijanovom teritorijalno-
starokrSianskihopiina na tlu Hrvatske. Kvirin se moZe
administrativnomreorganizacijom Carstva,pa stoga Sutnja
usporediti sa slavnim predstavnicimasirmijske op6ine,
izvordo moguiim martirima 3. st. moZda odgovara stvar-
Demetrijem i Anastazijom, diji je kult prerastaolokalne
[Link] se s cibalskimmudenikomEuzebijemstvarno
okvire i utkao se u temelje Siregaregionalnog razvoja"
otvara povijest kr5ianskih zajednica ditavog panonskog
prostora. srednjovj ekovnogakr5ianstva.
Dvije saduvanelegende o mudenicimaiz Cibala i
Dok o samom Euzebiju osim 'o podatka da je bio
Siscije,unatodsvojoj usmjerenostina religijska pitanja i
biskup, nema nikakvih spoznaja, drugoj dvojici stereotipneforme ( o demu svjedodi pregled tzv. opiih
mudenika,Polionu i Kvirinu, zna se mnoso vi5e. O
mjesta),donosepodatke zanimljive i u kontekstucrkvene i
Polionovu karakteru i dru5tvenom poloZaji izvje5tava
op6e, svjetovne povijesti. Kako je naznadenou analizi
saduvanalegenda,a o Kvirinu i legendai neki vrlo slavni
Polionovepasije,njezinoje veliko znadenjeu donoSenju
antidli pisci. Pitanjeje je li Kvirin bio toliko glasovitdaje
podatakao tijeku progona u Panoniji. Kvirinova pasija
privukao paZnju sv. Jeronima i Prudencija ili su ovi o
spominj anjem dvaju provin cij skih namjesnika neizravno
njemu pisali zbog svoje posebnepovezanostis Pano-
upuiuje na Dioklecijanovu teritorijalno-administrativnu
4jgm. Sv- Jeronim je zbog svoga podrijetla mogao podjelu Panonije. Ti su upravitelji uvr5teni u popise
istaknutisiscijskogbiskupa. ZaPrudencijaje poznato da
je bio upraviteljjedne neimenovaneprovincije, pa se u
literaturi upravo zbog njegova velidanjaKvirina mbZenaii 82Duver 1979,83-84;CILII 10232,10233.
pretpostavkada je bio namjesniku PanonijiSaviji. 83 Bez 83RoNcnror-r 1981,222.
obzira na ovu moguinost dini nam se da je Kvirinova 84BnusrN-ZovArro1957
slavamogla potaknutipjesnika da mu posveti prekrasnu , 513-5221
Cuscrro1986,
22-27.
85Natpir.l"desto
biopredmetom proudavanja
u strudnoj
literaturi,
od
himnu.
De Walla i De Rossijado C. [Link] upuiujemona
O posebnomepoloZaju siscijskog biskupa Kviri-
Kaufmannovu objavu- KRupueNN1917,372-373.
n4 u kpnoj antici,svjedodei neki vrlo vrijedni spomenici. 86ee SSJun.l. De S.
Na jednomu vrlo lijepu srebrnom relikvijaru koji se duva Quirino,380-384.
87PitanlemKvirinovepovezanostis Rimom detaljnijese bavi RoN-
u grade5kojkatedrali, a vjerojatno se izvorno nalazio u
cetort 1981,passim.

31
 Op Nepoeierrvoc SuNc,qoo SUNcRPnevon

provincijskih namjesnika8ssamona temelju spomenau saduvanaje za sirmijsku opiinu (najpotpunijau odnosuna

Kvirinovoj pasiji, pa se na5a legendaubraja medu one preostale panonske biskupije, a zapravo i sama vrlo
hagiografskeizvore koji imaju nesumnjivu povijesnu fragmentarna), dok o ostalim biskupijama svjedodi mali
vrijednost.8eDa se takvim povijesnim podacima u broj poznatihimena.
hagiografskojliteraturi moZe vj erovati, dokazuju sludajevi Sirmdska biskupska lista, izvedenaiz pouzdanih
njihova potvrctivanjaepigrafskim nalazima.e0 Stoga se i izvora i prihvaiena u suvremenoj literaturi od Zeillera i
kada nedostaju epigrafidke potvrde, kao u sludaju Nagya do Vuliia, Leclercqa,Bratoi,ai Duvala,93sadrZi
panonskih namjesnika iz Kvirinove pasije, moZe sljedeiaimena:
pretpostavitida su podaci [Link] Takvi profani Nakon biskupa-mudenikalreneja, koji je stradao
podaci pored znaEenja koja imaju sami po sebi, 304. god., kao prvi sudionik nekoga crkvenogkoncila iz
omoguiavaju da se spoznajeo starokr5ianskim zajed- panonskogprostora,spominje se sirmijski biskup Dom-
nicamapostaveu jasan povijesni okvir. no. On sejavlja u listama potpisnika koncila u Nikeji:
Na temelju analize oplirnijih izvora o stradanjima "ProvinciaePannoniae
(mudenidkihlegendi) mogu sena kraju ovoga propitivanja DomnusStridonensis."94
podetnograzdoblja nastajanjakr5ianskih opiina, izvesti "Pannoniae.
vrlo opieniti zaljudci o karakteru prvih starokriianskih DomnusP annoniensis."95
zajednicau Panoniji uopie, pa stoga i u Hrvatskoj. Vei Da je rijed o sirmijskom biskupu, dokazujeprimarni izvor,
spominjani podatak iz Irenejeve pasije o katolidkome sv. Atanazlje, koji u djelu Historia Arianorum ad
karakteru sirmijske Crkve moZe se uzeti kao mjerilo i za monachos izmedu ostalih biskupa spominje i Domnija
[Link] su,jer nemaprotivnih podat- Sirmijskog.e6
aka, panonskezajedniceu svojim podecimabile katolidki Kao slijedeii sirmijski biskup navodi se Euterije,
orijentirane. One su bile i brojdano velike, kako to sudionik koncila u Serdiki:
svjedodiveliki broj poznatih mudenika (pripadnikaraz- "Eutheriusa P annoniis"9T
liiitih druStvenihstaleZa)i primjerice, navod iz legendeo Primarni izvor za Euterija jest sv. Hilarije, koji ga
detvorici ovjendanih,u kojem se spominje veliki broj spominjeu svomepopisubiskupa.e8
zatodenihkr5iana u tamnici.e2 O biskupu Fotinu postoje mnogobrojni izvori. I u
Mansijevoj zbirci koncilskih akata Fotin se stoga desto
spominje (npr. unutar pikaza koncila u Milanu, Rimu,
II. Razdoblje razvijenih starokr5danskih Sirmiju...).ee Od primarnih izvora upuiujemo primjerice
zajednica na SokratovuCrkvenu [Link]
Isto tako su se o biskupu Germiniju saduvala
U podetnome razdoblju formiranja kr5ianskih mnogobrojna [Link] se biskup u izvorima
zajednica, u panonskome prostoru su se oditovali spominje u razdoblju duljem od 20 godina. Obidno se
dvostruki utjecaji - utjecaji iz Male Azlje i Grdke i
utjecaji iz sjeverneItalije. I u doba razvijenih kr5ianskih 88JoNns-MeRTTNDALE-Monnrs 1971,50,580,1091.
zajednicaopaZajuse veze sa istodnim i sa zapadnim 89 O nekimdrugimpovijesnimpodacimau hagiografskim izvorima
[Link] sa susjednomprovincijom Dalma- [Link].WooDS1991,286-292; Woons 1992,31-39,WooDS1993,
cijom, su, nasuprot tomu, slabo [Link] u 6. st. 78-84.
javljaju se podaci o povezanostis Dalmacijom, Sto je 90 Ovdiesu osobitozanimljivi epigrafidkinalazikoji su potvrdili
uvjetovanostagnacijompanonskogpodrudja. vjerodostojnost podatakao provincijskimnamjesnicimakoje su
Odnose s Malom Azijom ilustriraju biskupi spominjafi izvori,[Link] 1992a,131-134.
neki hagiografiski
istodnogapodrijetla (sirmijski biskupi Fotin i Germinije). 91 U Kuirinouojpasijise oba namjesnika javljaju s titulompraeses
Arijanstvokao najznadajnijahereza4. st., u prvome redu ali s razliditim ovlastima.S tim u vezi zanimljivorazmiSljaC.
karakteristidnaza istodnezajednice,takoder vrlo snaZno RoncaiolikojadrZida su razliditenamjesnidke ovlastiproizlazileiz
odvajaheretidkebiskupe panonskihopiina od uglavnom razliditograngaprovincijai da je sjedi5teapelacionog sudabilo u
katolidki orijentiranih zapadnih biskupa. Djelovanje Savariji.O tomepobliZe,RoucRtor-t1981,220.
arijanskih biskupa te pitanje nadelnoga odnosa snaga 92Passio [Link]..6. 1910.769.
izmedu katolidkogai arijanskogakrSianstvau panonskom 93 Zltttl:p. tSt8, SSS;NAcy 1939,211;Yuuc 1929,159;Lnc-
prostoru, svakakoje najzanimljivija tema koju otvaraju Lence 1937,1054-1055; BneroZ 1986a,384-385;Duv.e,l1988,
saduvaniliterarni izvori. Tijekom 4. st. veze s Italijom 363-365.
intenzivirajuse a kulminiraju u djelovanju Ambrozija [Link]. 696D.
[Link] posvjedodenoga Ambrozijeva odnosa [Link].7O2A.
sa sirmijskomzajednicom,od posebneje vaZnostipitanje 96Athanasius [Link].,5(PG XXV, 1884,700B).
o njegovumogu6emutjecaju na zbivanja u opiinama na 97MeNsr1759,[Link], 39 A.
tlu dana5njeHrvatske. [Link].,Bll,4 (CSELLXV, 1916,13.)
Osnovu za proudavanje panonskihkr5ianskih 99MeNst1759,Tom. lll, passtm.
zajednica4., 5. i 6. st. predstavljaju iz literarnih izvora 1005o.. [Link].,II, XXIX, 123-124(PC LXVI, 1864,col.
izvedenebiskupske liste. Najpotpunija biskupska lista 275-278\.

32
 POVUESTSTARoKRSCANSKIHZAJEDNIcA NA TLU KoNTINENTALNE HRVATSKE

Karta 2. - U literarnim izvorima posvjedodenekasnoantidkebiskupije na tlu sjeveme Hrvatske

spominje zajedno s panonskim biskupima Valentom i izmedu arijanstvai ortodoksije. Kako su izvori o biskupu
[Link] 9 9e1-iniju i o spomenutojdvojici pi5u Valentu mnogobrojni, ovdje je dovoljno napomenutida
mnogi [Link]: mu mnogo palnje posveiuju najistaknutiji crkveni pisci
Biskup Anemije zablljei,enje kao sudionik koncila poput Sokrata,Sozomena,Atanazijai Hilarija.
u Akvileji 381. god. Od njega potjede poznatai4ava o Za siscijsku opiinu saduvano je nekoliko
Sirmiju kao glavnom BraduIlirika. 103 pouzdanihimena. Nakon biskupa-mudenikaKvirina, u
Ostali poznati sirmijski biskupi ne navode se kao kasnijemrazdoblju djelatni siscijski biskupi spominjuse
sudionicicrkvenih koncila. Oni su spomenutiu papinskim kao sudionici crkvenih koncila.
pismima, a anonimni sirmijski biskup u jednome Siscijski biskup Marko sudionik je koncila u
fragmentu povjesnidaraPriska. Biskup Kornelije spo- Serdiki. U Mansdevoj zbirci koncilskih akatanalazimo ga
menut je u 16. pismu pape Inocentija.l0+ U naslovu medu potpisnicima koncila: "Marclts ab Asia, de
jednogadrugogapisma istog papel05spominjese biskup Sciscia"'roeu drugoj listi potpisnika naveden je kao:
Lovro "InnocentiusLaurentio episcopoSeniensi". Biskup "Marcus ab Asia de Fissia";l l0 i na kraju u alfabetskom
Sebastijanspominje se u naslovu dvaju pisama pape popisu koncilskih sudionika nalazi se ispravak prethodnih
Grgura Velikog.106 U oba pisma naslov je identi8an: nepravilnih navoda: "Corrige a Savia de Siscia."Lll
"GregoriusSebastianoepiscopoResiniensi". Anonimni
sirmijski biskup javlja se u Priskovu fragmentu br. 8.107
. O ostalim panonskim ranokr5ianskim opiinama lol Supran. 99.
ima mnogo manje [Link] o biskupskim lista- 102O Germiniju isp. JOllcHnR1910, col. 1262-1263.
ma boljeje govoriti o pojedinadnimimenima. 103 144p5v 1759, Tom III, 604 B. Pravilan oblik imena vidi u
U Cibalama,osim prvog biskupa i mudenikaiz 3. najnovijemizdanju izvornog teksta - Schol. Arrian.20 (CCSL 87,
st-, prema kasnijoj Sutnji izvora, kao da i nije bilo drugih P a r sI , 1 9 8 2 ,1 5 8 ) .
biskupa. Nedostatak bilo kakvih podatakaonemoguiuje 104InnocentiusEpist., XVI (Pl, 20, 19752,520B).
istraZivanjacibalskecrkvenepovijesti. 105Innocentius [Link]., XLI (PL 20, lg7 5, 6W).
Za biskupiju u Joviji takoder nema gotovo nikakvih [Link]. Mag. Res. Epist.,l,27 i V,40 (CCSL CXL, 1982,
35 i
[Link] ime koje se tradicionalno veZeuz Joviju 318-320).
je ono bisF^upaAmancija, potpisnika koncila u Akvileji to7 Plsrz 1987,32.
[Link].to8 1o8Grrto [Link].,'1,64 (CSEL 82/3 1982,325,327, 363);
. [Link] u_Mtrsi raspolaZemos jednim Eccsn 1924,329-330.
sigurnim imenom - biskupom Valentom. O njemu lo9 144N511759,Tom III, 39 B.
[Link] svjedodanstva,buduii da je bio 11014ap51 1759,Tom ltl,42D.
jedan od najaktivnijih sudionikau dugotrajnomesukobu l1l 14as511759,Tom lll,47 E.

JJ
 Oo Nepos-rBorvoc
SuNcaDoSUNcA
PnRvos

Mansijev je ispravak prihvatljiv. Todan naziv Markove T. Nagyl2l pretpostavljada je arijanac Gaj bio biskup
biskupije daje i primarni izvor, sv. Hilarije: Jovije prije dolaska katolidki orijentiranog biskupa
"52)Marcusa Sauiade Siscia.''t112 Amancija.
Biskup Konstancijejavlja se na koncilu u Akvileji I siscijska kronotaksa bila je predmetom slidnih
381. god. U Mansijevojzbirci spominjese nekoliko puta, [Link] petoricepouzdanoposvjedodenihsiscijskih
najprije u popisu sudionika koncila, a zatim kao aktivni biskupa prva trojica pripadaju 4. st., dok se Ivan i
sudionik rasprave.113 Konstantin spominju u 6. st. U na5em poznavanju
Ivan i Konstantinjavljaju se u 6. st. kao sudionici siscijskekronotaksepostoje,dakle, velike [Link]
dvaju koncilau Saloni530. i 533. god. U Si5iievu izdanju saduvanspomenbiskupa iz 5. st., a i medu saduvanih'
akata tih sabora stoji: "Joannes episcopusecclesiae nekoliko imena postoje poprilidne [Link] kod
Siscianae..."i "Constantinusepiscopus ecclesiae Siscia- nekih autora crkveno-povijesnih sintezanalazimo po-
nae...t' .114 ku5aje dj elomidnepopunesiscijske kronotakse.
JoSvalja spomenutii biskupiju u Basijani, koja je Szal6gyi poku5avaispuniti hijat izmettu pouzdano
bila izvan hrvatskog teritorija. U 6. st. spominje se naime potvrdenih biskupa Marka i Konstancija navodenjem
anonimnibiskup iz Basijane.l15Taj je spomenu svezi s nekih biskupa, dija su imena zabrljeiena na koncilu u
utemeljenjem nadbiskupfe u Justinijani Primi. Nova Ariminiju 359. god.: "Inter EpiscoposArianae perfidiae
nadbiskupijanadomjestilaje nekada5njusirmijsku i pod patronos fuere ex lllyrico in Synodo Ariminensi arun
njezinim pokroviteljstvom na5aose dio podrudjakoji je 359. celebrata Valens, Ursacius, Germinius, Gajus,
nekadapripadaoSirmiju.ll6 Biskupija u Basijani ne Migdonius, p Megasius. Certae sunt omnium istorum
spominjese prije 6. st., te su pogrije5ilioni koji su poput sedes,praeterquam duorum postremorum,Migdonii, &
Szal6gyija ranije datirali nj ezinepodetke.l l 7 Megasii: nam Valens Mursensem, Ursacio Singi-
Prvo pitanje koje se postavilo u svezi s navedenim dunensem, Germinius Sirmiensem, Gajus, ut supra
nepotpunim biskupskim listama, a dija razrada osobito conjecimus, Cibalitanam sedem occupabant. Migdonius,
dominira u starijoj literaturi, tide se moguie popunetih & Megasius cum Illyricani fuerint, tum eosdem
popisa. Sirmijsku kronotaksu su stariji autori, osim s P annonios fuis se.../I zmedu biskupa arij anskoga krivo-
legendamimbiskupima iz l. st., poku5avalidopuniti raz- ujerja bili su zaititnici iz llirika, na sinodi odrianoj u
liditim imenima, koja su nalazili metlu potpisnicima Ariminiju 359. god., Valent, Ursacije, Germinije, Gaj,
kasnoantidkihcrkvenih koncila. U tom smislu se najvi5e Migdoniie i Megazije. Sigurna su sviiu niih siediita, osim
potrudioSzaldgyi,l18 koji [Link] posljednje dvojice, Migdoniia i Megaziia. Valent ie,
je takoder poku5ao popuniti i kronotaksu ostalih pa- naime, zauzimao mursij sku stoli cu, Ur sacij e singidunsku,
nonskih biskupija. Ti i prijedlozi nekih drugih autora Germinije sirmijsku, Gaj, kako smo raniie zakljuiili,
zasluZuju zbog predodenefragmentarnosti usvojenih cibalsku. Migdonije i Megazije ne samo da su bili llirici,
popisa,iscrpnijiosvrt. ve6 su bili i Panonci."l22 Da je rijed upravo o siscijskim
Na prvom semjestujavlja problem cibalskeopiine, biskupima, govore prethodne redenice: "...Sisciaepost
za koju se ne moZe sa sigurno5iu navesti ni jedan Marcum, & ante ConstantiumArianos sedisseEpiscopos.
predstavniknakon biskupa i mudenika Euzebija. Szaldgyi ..At quinam hi fuerint, nunc [Link] Sisciji su
ipak uodavajedno ime koje se u aktima crkvenih koncila poslije Marka, a prije Konstanciia bili arijanski biskupi...
destospominjei koje bi se moglo odnositi na cibalskoga A koji su to bili, sada istraiujemo."l23 Ovaj poduZi citat
[Link] o panonskomebiskupuGaju, koji se kao ilustrira Szal6gyijevo nastojanje popunjavanjasiscijske
predstavnikarijanstvau izvorima vrlo destobiljeZi skupa s
arijanskim biskupima Valentom, Ursacijem i Ger-
minijem. Dok se uz imena posljednje trojice u pravilu ll2 gilur1us
nalazti oznaka biskupije, uz Gajevo ime ta oznaka ne- Paris.,Blll4 (CSELLXV, 1916,
[Link]. 138).
113144v51 [Link].600D,613A.
[Link] se, medutim, spominjekao panonskibiskup, 114
te se nalaziona delu neke od panonskihopiina. I zaista, SrSrC1914.160.164.
I 15lsp.Drcrz1987,45-46.
kako Mansi u svojoj kompilaciji, tako i primarni antidki l16 Temeljnu je GneNtc
napisao
studijuo toj novojnadbiskupiji
izvoi, vrlo destospominju panonskogbiskupa [Link]
Szaldgyije smatrao da je rijed o cibalskom biskupu: 1925,t13-r34.
117Snl,qcrus (Libertertius).
1':-77,163
"Suspicio me non levis pulsat, Pannonium illum
1185at-a61us 44(Libertertius).
17'17,
Episcopum, nomine Gajum, Valentis, & Ursacii, rc
119y"1; spomenipanonskog biskupaGaja:MeNsl 1759,Tom. III.
Germinii in propugnanda haeresiAriana socium, de quo
saepiushactenusmentionemfecimus,fuisse Praesulem 314D, 359 B-C, 361B, 399B: [Link].,ll, XXXVII, 137
[Link], zaista,da je onaj panonski biskup, po (PG LXVII, 1864,col. 307);[Link].,lV, XVII, 155(PG
imenu Gaj, drug Valentov, Ursacijev i Germinijev u LXVII, 1864,col. 1162).
120Sar,qctus1777, 160(Liber tertius).
branjenu arijanske hereze,o kojemu smo do sada iei6e 12151oo"1939,217.
govorili, bio cibalski voda.'/I20NavedenoSzal6gyijevo
122Snrecrus1777,183 (Liber tertius).
mi5ljenje o biskupu Gaju moZda bi se moglo prihvatiti,
123Supran. 122.
iako se u literaturi mogu naii i [Link]

34
 POVUESTSTARoKRSCANSKIHZAJEDNICA NA TLU KoNTINENTALNE HRVATSKE

biskupske liste. Migdonije i Megazije spominju se Eggerovumi5ljenju od tri panonskeJovije samoje jedna
zajedngs Ursacijem,Valentom, Gajem i nekim drugim moglabiti biskupskosjedi5te.r30To bi bila Jovija smje5-
biskupimau pismu i2359. god. koje [Link] tenaizmedu Petovijai Murse, jedina oznaEenakaocivitas,
7a 5. st. Szal6gyine pronalaziodgovarajuielidnosti. a druge dvije Jovijel3l bile su samo skromne cestovne
J. Zeiller predlaZe da se siscijanskim biskupom postajete nisu mogle imati rang biskupije. U ma<larskoj
smalraVindemrje, sudionik koncila u Gradu 579. god. T4j litelaturi postoji medutim drukdije mi5ljenje gledelokacije
Vindemije jeu aktima potpisankao Vindemius episcopui antidke biskupije. T. Nagy je prerna Eggerovom kriteriju
Cessensis. U izvorima se pojavljuje i poslije, na koncilima velidine i znadenjagrada, postavio tezu da je jovijska
589. i 590. god. Zeiller navodi Pavla Dakona, koji iz- biskupija bila u Hetdnypuszti(lokalitet s vaZnim antidkim
vje5tavao Vindemijinu sudjelovanju na koncilima. Pavao ostacima).132 Tu se moglo naluiti veliko utvrdenonaselje,
Dakon gaje smatraobiskupom Istre, s dime se Zeiller ne civitas u kasnoantidkomesmislu rijedi. Kako je takvo
[Link] Zeillerovu mi5ljenju, rijed je o siscijskombis- naseljeprelazilookvire obidnecestovnepostaje,u njemu
kuPu.12s se mogla nalaziti i starokr5ianska biskupija. I drugi
U novrjoj literaturi Zeillerovateza o Vindemiju kao madarski autori tvrde da je jovijska biskupija bila u
posljednjemupoznatom siscijskom biskupu nije prih- Hetdnypuszti.l33 Kako nasuprot tome braniti tezu o
va([Link] se dinitezaM. Suiia, koji Vin- biskupiji u dana5njemLudbregu ? Ako znamo da su
demijevubiskupijupostavljana otok Brijun.l2o madarski starokr5ianski, a i uopie kasnoantidki nalazi
_ Drugo pitanje iz literature o panonskoj Crkvi vrlo brojni i bogati, dok su naprotiv u Hrvatskoj vrlo
takoder se najuZe povezuje s fragmentarnim karakterom oskudni, onda bogatstvo nalaza u Het6nypuszti nije
pgltojeiih biskupskih lista. Rijedje o problemujovijskoga nikakav argumentza lokaciju biskupije u tom mjestu. I na
biskupa i jovijske biskupije uopie. Naime, u raspravljanju drugim hrvatskim lokalitetima, u Sisku, Osijeku ili Vin-
o Joviji trebarazlikovati dvije razineistraZivanja,odnosno kovcima, starokr5ianskinalazi su vrlo oskudni (mislimo
dva medusobnopovezanaproblema:problem postojanja na nedostatakstarokr5ianskearhitekture), pa ipak nitko i
samebiskupije u Joviji (StoproizlaziizrazliEitih podataka ne pomi5ljada Sisciju,Mursu ili Cibale, trebazbog toga
u izvorima) i problem lociranja te biskupije (koj1 nastaje locirati na drugim mjestima. Naravno, problem lokacije
nakon Sto se prihvati da se izvori odista odnose na Jovije posebnoje [Link] postojanjavi5eistoimenih
biskupiju u Joviji). naseljana prilidno usku [Link], oskudnoststaro-
.TeVa o biskupiji u Joviji nastalaje na temelju kr5ianskih nalaza, koja je opienito karakteristidnaza
koncilskih akata u kojima se uz ime biskupa Amancija, sjevernu Hrvatsku, ne moZe biti dokazom protiv pos-
sudionikakoncila u Akvileji 381. god. pojavljujeoznaka tojanjajovijske biskupije u Ludbregu. To ne znadi da u
Ioviensium. Medutim, u nekim izvorima umjesto Maclarskojnije bilo biskupija ili da ih dak nije bilo mnogo.
Ioviensium ditamo Niciensis.l27Radi li se u ovom sludaju Obilj e nalaza,osobito starokr5ianskearhitekture,svjedodi
o dvojici razliditih biskupa ili jedan od spomenutihnavoda o postojanjubiskupija na madarskom tlu. One naZalost
treba odbaciti kao pogre5an ? Sudeii prema mnogim ostaju bez potvrda u literarnim izvorima jer se njihov
nejasnimmjestimaiz koncilskih akata (spomenimosamo spomen nije saduvao u postojeiim aktima, a kato je
razlidrte varijante pisanja istog imena, koje moZe biti korpus kasnoantidkih izvora zatvoren i dobro istraZen,
iskrivljeno do neprepoznavanja)moguie je i jedno i malaje ili gotovo nikakva moguinost potvrdivanjaneke
drugo. Uz Amancija se, medutim, veZei tre(a oznaka.U madarskekasnoantidkebiskupije literarnim zapisom.134
novom izdanju akata akvilejskogakoncila (CSEL 8Z/3,
1982) umjesto spomenutih odredenja, stoji Amantius
gqiscopusLotovensium. U najnovijoj se literaturi stoga
isqidgdyojbenostAmancijeve veze s Jovijom, premdaio
nije iskljudivo stajali5te,te se i dalje u literaturijednako 124HilariusFrugm.,X, 693B (PL X, 1845,col. 705).
zastupaitezao Amanciju kao biskupuJovije.l2a 125Z;eli.:ren 1918,t40.
Osim koncilskih akata, prema Eggerovim vrlo 1265u16lg87, 203-215.
uvjerljivim argumentima drugi vai,an izvor za istoga 127 PregledrazliditihimenovanjabiskupaAmancijau izdanjima
Amancija, sudionikakoncila u Akvileji, jest izgubljeni koncilskihakatadonosiEccus. 1924,328.
natpissjednoga [Link] se 128lrp. BnaroZ 1986a,372n. 58.
natpisu medutim nigdje ne spominje Jovija, iako se iz 129z^ objavui detaljnuinterpretaciju natpisaE ccnn 1924,32':--341.
{egovg. sadrZajamoZe pretpostaviti da se Amancijeva 13og66Bp1924,340.
biskupija nalazila u Panoniji. Ako se sada u izvorima 131O ui3"lokaliteta podimenomlovia,[Link]-re1916,col. 2005;
potraLineki biskup Amancije iz Panonije,pojavljuje se Gne.p1936,41,62-64.119-120.
vei spomenuti navod o Amanciju iz Jovije. takb se 132Pa6y 1971,320.
posredno,alali,zom sadrLajanatpisasa sarkofaga biskupa [Link]. THoues 1980,109;Tnoues 1982,263.
Amancija, dvojbeni podatak o biskupiji u Jovijfpojavljuje 1341.4ini podataku literarnimizvorimajest zapiso Vigitiju, mo-
u novomesvjetlu. guiem biskupuSkarabancije. Zbog kasnogavremenau kojem se
j.e
. Ak9 y iz-vorimazaistarijed o biskupiji u Joviji, Vigilije javlja i taj je [Link] Vigiliju i kasniju
potrebnoje jo5 rije5iti pitanje poloZajate biskupije. prema sekundarnu fiteraturudonosiT6rs 1974. 269-275.

35
 SuqcRoo SuNcePnlvoe
Op NeposrEprvoc

lzgleda da i povijesne okolnosti i doba u kojem se poznatisiscijski arijanski biskupi. Po toj konstrukciji imali
spominje Amancije Jovijski govore u prilog Eggerove bi i u Sisciji slidnu situaciju kao u Sirmiju, gdje nakon
argumentacije. Taj je biskup samojedan od posrednikai periodadominacije arijanstva,dolazi do katolidke reakcije
prenositelja sjevernoitalskih utjecaja u panonskom i postavljanjakatolidkoga biskupa. Dalje pitanje koje bi se
medurjedju u doba Ambrozija Milanskoga. Podaci o u ovome kontekstu moglo postaviti tide se moguie
vremenu pokopa s izgubljenoga Amancijeva sarkofaga povezanostiizmedu Ambrozija Milanskoga i siscijskog
govore da je biskup djelovao u Panoniji u zadnjim biskupa Konstancija. Ima li literarnih potvrda o njihovoj
[Link]., upravo u doba djelovanja Anemija, povezanosti?
Ambrozijeva Stiienika u Sirmiju. Kao 5to je poznato, Konstancijeje nesumnjivo kao katolidki biskup i
Ambrozije Milanski je kao protivnik arijanstva djelovao sudionik koncila u Akvileji, bio u nekoj vezi s Am-
vrlo radikalno teje uz njegovu osobnuintervencijuna delo brozijem Milanskim. Poznataje Ambrozijeva kores-
sirmijske metropolije postavljen katolidki orijentiran pondencijas nekoliko sjevernoitalskihbiskupa, nad
Anemije. O tom dinu Ambrozijeva uplitanja u crkvenu kojima je imao neposredanudecaj,a takodersu saduvana
politiku Ilirika izvje5tavaAmbrozijev biograf puu1in.13s njegovapisma upuiena drugim osobama,medu ostalimai
Paulin izidito govori o Ambrozijevu dolasku u Sirmij onodobnim carevima. Unutar korpusa saduvanihAmbro-
zbog posveienja biskupa Anemija. Spominje takoder zijevih pisama,dva su upgrienaizvjesnuKonstanciju,koji
neprijateljsko drZanje arijanaca pod za5titom carice nije sigurnoidentificiran.Stovi5e,ni5tane dokazujeda su
Justine,koji se nisu slagali s izborom katolika Anemija. oba pisma upuiena istoj osobi. Prvo pismo upuieno
Na ovome mjestu Paulinovo pripovijedanje poprima Konstancijudatiranoje u kritidkom izdanju Ambrozijevih
anegdotskikarakter - svu paZnju poklanja neobidnom pisamau 379. god. U pismu se spominje Konstancijevo
dogadaju,napadudjevojke arijanke na Ambrozija. Ono nedavnoimenovanjebiskupom, pa je iskljudenoda se radi
StoPaulin ne prenosi,a Stoproizlaziiz njegova pridanja, o nekoj svjetovnoj osobi. U to doba se osim siscijskoga
jest znadenjekoje je imalo Ambrozijevo djelovanje u Konstancija pojavljuje jo5 jedan istoimeni biskup
kontekstu crkvenih odnosa izmedu Milana i Sirmija. [Link] medutim, po jednome
Ambrozije je naime djelovao izvan postojeiih crkvenih svom navodu, nije bilo upu6enoni jednomu ni drugomu
kanonai dotada5nje prakse, jer je sirmijskaCrkva, koja se poznatom Konstanciju. U tome navodu, Ambrozije
tada uzdtie do metropolijskoga ranga, bila crkveno- povjerava svome Stiieniku Konstanciju na brigu
pravnonezavisnaod sjeverneItalije i imala je navlastito kr5iansku zajednicu u blizini gradiia Forum Cornelii,
pravo samostalnogauredenja svoje hijerarhije. U tom koju je trebalo de5ie posjeiivati. To znadi da se
smislu se Ambrozijevo djelovanjeizvan njegovapodrudja, Konstancijeva biskupija morala nalaziti negdje u blizini
posebnoistide i tematizira u suvremenojliteraturi. Tako toga gradiia. Autor komentara uz ovo pismo Konstanc_ij^q
ditamo kod Jonesa: "Milan was at this period the priznaje da ne moZe odrediti Konstancijevo sjediSte.138
administrativecapital of the West, but its ecclesiastical Drugo pismo upuieno Konstanciju ne sadrZavamedutim
pre-eminence was due less to this fact than to the nitikv6 podatG o lokaciji Konstancijevebiskupije.l3eTo
dominating, not to say domineering, personality of its pismo raspravljao ruzlozimanekih razlika izmedu Staroga
bishop, Ambrose. His most extraordinary assertion of his i Novoga zavjetai posveje teorijske prirode. O Kons-
authority was to consecratea bishop of Sirmium in 376. tancijevoj osobi ne kazuje [Link] se moZepretpostaviti
No canon or ancient custom justified this interferenceof da su oba pisma upuiena istoj osobi (kako pretpostavlja
the bishop of Milan in the affairs of a church which lay autor komentara),to i ne mora biti todno. Moguie je daje
not only in another province but another diocese.rr136 drugo pismo Konstanciju (ono objavljeno pod brojemT2)
Ambrozijevo djelovanjeu Sirmiju moZe se objasniti samo bilo upu6enosiscijskomebiskupu. Time bi i Konstancije,
snagomnjegove lidnosti i njegovim velikim autoritetom i poput Anemija i Amancija, bio povezan s Ambrozijem
ono ne oznadavapotpadanje sirmijskog podrudja pod Milanskim. dime obnovljenaortodoksnaorijentacija pa-
jurisdikciju Milana. Rijed je o prolaznome utjecaju na nonske Crkve zadobiva posebnu kompaktnost, koja se
crkveneprilike u inadecrkveno-jurisdikcijski nezavisnu rzraLavala u vrlo slidnim uvjerenjima predstavnika
podrudju. panonskihopiina.
Pored Anemija Sirmijskog i Amancija iz Jovije U proudavanjustarokr5ianskihpanonskih zajednica
spominje se u isto doba katolidki siscijski biskup posebno je valno pitanje o mjestu koje su predstavnicitih
[Link] i prethodnadvojica panonskihbiskupai opiina imali unutar opiega razvoia kr5ianske Crkve.
KonstancijeSiscijski pojavljuje se na koncilu u Akvileji Predodenekronotakse svjedodeo malome broju poznatih
[Link]., gdje aktivno sudjelujeu raspravio arijanstvui
pridruZujese ostalim katolicima u osudi [Link] g [Link] , 11(PLXIV, 1882,32-33).
Sisciji,koliko je poznato, zarazliku od Murse i Sirmija, 1 3 6 ; s N r B
1 5
9 6 48, 8 8 .
nisu djelovali arijanski biskupi, pa se Konstancijeva 137P1o*rt1759,[Link], 613A.
orijentacija moZe smatrati nastavkom vei utvrdene [Link].,11,755-761(PL 16, 1979,col. 8'19-
crkvene politike. Ipak, kako smo op5irno ilustrirali 888,851-852).
navoilenjemSzal6gyijevami5ljenja, moZda se u nekim 139Ambro"iusMed. Epist., LXXll, 1071ft. (PL 16, 1979,col.
pratiocima Valenta, Ursacija i Germinija, mogu pre- 1243-1251. 867-868).

36
 POVUESTSTARoKRSEANSKIHZAJEDNICA NA TLU KONTINENTALNE HRVATSKE

O metropolije m podrudjesirmijske metropolije krajem 4. i u 5. stoljeiu

'+
biskupije na tlu sjeverneHrvatske = podrudjesalonitanskemetropolije u 6. stoljeiu

---- granice provincija sferautjecajaakvilejske crkve

N

Karta 3. - Crkveno jurisdikcijska pripadnost antidkih biskupija sjeverneHrvatske

biskupa. O nekim drugim podrudjima Carstva koja su Duboka odanost arijanstvu djelomice se razvila i zbog
ulivalamirniji razvoj nego panonskopodrudje,ostaloje Arijeva boravka u Panoniji.141MoZda je nepokolebljiva
mnogo vi5e podatakai o razvoju hijerarhije i o brojnosti ustrajnostu arijanstvu usred katoliEkog Zapadajednim
klera (primjerice susjednasalonitanskabiskupija). Od dijelom uvjetovana i teZnjom za isticanjem vlastite
broja predstavnikapuno je vaZn4adjelatnostpojedinih [Link] bi se moZda moglo naslutiti iz sadiiaja
lica, pa su prema tome kriteriju zajednices fragmentarnim antidkih izvora koji vi5e nagla5avaju pragmatizam
kronotaksama mogle imati vaZniju ulogu od onih s panonskiharijanskih biskupa nego njihovu velidinu kao
posvjedodenimkontinuitetom, ali s neaktivnim pred- teologai mislilaca.
stavnicima, koji se svojim stavom i uvjerenjima nisu Najglasovitiji arijanski biskup, Mursijac Valent bio
posebnoisticali. Panonskekr5ianske zajedniceu 4. st. je prisutanna mnogobrojnim crkvenim sjednicamakroz
imale su nerazmjerno veliko znalenje i utjecaj na dugo vremenskorazdoblje. Prvi put se pojavljuje, zajedno
onodobna zbivanja u odnosu na broj poznatih pred- s Ursacijem na sinodi u Tiru 335. god. Tu se Valent i
stavnika. O tome govori prisutnost i uloga panonskih Ursacije sukobljavaju sa sv. Atanazijem, koji je vai,an
biskupana crkvenim koncilima u 4. st. Arijanski biskupi
panonskih zajednica,pretvorili su zapravo, kako se to u 140Za povijestcrkvenihkoncilajo5 je najvaZnijemonumentalno
literaturis pravomistide,l4 4. st. u svoje stoljeie. ViSeje djeloiz [Link].,HEFELe1873(ErsterBand),1875(ZweiterBand).O
povijesnih okolnosti dovelo do takvoga [Link], pa arijanskojhereziisp. primjericeGwerrrx 1882i Scsweprz 1959,
ondai cijela Panonlja,u 4. st. vrlo su destomjesta boravka te studijena hrvatskome jeziku PAVri 1891,Roco5li 1962i
rimskih [Link] da to udedena procvat cijeloga Gesnrisvti [Link] i informativan
Gnxrz 1950.
kraja i jadanjesamosvijestilokalnogasveienstva,koje ie 1411.4ini saduvanilikovnl prikaz Arija potjedeiz Panonije-
smatra pozvanim svima odredivati pravu mjeru vjere. THoHrRs 1980,203.

3I
 OD NEPOBJEDIVOGSUNCA DO SUNCA PRAVDE

izvor za njihovo djelovanje. Naime, od Valenta i Ursacija Slika o panonskim starokrBianskim opiinama,
nisu $a saduvalinikakvi spisi, nikakva djela u kojima bi proizlazi kako je vidljivo, iz podataka o biskupima;
obrazlolrli svoja teolo5ka gledanja. MoZda je i to Sto o voclamatih zajednica. O tome kakva su bila religijska
njima najvi5e znamo iz opisa protivnika razlogom 5to uvjerenjaobidnih ljudi, manje se zna. To nije neka poseb-
pobutluju negativneemocije. Susreiemo ih ponovno kao nost panonskog prostora, nego je opia karakteristika
vaZnesudionike zbivanja na crkvenom koncilu 343. god. na5ihspoznajao starokr5ianskomrazdoblju. Tako npr. na
u Serdiki. koncilu u Serdiki nije bilo govora o uvjerenjima obidnoga
Zatim se javljaju u Milanu 347., na sirmijskim puka: "This period was dominated ecclesiasticallyby the
saborima 50-tih godina (na kojima su donesenetzv. power and authority of bishops. We find nothing in the
formulaeSirmienses),u Milanu 355. god. i u Ariminiju Serdicadocumentsconcerningthe religion of the masses
359. god. Nije sigurno jesu li bili nazodni na sinodi u of the people. The later Eastern Orthodox belief that the
Rimu 369. god., na kojoj su pod papom Damazom authority of the Church is diffused among all its members,
osudeniiizopleni. Ne zna se da li su nakon toga napustili bishops, clergy and people had not yet come into
Panoniju i kakva im je bila dalja [Link] prominence."145
istomi5ljenik Germinije Sirmijski takoder u to vrijeme Tradak svjetla u pitanje teolo5kih shvaianja puka
i5dezavaiz crkvenih rzvora, a da, nakon Sto je ublaZio unosi, kad je rijed o sirmijskoj opiini, saduvanarasprava
svoje arijansko shvaianje, nije bio izopien na rimskoj izmedu pudanina Heraklijana i biskupa Germinija -
sinodi369. god. Altercatio Heracliani laici cum Germinio episcopo
PoloZaj ostalih panonskih biskupa ogleda se u Sirmiensi.l46Tai dokument, kako kaZe Gabridevii: "na
njihovom sudjelovanju na najv aLnijim crkv enim k oncilima veoma jasan nadin govori o zanimanju Sirokih slojeva
u 4. st. Tako Domnio Sirmijski sudjelujena I. ekumen- pudanstvau Sirmiju za teolo5ke rasprave, odnosno za
skom koncilu u Nikeji 325. [Link] govori o visokom politidko-vjerska pitanja koja su sa tim raspravama
stupnju kristijanizacije panonskog prostora, pogotovo ivakako bila u vezi." 141Zanimliivo je da pudanin Herak-
kada se ima u vidu da je u Nikeji bilo vrlo malo biskupa s lijan ne pristajeuz biskupova shvaianja i da ima vlastite
latinskogZapada. [Link] je medutim jedini primjer da se u
Na srediSnjemkoncilu u 4. st., saboru u Serdiki, saduvanim izvorima za panonsku Crkvu spominju
odrZanuvjerojatno 343. god. (razliditi izvori daju razlidite uvjerenjaobidnogapuka. Ni saduvaniepigrafidki materijal
datumeodrZavanjakoncila),t+z 611isu nazodni katolici (posebnokadaje u pitanju hrvatsko podrudje, gdje s9
Marko Siscijski i Euterije Sirmijski te arijanacValent iz starokr5ianski epigrafidki spomenici rijetki) ne unosi
Murse. Kako je na tome koncilu doSlo do razdvajanja mnogo svjetlau tu problematiku.
katolika i arijanaca,spomenuti biskupi bili su zapravo na U literarnim izvorima koji se odnosena sakralnu i
dvama razliditim koncilima, pri demu se Valent pridruZio na svjetovnupovijest nalazimo neke vremenskeodrednice
preteZitoistodnoj skupini, dok su Marko i Euterije ostali koje govore o moguiem trajanju starokr5ianskihopiina.
vjern\Zapadu. U crkvenoj se historiograflji posebnoistide Crkveno-povijesneizvore naveli smo unutar ovoga rada.
ta dimenzija koncila u Serdiki, naime prvi put jasno Rijedje o onim, prilidno rijetkim podacima,o biskupima
iskazanodijeljenje kr5ianske Crkve na Istodnu iZapadnu, 6. st. Uz rezervuspram T6thova iZelllerova mi5ljenja(o
Stoie se onda dalje produbljivati na koncilima i u 4. i u biskupima Vigiliju i Vindemiju) u izvorima nalazimo
kasnijim stoljeiima.la3Mursijac Valent je na serdidkom samonekoliko [Link] 530. i 533. spominjuse
koncilu posebnoosuden od strane ortodoksnihbiskupa siscijski biskupi Ivan i [Link] sudjelovanje
zbog poku5ajazatzimaryaakvilejske [Link] opisa toga na salonitanskimkoncilima govori o prikljudenju siscijske
nemilog dogacfaja,koji daje sv. Hilarije, 144prosijava opiine salonitanskojn adbiskupiji. Spomenvj erojatno sir-
negativnostValentovakaraktera. mijskog biskupa Sebastijanau kasnom 6. st. predstavlja
Na kraju, po zavr5etku dominacije arijanstva, zapravosvjedodanstvoo padu Sirmija. I na kraju, podatak
pojavljuju se na koncilu u Akvileji trojica katolika: o anonimnombiskupu iz Basijane,koji je potdinjennovoj
Konstancije Siscijski, Anemije Sirmijski i Amancije nadbiskupiji, takoder govori o opadanju znader4aSirmija.
Jovijski. Akvilejski sabor 381. bio je sabor Zapada; MoZemoreii da crkveno-povijesni zapisi iz 6. st. prije
istodobno je odrZan istodni sabor u Carigradu, Sto
pokazuje kako se nastavila praksa zapodetau Serdiki. Ti
sabori iz 381. god. poznati su po konadnoj osudi
preostalih arijanskih biskupa, nakon dega ta hereza
umnogomegubi na vaZnosti. 1 4 2B n n x n n p1 9 8 3 , 4 9 .
Treba napomenuti da je arijansko krivovjerje u [Link] 1983,passim.
odnosu na katolidko shvaianje sv. Trojstva bilo samo 144gi1u.1ur Fragm.,fr. II, 630,12 (PL X, 1845,col.641).
145BeRuano1983,132.
najvaZnij4 ali ne i jedina neortodoksnaorijentacija unutar
[Link] samo heretidko 146OblavSena u Pl, Suppl.l, 1958,350.- PodatakpremaBna'roZ
udenje sirmijskoga biskupa Fotina, dija je kristologija 1990,549 n.204.
imala udecajai nakon njegovaprotjerivanjaiz Sirmija. 147Gaenrdpvtc1987,298.

38
 PovUEsT STAROKRSEANSKIHZAJEDNICA NA TLU KONTINENTALNE HRVATSKE

svjedode o nestajanjupanonske crkvene organizacije, U drugome slidnom pregledu starokrSianskihnalazal53

nego o njezinu trajanju. Ipak, oni su pouzdani dokazi o Thomas mnoge predmete datira u 5. i 6. st. Iako ne
postojanju pojedinadnihopiina. iskljuduje moguinost egzistiranja pojedinih barbarskih
lzvori koji se odnose na svjetovnu povijest, krBianskih grupa, kojima pripisuje neke starokr5ianske
odnosno na zbivanja oko seobe naroda, mnogo su nalaze, Thomas smatra da se ranokrbianski predmeti
broJnlji.l4sTi su izvori vrlo vaZni za pitanje kasnoan- mogu uglavnom pripisati kasnoantidkomuromaniziranom
tidkoga kontinuiteta [Link] [Link] smatrada se osobito u nekim manjim
teorije o kasnoantidkom kontinuitetu roma- niziranog podrudjima kontinuitet romaniziranogastanovni5tvamoZe
Zivlja Panonije, koje su osobito brojne u suvremenoj dokazati do duboko u srednji vijek.
literaturi, poJazei od literarnih podatakai od arheolo5kih Slidnomi5ljenje imaju mnogi suvremeniistraZivadi.
nalaza"lae$16 je posebno valno, te teorije dokazuju Svi oni pristaju uz teoriju kontinuiteta koja je u
kontinuitet romaniziranog stanovni5tvana tlu Madarske, suvremenojliteraturi opienito prihvaiena.
pa se iz toga samopo sebi podrazumijevada je u juZnim U svjetlu takvih razmi5ljanja,a imajudi u vidu i one
krajevima (na tlu Hrvatske) taj kontinuitet bio jo5 malobrojne literarne vij esti o postojanju starokr5ianskih
izrai,[Link] nekih argumenatazastupnika teorije o zajednica (osobito u Sirmiju i Sisciji) na juZnome
kontinuitetu,izvedenihsamo iz radova jedne osobe, E. B. panonskompodrudju, moZemo smatrati sigurnim da su te
Thomas. z4ednicepostojaletrjekom cijeloga 6. st. prilagorlavajqii
U klasidna djela provincijalne arheologije spada se novim prilikama, kako to svjedodi pripojenje Siscije
knjiga E. B. Thomas o rimskim vilama u Panoniji. salonitanskojmetropoliji.
Autoricaje u cijelomenizu objekata pretpostavilasakralnu
namjenuili prilagodbuprostora.15lU poglavlju o konti- 148y16inpr.njihovuobjavukodDrcrz1987,27-6'1
.
nuiteturimskih vila Thomas pretpostavljanjihovo trajanje 1495"1u mi5ljenjao kasnoantidkome kontinuitetu:ALFOLDI1926;
tijekom 5. st. Ona govori o zajednidkomZivotu kasno- SnSBI- 1980.13-17;T6rH 1980,93-100.
antidkoga romaniziranog i novodo5loga, barbarskog 150grnounaliteratuiao gradovima juZnePanonije: 1902,
BRLNSMID
stanovni5tva. l|'t-166: Mtnrovli (M) 1971,5-90; PlNrsnovti 1978;Sa- Sel
U pregledu arheolo5kih starokr5ianskih nalaza iz 1974, col.'l02-74l ; GoneNc-V lrrc 1983,59-7 l.
madarskogadijela PanonijeThomas povezujeneke nalaze l5l 1s6va5 1964,pussim.
s produZenomegzistencijomkasnoantidkogastanovniStva. 1521lsNars 1982,280-281
Medu te nalazepripadaju plodastefibule koje su panonski 1531sep6s 1987,284-294.
kr5iani kao hododasnidkespomen-predmetedonosili iz Napomena:Zahvaljujemse prof. dr. B. Kuntii-Makvii na brojnim
SveteZemlje. Ove su fibule narodito brojne u grotovima primjedbama koje su poboljialeovajtekst.
i sugestijama
Peduhai Fen6kpuszte, koji se datirajuu 6. i 7. st.1s2

39
 BrankaMigotti

ARHEOI,OST,I GRADA IZ RANOKRSEANSKOG RAZDOBLJA U

KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ

Dana5njase kontinentalna Hrvatska - koja na prirodno-povijesnoj i geopolitidkoj cjelini nego o

zapadugranidi sa Slovenijom, na sjeveru s Madarskom, hrvatskome dijelu Panonije, koji je prvi kristijaniziran,
na istoku sa Srbijom, a na jugu s Bosnom i Hercegovinom postoji veii broj izvornih pisanih podataka iz razdoblja
- do kraja 3. st. prostiralana podrudju [Link] ranogakr5ianstva negoli o madarskome.T Stogaje barem
Gornje i Donje Panonije(Pannonia Superiori Inferior), te podjednakazastupljenostu arheolo5kojgraclinajmanjeSto
Dalmacije. Ta podjela u osnovi vrijedi izarazdoblje od 4. se moZe realno odekivati. Ostavljajudi po strani pitanje
st. i dalje, s time da se nakon 297. god. dijelovi Panonije prirodnog propadanja arheolo5kih ostataka, njihova
na prostorudana5njesjeverneHrvatske nazivajuPannonia otudivanjai odno5enjaizvan Hrvatske, te uni5tavanjaiz
Saviai PannoninSecunda.r utilitarnih pobuda, o demu bi se dala napisati zasebna
Ranokr5iansko razdoblje u klasidnome smislu studija, glavnim uzrokom slabije zastupljenostirano-
zapodinjeposlije 313. god., ali se njegovaprva duhovna, kr5ianskih predmeta u arheolo5koj gracli kontinentalne
organizacijskai simbolidka oditovanjapojavljuju vei u 1 i Hrvatske ostaje neistraZenost.S obzirom da argumenteza
2. st.z Donjom granicom teoretske moguinosti pre- tu tvrdniu tek treba iznad| neka jedan od njih bude
poznavanjaranokr5ianske prisutnosti u kontinentalnoj lokalitet Strbinci u Budrovcima, gdje se u novije doba
Hrvatskoj smatram 2. st., a razloge iu takvome pristupu za5titnim istraZivanjimau5lo u trag dvjema ranokr5-
obrazloZiti dalje u tekstu. Ostavljajuii po strani pro- ianskim nekropolama.8
blematiku arheolo5ko-povijesnih periodizacija i podetaka Opienita neistraZenostkasnoantidkih groblja u
srednjovjekovnog razdoblja u razliditim dijelovima Hrvatskoj velika je prepreka i otkrivanju ranokr5ianskih
Rimskoga Carstva,gornjom granicom ranokr5ianskoga ostataka.e Premdaje u tome pogledu situacija u susjednoj
horizontasmatramkraj 6. i podetak 7. st. Tada se, naime, Maclarskoj znatno povoljnija, razludivanje i siste-
na na5em podrudju stvaraju prve ranosrednjovjekovne matiziranjenalazaiz 5. i 6. st. jo5 je neizvr5enaobveza
drZavnetvorevine slavenskihnaroda.3 panonske arheologije u cjelini. Put je k tome cilju
dobranoraskrden kada je s vremenom odbadena(premda
ne posve!) dugogodiSnjazabluda o Panoniji kao zemlji od
I. Uvod 4. st. opusto5enoj i osiroma5enoj u arheolo5kome
pogledu.l0Arheolozi koji se bave tim razdobljemnastoje
IstraZivanje ranokr5danske crkvene povijesti ponajprije prepoznati i razdvojiti nalazena temelju etnidkih
Panonijeima dugu tradiciju, bogatu saznanjima,koja se i kulturnih obiljeZja, odnosno autohtone rimske od
temeljena obilju izvornih ili prerailenihpisanih podataka.a barbarskih. Mectutim, u Siremu je civilizacijsko-kul-
Tim je rezultatima madarska arheologija izmetlu dvaju turolo5kome smislu jednako vaLno ustanoviti rano-
ratova pribrojila i vaLne nalaze ranokr5ianskih ma- kr5ianske elemente, kao potvrdu [Link],
terijalnihostataka.5Istovremeno je ranokr5iansko raz- kr5danskasu obiljeZjanosili i Rimljani i barbari, a upravo
doblje u hrvatskome dijelu Panonije, odnosno kon- je vjera ugradila moralna i materijalna obiljeZja rimske
tinentalnoj Hrvatskoj u cjelini, najslabije istraZen ar-
heolo$kihorizont. Planska se iskopavanjaranokr5ianskih l Sopnoxr1980.58-59.
lokaliteta nisu nikada provodila, a jedini tekst koji 2 Jrolu19?2.
tematizira ranokr5ianske nalaze sjeverne Hrvatske 3 MnrosRno 1980,
7.
preglednaje studija, pa nije mogla obuhvatiti ni svu Sirinu, 4 Jen,qr1994.
a kamoli sloZenosttoga horizonta.6Rezultatje odekivan 5 THonaes1980a;Tuoues1982.
- varljiva slika o izrazitoj oskudnosti arheoloSkegrade 6 Vrrri-BnleNeri1978.
ranokr5ianskogarazdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj. U 7 Tr{oues1974,143.
istinitost takvoga dojma s pravom se moZe sumnjati, 8Rnuuc 1980; GREGL 1993.
primjerice i zbog usporedbe s arheolo5ki bogatijim 9Dnuo 1986,29.
madarskim dijelom Panonije. Ne samo da je rijed o istoj l0 B nnxdczr1980,I 14;SRlevoN- Benr6czl1982,l5g.
 Oo NBpoeJsorvocSUNCAoo SuNcePRAVDE

civilizacije u temelje [Link] odredenimkriterijima, pa ie o njima biti rijedi naknadno

E. T6tha - rimski je kozmopolitizam nastavioZivjeti u lbr. 33, 34, 60-641.
kr5ianskomeuniverzalizmu.1I Medu spomenutimprivjescima osobitoje zanimljiv
onaj likom oranta. S obzirom na dataciju (2-3' st.),
s
najvjerojatnijeje rijed o poganskomemolitelju, ali ne treba
II. "Pretkr5danski" horizont zaboraviti ni to da tijekom prva tri stoljeia prikrivenoga
(2-3. stolje6e) kr5ianstvaorant nadomjestasimboliku [Link] Drugi je
izuzetanpo tome Sto zdruZuje solarno-lunarni oblik i
1. Kult bogaSola metaforiku, koja je inade opie mjesto kr5ianske teologtje
Na putu od ilegalnihpodetakau 1. st",sve do 4. st., lbr. 41.1eTa grupa predmetabez dvojbe simbolizira
monoteistidku religiju, utjelovljenu u kultu Sunca, ali
kadaje prvo ozakonjena(313. god.), a potom nametnuta moguie i u solarnomeaspektuKristove [Link], od
kao drZavnavjera (380. god.), krlianstvo se suodavalos Staioga zavjeta do patristidke literature Krist se
otporima. Klasidna poganska boZanstva, orijentalni poistovjeiuje s razliditim moralno-filozofskim vidovima
misterijskikultovi i Zidovskavjera bili su otvoreni stoga iundevekozmidke energije,medu inim s pravedno5iu(Sa/
manje opasniprotivnik. Temelje kr5ianskoganaudavanjai Iustitiae).zoStogase ne treba duditi da je kristogram na
crkv enoga ustroj stv a teZe su nagrtzala r azlidita gnosti dka carevulabarumuzadovoljavaoi kr5iane i pogane,jer su
strujanja i magijsko-apotropejska vjerovanja. Ona su, ovi drugi i dalje u njemu vidjeli simbol Sunca.2lS time je
nikada dokraja prevladana, ostala preZivljavatina u vezi zanimljivo da sejedan ranokr5ianski privjesak iz
rubovimakrlianskogapravovjerjailj u samomenjegovu Siska [br. 68] s kriZem u profiliranome okviru stil-
tkivu, asimilirana na [Link]
sko-ikonografski neposredno nadovezuje na skupinu
Od poganskih religija s monoteistidkompotkom
solarnih privjesaka [osobitobr. 2a].
ideji se krSianskoga Boga najvlle pribliZio kult
NepobjedivogaSunca(Sol Invictus).13Solarnije aspekt
Kristove boZanskeosobe u tolikom opsegu kr5ianima 2. GnostidkisadrZaji
pribliZio kult NepobjedivogaSunca, da od njega nisu
iazirali ni kr5ianski [Link] Galijen (253-268. U znanstvenomej e smislu magijsko-apotropejske
god.), inade sklon kr5ianima, na revers svoga novca sadrZajemoguie razluditi od gnostidkih, premda su te
stavljalik Sola [br. 5], dok ga Aurelijan (210-275. god.) pojave, pogotovo s obzirom na odnos prema kr56anstvu,
nameie kao vrhovno [Link], tek je nedovoljno proudene. Gnostidka strujanja u okviru
KonstantinVeliki (306-337. god.), kojega kr5ianska [Link] sustavi,sastavljeniod poganskih
historiografija,premdane posve [Link] naziva filozofsko-vj erskih razmi5ljanja, magijsko-apotropejskih
prvim krSianskim vladarom, odigrao presudnu glogu u elemenatai kr5ianske teologije. Na praktidnoj razini
poistovjeiivanjukultne simbolike Sola i [Link] Pos- djeluju kao tajanstveni i alegorijski znakovi i simboli,
lovidna Konstantinovavjerska kolebljivost obiljeZilaje [Link] u 2. st., u
razdoblje njegove vladavine izrazitim religijskim sin- pravilu isprepletenis elementima apotropejskemagije.
kretizmom, koji je na5aoodrazai u ikonografiji novca. Pravovjernase crkva protiv magije i gnozeborila duZe i
Naime, istodobnos folisom, na kojemu je carevakaciga bezuspje5nije
-S nego protiv poganskihkultova. 22
ukralenakristogramom[br. 136], u optjecaju su kovovi obzirom na simboliku predmeta,ali i materijalaod
sa simbolikom Sola [br. 6]. Kao Sto iz Konstantinovih kojih su izradivani (olovo, plemeniti metali, drago
postupakai komentarasuvremenihpisacaproistjededa se kamenje),magijsko-gnostidkisadrZajirado se pojavljuju
car dugo kolebao izmedu Sola i Krista, na svojevrstanih
nadinpoistovjeiujuii, postojeindicije da ni mnogi kr5iani 1l T6rH1977.116.
12 JBorN 1972,207; JosNsoN1982, 182; Jnl-nNIi 1921, 105;
nisu svog Boga razlikovali od NepobjedivogaSunca.l6
Stoga gotovo i ne treba sumnjati da je Zrtvenik iz SrurzrNGER 1983;PHII-pp1983;ENcnueNx1975.
VaraZdinskihToplica, posveien Solu [br. 1], ostao 13HuNrzB 1983;JoHNsoN 1982,6'l-68.
nedirnut i nakon preuredenja kupali5ne bazilike u 14JanRr1994,20.
15 JeorN 1912,440-445;EccER 1963,335;SPArlc 1967, 118;
kr5iansku crkvu. Vjerujem da je svojevrsni solamo-
kr5ianski sinkretizam naKao odraza u nekolicini kul* KUHNEL 1994,164.
16JouNsoN1982,67.O sinkretizmu Gnasen1968,40;
u umjetnosti
tno-zavjetnih metalnih privjesaka iz Siska [br. 2-4].
Temeljna ukrasna zamisao svakoga od njih podiva na BuRcruanpr1924,454; Koep 1988;GoucH 1973,18' 71;KUsNel-
kruZnomepolju, ispunjenomeuspravnimili kosim kriZem, 1994,167-169.
odnosnokristogramski rasporedenimzrakastimcrtama. l7 FonsrNen1982,19-20.
Iznimakjeprivjesaks likom oranta [br. 2d] u kruZnome 18FonsrNrn1982,20.
okviru. Rijedje o solarnojsimbolici, [Link] 19FonsrNnn1982.101;KuuNel 1994,164.
koji su istodobno kr3ianski znakovi - tijekom prva tri 20F onsrNsn1982,9"1;KUHNEL1994,165.
stoljeia tajni, a poslije [Link] Slidno su zami5ljenii 2l Suoran 15.
neki drugi predmeti, svrstani u razlidite grupe prema 22 Stpran 12.

A'
+L
 Anupor-oSrRGRADArz RANorn5iexsroc RAZDoBLJA HRVATSKoJ
u KoNTTNENTALNoJ

na prstenjui gemama.23Iz Siskaje tzv. abraxasolovna Ivan Evandelistguta knjigu otajstvaBoZjega,kao simbol
gema [br. 9] s natpisom IAW i likom boZanstvas usvajanjanjezine skrivene poruke. S obzirom da su
pijetlovom glavom, zmijskim nogama,te bidem i Stitomu magidni tekstovi zaklinjanja redovito ispisanina papirusu,
rukama. Postoji sklonost da se takvim predmetima keramici ili olovu, zlato od kojegaje nadinjenavinkovadka
odreknegnostidkoi pripi5eiskljudivo magijsko- apotro- plodica upuiuje na vjersko-gnostidku narav njena
[Link], opisanilik simboliziranajvi5e sadrZaja.33
boZanskobiie u gnozibazllidijevaca,a natpis IAW (=
Jahve) pribliZava ga religijskome svijetu [Link] U
gnostidkim se evandeljima molitva, sastavljenaod 3. Zdovska vjera
razliditih kombinacija rijedi "iao" pripisuje samomeIsusu i Premda u sukobu s kr5ianstvom, Zidovska je
povezujes kr5ianstvom.25U dvjema bi se gemama iz
monoteistidkavjeraposvudabila okolina, u kojoj su rasle
Osijeka eventualnomogli prepoznatignostidki sadrZaji. prve krlianske opiine.3aNa na5emuje podrudjuZidovska
Na jednoj je prikazan Hermes [br. 11], grdko-rimsko vjerska zajednicaposvjedodenajedino u Mursi (Osijek), i
boZanstvo,kojega kr5iansko-gnostidka sekta nasenaca to nalazimakoji upuiuju na postojanjekultne gradevine.
smatrapredvodnikomdu5ana vjedni sud.26Na gnostidki Kljudan je pritom natpis u dast caru Septimiju Severu,
sadrZajupuiuje iznak slidan grdkome slovu "psi" ispod datiranu podetak3. st. [br. 12]. Premda su razliiite
lijeve ruke [Link] je znak mogao stajatiumjesto moguinosti ditanjai tumadenjaodteienogateksta,te5koje
ryedi psihopomp (pratilac du5a), ili biti magidni simbol, iznaii argumentiraniprigovor pretpostavcida se u ostatku
odnosnoprikriveni kriZ. Naime, simbolika slova "psi" rijedi...seucham krijeizraz proseucha - naziv za
poznataje u ranokr5ianskoj liturgiji kritenja, a sam znak
Zidovskuvjersku zajednicu,ali i bogomolju.3s Drugi je
testo zamjenjuJekil.2l Ni Hermesov Stap s letvama u nalaz zavjetni Zrtvenik s natpisom DEO AETERNO (=
obliku slova "x" nema izgled klasidnogkerikeiona,nego Vjeinome Bogu) [br. 13]. Ta bi se zavjetnasintagma
nalikuje kriZnome sceptru, koji se pojavljuje na novcu mogla odnositi [Link],osobito Mitru, ali je
krbianskih vladara u srednjemuvijeku.28 Druga bi se u ovome primjeru ipak najvjerojatnijerijed o Zidovskome
osjedkagema [br. 10] mogla odnositi na sektu valent- Bogu. Naime, u Panoniji je takvo obraianje Jahvi
[Link], Harpokrat-Horus, prikazan kao djedak s posvjedodenonatpisom iz Dunafijvdrosa(Intercisa)u
prstomna usnama- simbolom tajanstva,ponekadse u
Madarskoj.36S druge strane u na5im krajevima nije
spomenutojkr5ianskoj gnostidkoj sekti poj avljuj e zajedno poznat ni jedan pouzdano Mitrin natpis, naslovljen
s boZanstvomIAW. MoZe se pomi5ljati i na sektu Vjeinome Bogu.37Mitrini natpisi najde5iesadrZei ime
karpokratijanaca,koja se takoder povezuje s Horusom- boga, dok je. s razloga vjerske dogme, jedini moguii
Harpokratom.2e nadinobraianja Jahvi onaj metaforidki.3sTreii je Zidovski
Natpis na srebrnomprstenuiz Vinkovaca [br. 8] pre{met iz Murse opeka s posljednja tri slova rijedi
najvjerojatnijeje [Link] smisaoznakova,od (ti)SRI, u znadenju mjesec (rujan-listopad) [br. 14].
kojih je sastavljennatpis,nije [Link], MoZda je rijed o natpisu, izvedenome opekama na
medutim, da prevladavajukriZevi, trozupci i slovo Y. s
obzirom da posljednja dva znaka takoder ponekad
zamjenjujukriZ.30 23 O simboliciprstenjaFoRSTNER 1982,397, o metalui dragome
Zlatna gnostidkaplodica iz Vinkovaca [br. 7] 1982,132i d.
kamenjuFoRSTNER
zatedenaieu ustimapokojnika u jednome grobu podalje 24Jer-BNrC 1921.90-92tSppen1942.
od sjeverne nekropole. Premda je nisu proudavali 25Cnavsnr1969,478.
strudnjaciza to podrudje, obiljeZenaje kao gnostidkana 265 epe,n1942,3l:StutzlNcen 1983,88.
temelju analogije sa slidnim nalazom iz Dacije 27FonsrNnn1982,38-39:MlolCIi 1966,247.
(Rumunjska).31Ona zapravo pripada Siroj skupini 28wHrrrrNc 1g'13- [Link]. 42. 44.
gnostidko-magidnihpredmeta, sastavljenihod dviju 29PrNrenovreif,65,3'l: Seppn1942,21,33-34;JELENId 1921,92,
cjelina - niza magidnih znakova, razumljivih samo 95:SrurzrNcen1983.147.
upuienima, te latinskoga ili grdkoga teksta, kojime se 30 KruRv,qrvu 1917,302-303;Mruotili 1968,249, Abb. 8/1-2;
ne5to zahtijeva od odredenogaboZanstva.32Plodica iz FoRSTNER 1982,38,passim;O magidnome znadenjuslovaabecede
Vinkovaca ne pripada grupi obidnih tablica zaklinjanja na kriianskimspomenicima Guenouccl1969.
(tabelae defixionum), nego gnostidko-religijskih pred- 31B eNee-Scsropu-V lnssp, 1974.
meta. Na to upozoravaju okolnosti nalaza, materijal 32 BnuNSvro1919;Eccpn 1963;WonrrraeNlr 1968;LuccHESt-
(zlato),te grdki tekst u kojemu se na nekoliko mjesta
Pellr 1994.
razabiru samoglasniciI, A i O u razliditim kombinacija- 33BnuNSurp1919.180:EccER1963.88.
ma. Ukoliko je to zapalanje todno, rijed je o-sadrZaju 34JerrN19'12,'11-100;RaoeN 19'13,268.
svojstvenome gnozibazilidijevaca[usp. br. 9]. Cinjenica 35PrNrenovri197s,63-65.
da je plodica zateEenau ustima pokojnika umanjuje 36ReoaN1973,268.
moguinost da je onamo dospjela naknadno, Sto se u 37 Zorovr1 1973,19-22.
pravilu dogaclas magidnim tekstovima zaklinjanja. Ta 38Resre 1991,129;HpnLrrz-KrnscuNrn 1982,1219.
okolnostpodsjeia na mjesto u Otkrivenju (10,9-10), gdje

+J
 Oo Nsponrsprvoc SuNce Do SUNCAPRAVDE

l. Zidovskabogomolja (?) 4. ranokrKianski (?) sarkofag

2. ranokr5danskagrobna bazilika (?) 5. ranokrlianska (?) bazilika
3. vedi broi ranokrldanskih (?) nalaza 6. veCibroi ranokrlCanskih(?) nalaza

Slika l. - Plan Murse (Osijek) s naznadenim mjestima ranokrSiansklhnalaza (prema: PnrnnovrC 1978)

bogomolji ili grobnoj gradevini. Podacio okolnostima motiv krli,a - simbola Livota i sreie, u orijentalnim
nalazaopisanihpredmetanisu dovoljno pouzdaniza ambijentima poznat od prapovijesnog rzdoblja.a0 Stoga
ubikacijukultnogamjestaZidovskezajedniceu Mursi, ali prepoznavanje i klasificiranj e ranokr5ianskih predmeta,
upuiujunaprostorizvangradskihzidova(sl. 1,br. 1).3e pogotovo ako im simbolika nije posve tipidna, ovisi o
arheolo5komekontekstu vi5e nego gratfa bilo kojega
drugog horizonta. S obzirom da podaci o okolnostima
4. Predmetis mosuiomkriianskom nalaza, pogotovo u velikim gradovima (Siscia, Mursa,
simboliiom Cibalae) uglavnom nedostaju, uzela sam slobodu pri
odabiru i odreilenju materijala veii broj predmeta obiljeZiti
Raspravuo kr5ianskoj simbolici nije moguie vjerojatno, ili pak moguie ranokr5ianskima. Smatram ih
odijelitiod [Link],ni
jedanpojedinadnikr5ianski motiv, ukljudujuii kriZ, nije 39PrNrsnovri
1978,35.
ostvarenje kr5ianskeumjetnidko-simbolidke
[Link] 40MerxRv 1969;DoLcun1959,22; 1982,19.
FoRSTNER
je vei videnou klasidnomerimskomrepertoaru, a samje

44
 ARHEOLOSKAGRADA IZ RANoKRSEANSKoGRAZDoBLJAU KoNTINENTALNoJHRVATSKoJ

ilustracijom horizonta s moguiim religijskim naznakama, motiv sidra ponekadnavodi rijed nada (spes), moZe se
nadajuii se da ie buduia istraZivanjadonijeti usporednu pretpostaviti da je fibula iz Novadke zami5ljena kao
gradu, koja ie ih postaviti u vjerodostojniji arheo- predmet s dvostrukom simbolikom kr5danskenade.
lo5ko-kulturolo5kikontekst. Te se primjedbe odnosena Nadenaje u paljevinskomegrobu, zajednosa staklenim
uvjetnonazvanupretkr5ianskugrupu izloiakaiz2-3. st., posudicamaza mirise [br. 15b-c], sigilatnom zdjelicom
ali i na one predmetekoji formalno-kronolo5ki pripadaju lbr. 15a1, te veiim brojem razliditih keramidkih
ranokr5danskome razdoblju od 4. st. nadalje, ali nisu posuda.48Premda balsamariji imaju svoje mjesto u
dovoljno karakteristidni. S obzirom da je pritom 3. st. kr5ianskomegrobnom ritualu, a motivima drveia irozeta
prelaznorazdobljejedne formalne kronologije, pojedini na zdjelici takoder nije te5ko izna1i kr5ianski simbolidki
tako datirani nalazi opredijeljeni su u ranokr5ianski smisao, ne moZe se pouzdano tvrditi da je rijed o
horizont, pogotovo ako je njihova preciznija datacija kr5ianskome grobu.4eMedutim, ta se moguinost ne smije
upitna. ni iskljuditi, a prilika je upozoriti na zabludu da je
Prikrivena oditovanja krSianske umjetnosti inhumacija(skeletnopokapanje)iskljudiva odlika i uvjet
pojavljuju se u 2. st., a istovremenoo njima govore kr5ianskoga ukopa. KrSiani Se, istina, preteZno
kr5ianski pisci, osobito Justin (t165/166. god.) i inhumiraju, ali manje radi obvezepremasvomevjerskom
Tertulijan(oko [Link]. do poslije 220. god.).Tertulijan nazoru,a vi5e pod utjecajem opiih duhovnih strujanjai
prenosi legendu da je car Tiberije (14-37. god.) mode [Link] se kr56anskipisci zaustavljajuna
namjeravaoKrista pridruZiti rimskome panteonu,ali je problemu sudbine umrloga tijela u vezi s uskrsnuiem i
nakanu osujetio [Link] Opieniti razvitak kr5ianstva vjednim Zivotom (Minucije Feliks, Tertulijan,Augustin),
upozoravana to, da je u 2. st. u Panoniji moralo biti ali je Tertulijan osamljen u uvjerenju da je fizidka
kr5iana, premda ne nuZno i kr5ianskih zajednica,o cjelovitost tijela (njegova je raspadljivost pritom
kojima se znadetek od polovice 3. st.a2Medutim, Sutnja zanemarena!)uvjet ispunjenjanajvi5ekr5ianske dogme.
izvoramoZeneke pojave diniti manje ili vi5e vjerojatnima, Ostali se pisci drZerazumnijegastavada se o tim stvarima
ali ih ne moZebezuvjetno dokumentirati u pozitivnome ni brine BoZja providnost.50Da je Tertulijan bio u pravu,
u negativnom smislu. Svojevremeno je izrai,ena kakva bi sudbina snaSlacibalskoga mudenika Poliona,
pretpostavkada je Siscia ve( u 2. st. bila triskupija.a3 spaljenogana lomadi?!
Teorija je malo vjerojatna, ali opie i lokalne povijesne SimUotita palme slidna je u pogana, Zidova i
okolnosti, koje su stvorile uvjete za takav nadin kr5iana, s time da je na ranokrSianskim nadgrobnim
razmi5ljanja,potidu i na poku5aj da se u arheolo5kojgradi natpisima ta biljka gotovo nezaobilazan [Link]
"prepoznaju"tragovi moguie rane prisutnostikr5iana na Simbolidki smisaomotiva palme na zakovicamaiz Siska
na5emupodrudju. Osim prethodno spomenutihsolarnih lbr. 201,ako je uopie postojao, nije moguie dokuditi.
privjesaka |br. 2-41, ovamo pripadaju motivi koje Stoljeie ili dva poslije taj ie motiv, znatno stiliziran i
kr5ianski pisci radi neutralnesimbolike ili nekih drugih
svojstava smatraju prikladnima za [Link] kr5ianske 4l Jer-eNri
1921,46.
poruke. Rijed je o bukolidkim prizorima s drveiem i 42 O birkupu CibalaEuzebijuiz 3. st. KuNKERA- UI-vRN-
pticama[br. 15a, 37], motivu ribe [br. 16-19], palme DRAGUTINAC 1972,21 .
lbr. 20a-bl i sidra [br. 15d, 2lf, te razliditim geo- 43Kovadri 1924,388.
metrijski ili biljno stiliziranim kriZnim, odnosnokristo- 44 O krsianskojsimbolicinabrojenihpojmovaFonstnnn 1982,19-
gramskim oblicima [br. 22-36}44 22, 40-41, 169-170,255-258,379-402: ENGEMANN 1983.U
Emajliranafibula-riba [br. 17] vjerojatno nije geometrijskii biljno stiliziranimkriZnimoblicimaprije 4. st. (usp.
imala izvorno kr5iansku namjenu,premdaje takvoj mogla WESTERMANN-ANcenHRuseu 1973;KUuNel 1994,167)u pravilu
posluZiti. Privjesak od tankoga pozlaienog lima u obliku sene prepoznaje kriZnasimbolika.
ribe [br. 18] najvjerojatnije je bio zavjetno-kultni 45ENcer'[Link] 1969,1084:DIN 1957,673;Fonsrxen 1982,248-
predmet,ali je narav toga kulta nemoguie ustanovitibez 249.
[Link] vrijedi i za olovnu plodicu s 46suoran. 30 i 45.
motivom dvaju dupinauztrozubac [br. 19], jer je on 47Sruupp 1950,440-443;FonsrNnn19 82, 400-402.
svojstvenpoganskoji kr5ianskoj [Link] a85 enri 1981.
je znadenjeu ovome primjeru vjerojatnije s obzirom da je 49O simbolicidrveiai rozetaFoRSrNsn1982,149-154:BnrssrNrcr
motka izmedu dupina stiliziranapoput kriZa, te da i dupin i 1964.107.O uporabimirisau grobnomeritualuZidovai kr5iana
trozubacu kriptokr5ianskomejeziku simboliziraju Krista, Buncen 1966,160;EscuRAc-Dorsv1967,151;O mukotrpnome
odnosnovjernike.a6Od dvije je fibule u obliku sidra prepoznavanju kriianskih grobovau Panonijiprije 4. st. THoMAS
osobitozanimljivaona iz Novadke [br. 15d], zamiSljena 1974.146.
kao kombinacija sidra i slova "S". Sidro je razmjerno 50 O skeletnome pokapanjukr5ianaKersen-MrNN1983,318;
beznadajanpojam u rjedniku poganske simbolike, a u PI-Bsutien-Gsc& suradnici1983,29.O drukdijemu miiljenju VeN
kr5ianstvu se pojavljuje izrazito desto, s razliditim DOORSELAER 1967,44-50.
znadenjima- spas,razum, a osobitonada (spes).47 S 5 l F o n s r N e n1 9 8 2 ,1 6 9 - 1 7 0M
; A R U C C H1T9 3 3 , 1 9 0 ,p a s s i m ;
obzirom da se na kr5ianskim nadgrobnim natpisimauz CnRvnnr1969,86.

45
 Oo NsposlBorvocSuNceDoSUNCA
Pnevos

o.\-
f e

a- .N
1.o4...-

4 $oB
€ \t 1,3
( :';
E
1. apsidalnagratlevina(ranokrldanskabasilika) 4. ranokr5ianski grobovr
2. apsidalnagradevina(ranokrlCanskabazilika ?) 5. ranokrlianski grobovi
3. ranokrSCanskisarkofazii kasnoantidkagradevina 6. ranokrlCanski (?) grobovi

Slika 2. - Plan Siscije (Sisak) s naznadenim mjestima ranokr5ianskih nalaza (prema: Fnenn 1973)

razlidito primijenjen na keramidkim svjetiljkama [br. Ponekadje arheolo5kikontekst u prilici potvrditi da je

77r-b, 78b-d, 80, 132-1331,znatno uvjerljivije upu- predmetbio zami5ljenkao kr5ianski simbol, ali je no5en
iivati na ranokr5ianski [Link] sigilatnome posuilu s tako da je simbolika ostala prikrivena, odnosno
prizorima drveia, cvijeia, vitica i ptica [br. 1.5a, 37] iskrivljena.s3Obrnutu situaciju nije tesko'predoditi,
naziruse odjeci, ili -rradije - prefiguracije krlianskoga pogotovo stoga Stoje i literarno [Link],
motiva rajskogavrta.s: kr5ianski pisacJustinu 2. st., a i drugi nakonnjega,tvrde
Poglavlju o predmetima s moguiom kr5ianskom da su svakodnevne aktivnosti kr5iana bile proZete
simbolikom pridodajemi one koji podsjeiaju na kriZni znamenjemkriZa. Gorljivi su vjernici ta1znak vidjeli dak i
oblik, ili nose takav ukras, a slijedom toga i moguie
simbolidko znadenje [br. 22-36]. Trostruka razina
znadenjanekoga oblika odnosi se na onoga tko ga 52 Fonsrrven1982,153;Goucs 1973,22;Mrnrovri 1959,Zl5-
osmi5ljava, zatim na onoga tko ga nosi, i naposlijetku na 216.
onoga tko ga gleda, odnosno simbolidki doZivljava. 5 3S r e r N1 9 9 11, 1 9 .

46
 AnnnoloSre cRADArz RANoKnSceNsroc RAZDoBLJA
u KoNTTNENTALNoJ
HRVATSKoJ

u poprednojgredi jarbola, plugu, poloZajuodiju i nosana povjesnidarKukuljevi6 opisao kao "veliku crkvu".57Taj
licu dovjeka,ra5irenimrukama molitelja ili krilima ptica u je lokalitet, medutim, pod znakom pitanja,jer se ne moZe
letu i slidnim [Link] Stoga je te5ko odbaciti pouzdanoustanoviti da je rijed o jednom te istom zdanju,
pretpostavkuda su pojedinci, ovisno o religijskoj kulturi i kao ni to da je bilo ranokr5iansko. Druga je od dviju
vjerskoj pripadnosti, u predmetima koji oblikom ili spomenutihapsidnihgradevinabila orijentirana(sl. 2, br.
ukrasompodsjeiaju na kriZ, odnosnokristogram, vidjeli i 2), Sto pretpostavku o sakralnoj namjeni dini
odgovarajuiu simboliku. U tome je smisaoukljudivanja uvjerljivijom.58Po mome je miSljenjuipak najvjerojatnija
takvih predmetau temu o kr5ianstvu, premdavremenski ranokr5ianskalokacija unutar grada ona u njegovu
prethodeklasidnomeranokr5ianskomrazdoblju. jugoistodnomeuglu, u blizini suvremene Zupne crkve
("Stari Sisak") (sl. 2, br. 3). Ondje su zatedeni
ranokr5ianski sarkofazi Severile[br. 39] i Felicisime(sl.
III. Ranokr5danski horizont 3). Pretpostavljamda su bili u izvornome poloZaju,a ne
(3-4. stoljede do 7. stoljede.) odnekud doneseni,na Sto upozoravapoganskisarkofag,
iskopan na tome mjestu.5eNa sjevernomeje rubu toga
l. Urbanizami arhitektura dijela grada (na planu oznadeniscrtkano, sl. 2, br. 3)
Pretpostavljase da je svako naseljegradskogatipa djelomice istraZenaraskoSno opremljenakasnoantidka,
(civitas) u Panoniji do polovice 4. st. imalo [Link] moguie stambeno-trgovadkagradevina.60Nije stoga
Medutim, na [Link] se kortinentalne Hrvatske u iskljudeno da je u Sisciji, kao i u tolikim drugim
izvorima spominju jedino biskupije u Sisku (Siscia), ranokr5ianskim gradovima, jezgra kr5ianske opiine
Vinkovcima (Cibalae),Osijeku (Mursa) i Ludbregu (Iovia nastala oko prvobitne privatne zgrade, preinadeneu
?). Iz nabrojenihgradova,s izuzetkomLudbrega, podede " domusecclesiae".61 Nasluiuje se i kultni kontinuitetdo
veiina ranokr5danskihpredmeta. Znadajniji nalazi otkri- suvremenograzdoblja,jer je u tome dijelu grada Zupna
veni su u Velikim Bastajima[br. 170-171], Daruvaru crkva iz 19. st., sagradenana mjestu starije,a do unatrag
pedesetakgodinaondjeje bilo i groblje.62
[AquaeBalissae,br. 145-146], VaraZdinskim Toplicama
[Aquae Iasae,br. 139-I4I) i Budrovcima kod Dakova E' \ D
[Certissa,br. 155-163]. Preostalilokaliteti dali su, osim x6 N6
novca s kriianskom simbolikom, preteZno"neutralne" n\ ,/\
nalazekasnoantidkogahorizonta, koji tek uvjetno upuiuju 6t

na ranokr5ianskuokolinu. FELICISSIMAE
ET SACMENEVN'OCONIVGI
Premda je zna(,a1nijihranokr5ianskih gradevina OOMINVS VICTORINVS MARITVS SEPV'.CRVM
moralo biti barem u biskupskim sredi5tima (Siscia, EORVM COLLOCAVTT FELICtSStiytA Q_vE vtxr.r
Cibalae, Mursa, Iovia), na podrudju kontinentalne CVM EO ANNIS XIII ANNOVRBTSDXVIISAR/VNAM
Hrvatske joB nije otkrivena ni jedna izvorno r / / vrrsr ! | c, I I o> rny // peo
ranokr5ianska crkva. Jedino Sto se zasad moZe
dokumentirati (VaraZdinske Toplice), odnosno pretp- Slika 3. - Natpis sa sarkot'agaiz Siska (CIL 3996a)
ostaviti (Ludbreg), jest preuredivanjejavnih profanih
zdanjau krKianske sakralne gradevine. O kr5ianskim Izvangradsku ranokr56ansku topografiju Siscije
crkvamaposrednogovore i ostaci arhitekture i namje5taja odlikuje mije5anje poganskih i kr5ianskih ukop4
u Kamenici kod Vinkovaca, te Daruvaru. Uz pomoi je odnosnonastavljanjekr5ianskih groblja na [Link]
podatkaiz starijeliteraturei novijih, preteZnosondaZnih sjeverozapadnome rimskom groblju (sl. 2, br. 4), gdje je
istraZivanjai sludajnihnalazamoguie doii do stanovitih prigodom gradevinskih radova sedamdesetihgodina
saznanja o ranokrbianskome urbanizmu panonskih sru5enabarokna kapela Sv. Kvirina, jo5 su u proSlome
gradova u Hrvatskoj. S obzirom na neistraZenost stoljeiu otkriveni ranokrSianski grobovi razliditog
ranokrSianskogahorizonta na tome prostoru, gotovo je oblika.63 U novije je doba ondje pronadenametalna
izli5no nagla5avati da je manje rijed o istinskim svjetiljka u obliku Jaganjca BoZjeg [br. 76]. Kr5ianski
spoznajama,a vi5e o pretpostavkamakoje tek treba su ukopi ustanovljeni i na sjevernomedijelu juZne
provjeravati.
Rimska je Siscia (Sisak) primjer arheololkoga 54DolcBn1958,5-19;DOlcen1967,7-9.
lokaliteta nedopustivozapu5tenogu odnosu na njegovu s5MOcsy1974,329.
vaZnosti zastupljenostu antidkim izvorima.s6 Ipak je 56Ko5eevri1991,
8,n. 5; Horr1993.
moguie, uz pomoi starih podataka i novijih spoznaja 57Fesen1973.155:NpNnpri198?.[Link].4.
odrediti sigurne ili vjerojatne, odnosnopretpostavljene 58NpNeore
1987.78. sl.3.
poloZajeranokr5ianskih nalaza (sl. 2). Pedesetihsu 59BnuNsnaro
[Link].349.
godina ovoga stoljeia prigodom gradevinskih radova 6 0 F a e p n 1 9 7 3 ,1 3 5 - 1 3 8 N
; E N A D T1c9 8 7 , 1 8 .
pronadenedvije apsidne [Link] od njih, s 61 Gnsnrievre 1987;Jsolx 1972,4}9;KRAUTHETMER 1g75,27.
apsidomna sjeveru(sl. 2, br. l), naknadnoje hipotetidno 62 Informacija kustosaGMSi Z. Burkowskog.
poistovjeienas bazilikom, koju je polovicom 19. st. 63 Informacla Z. Burkowskog. Takorler NENADId i_98"1, 84.

47
 Op [Link] SUNCA
PRAVDE

nekropole(sl. 2, br. 5). Ondje je pronaclenprsten s NajvaZnijije ranokr5ianski lokalitet u Vinkovcima,

kristogramom, naknadno zagubljen.64Kasnoantidkaje ako ne i na cjelokupnome podrudju kontinentalne
nekropolaotkrivenai na lokalitetu Pogorelec(sl. 2, br. 6) Hrvatske, memorijalno-cemeterijalnisklop u Kamenici
na desnojobali Kupe, gdje su zatedeniulomci mramornih (s1.5, br. 3), udaljen oko 1,5 km od istodnogagradskog
nadgrobnih natpisa, moguie ranokr5ianskih, od kojih zida, uz cestu prema Sirmiju (SrijemskaMitrovica).
jedan s izrazom "domusaeterna".65S obzirom na dataciju Nastavlja se na smjer protezanjaistodnenekropoleCibala,
(4-5. st.) i duhovnekonotacijetogaizraza,vjerujem da je ali je od nje udaljeniji, odnosno odvojen cezurom u
radije rijed o Zidovskome ili kr5ianskome, negoli nalazima, Sto, medutim, nije konadno arheolo5ki
poganskomnatpisu.66 potvrdeno.U okviru istodnenekropole pronadenje grob s
veoma bogatim prilozima (tri brondaneposude,ulomci
stakla, te dva [Link] - zlatni prsteni srebrna
fibula [br. 105a-b]), koji su u nekim detaljima bliski
kr5ianskome sadrZaju.T3 U istraZivanjima1968. god. u
Kamenici, na vidjelo su izi5le dvije podzemnegrobne
prostorije - svaka sa po dva groba - objedinjene,prema
pretpostavci istraZivada,nadzemnom konstrukcijom u
obliku mauzoleja.T4Toj su gradevini pripisani ostaci
mramornih transena (dijelovi prozora ili oltankih
pregrada) [br. 103a-c]i oplatnih plodaod raznobojnoga
mramora [br. 104a-f]. Ulomci mramornih natpisnih
Slika4. - Prsteniz SrijemskeMitrovice ploda[br. 9S-10U vjerojatno su, s obzirom na debljinu
(2-4 cm), takoder bili dijelovi zidne oplate mauzoleja,
Zahvaljujuii jednome izvanrednom povijesnom [Link], velidinakapitela Ibr.
dokumentu,o duhovnomeozradjuranokrlianskih Cibala 1021, koji je jo5 potkraj pro5loga stoljerdadospio u
(Vinkovci) znamovi5e negoli o drugim [Link] dana5njizagrebadkiArheolo5ki mtzel, upozoravana to da
je o apologijskomegovoru, Stogaje lektor tamo5njecrkve u Kamenici treba odekivati monumentalniju arhitekturu,
Polion odrZao pred civilnim vlastima, objelodanjujuii vjerojatno baziliku. Prema paleografiji natpisa Ibr.
dogmu i etiku jo5 i tada proganjanogkr5ianstva u tome 98-1011cijeli se sklop moZe datirati u 4-5. st., s time da
dijelu Panonije.6TNaZalost, pritom ne spominje gradevinu stariji nalazi daju naslutiti da je kr5ianski ambijent izrastao
u kojoj se okupljala kr5ianska zajednica.A. Ulman ne u okviru ili na mjestu privatnoga imanja iz 3. st.7s
dvoji da je biskupski sklop gradabio otprilike u njegovu UdaljenostKameniceod gradskogaperimetraCibala (oko
sredi5tu,u blizini danaSnjegaglavnoga trga i Zupne 1,5 km) odgovarapodatku iz "Acta sancti Pollionis",
crkve.68Tu bih lokaciju zasad smatrala tek "radnom prerna kojemu je mudenik Polion spaljen na mjestu,
pretpostavkom",jer je izvedena iskljudivo na temelju udaljenomeod gradajednu rimsku milju (i478,5 m).
teoretskih promiSljanja geomorfolo5ke i urbanistidke Pretpostavka o povezivanju Kamenice s navedenim
je je
naravi, te opiih povijesnih parametarao smje5taju povijesnimpodatkomposvema uvjerljiva.T6Uistinu
Steta da je taj lokalitet, tek dodirnut istraZivanjima,
ranokrdianskihgraclevina,pa joj nedostajebilo kakav
arheolo5ki argument. Po mome su mi5ljenju unutar grada , izgubljen za dugi niz godina, jer se zatekao u podrudju
dva moguia [Link] od njih u
blizini dana3njepravoslavnecrkve (sl. 5, br. 1), gdje je 64 NsNeori 1987, 85. Umjesto njega izlaLemogotovoidentidan
polovicom pro5loga stoljeia iskopan ulomak rano-
kr5ianskoga nadgrobnog natpisa [br.97]. Nepo- sredno primjerak iz SrijemskeMitrovice(sl.4).
65B nuN5vrnt 909,153 br. 344,161 br. 353.
unutar sjevernogagradskog bedemapronailenje temelj 66srouupl 1959,109-128.
kasnoantidkezgrade (sl. 5, br. 2) s uzidanim ulomcima 67KuNrsRe-UlueN -D peculNRc 1972,27-53.
razbijenihkipova poganskihboZanstava.6eNa tome se 68Ur-veN lggo, 14.
mjestu moZe pretpostaviti razaranje hrama, koje bi 69B nuNsnrp1902,137-139.
prethodiloizgradnjikr5ianskecrkve.70Na tu moguinost
ToMrcom 1993,226.
upuiuje i zakonitostranokr5ianskogaurbanizma, prema 7 1
kojoj svakoj crkvi unutar grada odgovara groblje na M r c o r r 1 9 9 06, 1 .
72Drnarrnrrnvrc 1979,156- 158.
najbliZoj,. odnosno najprikladnijoj izvangradskoj 73 DrNrrrnrtevrc1979,278, K-II, br. 29. O prilaganjustaklenih
[Link] Naime, neposedno sjeverno od mjesta
razorenogahrama protei,e se uz cestu prema Mursi posudai natpisimaVTERE (FELIX) u krlianskomeritualusupran.
cibalska nekropola (sl. 5, br. 4), na kojoj su zatedeni 74 120-125i 189-192.
najznadajnijiranokr5ianskinalazi sarkofagi nadgrobna 75DrMrrnrrevrc1979,180-183;Senarvovti-Sversr1968,108.
-
ploda[br. 95,96]. Ondje je pronadenai krSianskome 765 aneNovre-svErEK 1968,108.
sadrZajubliska gnostidkaplodica [br. [Link] Drurrnllevrc19'19,18I - 182.

48
 NoI Hlvnrsrot
AngeoloSre GRADAIz RANoKnSCnNsrocRAZDoBUAu KoNTINENTAI

1. ranokrlianski grob 4. ranokrf Canski grobovi

2. kasnoantidka(sakralna?) arhtektura 5. ranokrlianski (?) lokalitet (Meraja)
3. cemeterijalno-memorijalnaarhitektura (Kamenica)

Slika5. - Plan Cibala (Vinkovci) s naznadenimmjestimaranokrSianskihnalaza(prema: Dlutrnlevte 1979)

ratnih zbivanja. Njegovo bi sustavno arheolo5ko Naime, uz pomo6 podatakao nalazimaiz 18. st. i rezultata
iskopavanjepruZilo neprocjenjivih saznanjao ranome novijih sondaZnihistraZivanja,D. Pinterovii je u maloj
krSianstvuu hrvatskomedijelu Panonije. okrugloj gradevini s pravokutnim dodatkom (sl. 6) na
Prije nalaza u Kamenici desto se kao mogudi tome mjeitu "prepoznala" martirijalnu baziliku Murse.80
ranokr5ianskilokalitet spominjalaMeraja (sl. 5, br. 5), Pretpostavka da je opisano zdanje bila iezgra [Link]
smje5tenaneposrednoizvan gradskogbedema.77Ondje je crkvenog sklopa, koji nikada nije dovr5en,nije dostatno
u blizini rasko5nerimske gradevine i drugih istodobnih uvjerljiva.8l Naziv bazilika, Sto ga je uporabioSulpicije
nalazanastaosrednjovjekovni kr5danskicentar s crkvom Sever, kao i dinjenica da se u vrijeme bitke protiv
Sv. [Link] Nema, metlutim, arheolo5kih potvrda za Magnencijaonamo sklonio car Konstancije, upozoravana
pretpostavkuo ranokrSianskomehorizontu toga lokaliteta. veiu [Link] ona bila sagradena
Medu panonskim se gradovima u Hrvatskoj jedina na spomenutoj,ili nekoj drugoj lokaciji, ali joj se nije u5lo
Mursa (Osijek) moZe pohvaliti izvornim povijesnim
dokumentom o postojanju martirijalne [Link] 77 KuNrcne-ULMAN -DRAGUTNAC 1972, 15.
ta, ni bilo koja druga ranokr5ianskagradevina,odnosno 78 DrNarrnrrevrc1979, 181- I 82.
kultno sredi5tetamo5nje kr5ianske (arij anske!) zajednice, 79 Podatak Sulpicija Severa iz 351. god., kada se tijekom bitke
ne moZe se pouzdano utvrditi. Pretpostavlja se da je protiv uzurpatoraMagnencija u baziliku mudenika u Mursi sklonio
" basilica martyrum" identificirana u ostacimaarhitekture car KonstancijeII. PINrERovt( 1980,62.
izvan jugozapadnogagradskog bedema (sl. 1, br. 2), u 8oPrNrenovrd 1980.
blizini mjesta gdje se predvicla i lokacija amfiteatra. 8lPrnrenovri 1980,63.

49
 Oo Nepogrsolvoc SLTNCA
oo SuNcA PRAVDE

- - =VA
JJ2DECUMANA
:==--:==

VUKOVARSKA

BAZILJKA
SV-MUCENIKA

Slika 6. - Planjugoistodnogdijela Murse s poloZajemw . bazilike mudenika(prema: PrNrnnovrf1980)

u trag. S obzirom da mjesto nalazaranokr5ianskih

nadgrobnihplolaiz Osijeka [br. 114-1,L8]nije poznato,
nezahvalnoje nagadatio krdianskim ukopima u okviru
nekropola Murse. Ostaje pretpostavka o opisanome
memorijalno-cemeterljalnom sklopu, uvjerljiva utoliko Sto
je na tome mjestu uistinu rimska nekropola. Zanimljivo je
da je u blizini, ali unutar gradskih zidova, medu
kasnoantidkimukopima zateEeni olovni sarkofag, u
kojemu je bila gema s ugraviranim pastoralnimprizorom,
J L.-_ vjerojatno Dobrim Pastirom [br. 127]. Koncentracija
ffi__: i..- nalazanapoloZajudonjogradskogapristani5tasjevemood
I rimskoga bedema (sl. 1, br. 3) takoder upuiuje na
ii ranokr5ianski lokalitet. Ondje su pronaileni ranokr5ianski

m
il predmeti [br. 134, 119b]82, te nekolicina iz tzv.
pretkr5ianskogahorizonta[br. 31, 35, 37]. S obzirom
na to da je oko tristo metara odatle (sl. 1, br. 4), pronaden
I< f\t E sarkofags prilozima [br. 120a-d] (T. I:1), koji upuiuju
I EFnrl_
na kr5ianski grobni ritual, mogudeje na cijelome tom
prostoruodekivati ranokr5ianskenalaze.83

8 2 S u p r a1n1.1 - 1 1 3 .
SlikaT. - Apsidalnabazilikalnagrailevinau Mursi
83O moguiojkrlianskojsimboliciprilaganja posuda
staklenih u
(usp. sl. l, br. 5) grobove supran. 120-125.

50
 AnHeor-o5rncnnoe rZnauorcnSinNsxoc
nezDoBLrA
u KoNTTNENTAI-NoI
Hnvarsror

t--------_-_----------

:; il [*;l
L__.1

Slika 8. - Tlocrt kapitolijskog hrama u VaraZdinskim Toplicama (prema: Gonnuc-Vrruc 1919)

Unutar grada, u blizini sjeverozapadnogaugla, juLni zid prigradena prostorija poput narteksa,koja je
djelomiceje istraZenabazilikalna grailevina s apsidom na vjerojatno objedinjavala razlidite funkcije pomoinih
zapadnojstrani, datiranau 4. st. (sl. 1, br. 5; sl. 7).8a Na bazilikalnih prostora- narteksa,krstionica, katekumeneja
tome je mjestu pronatlenai ranokr5ianska fibula [br. (sl. 9). Unutra5njaje stijenka njezinajuZnogazida bila
[Link] rezidencijalnoj bazilici cara Valensa oslikanageometrijski stiliziranim prizorom rajske ograde
nije dostatno uvjerljiva. Naime, rubna lokacija radije u obliku mrei,etzv. Andrijinih kriZeva, izvedenihcrvenom
govori u prilog ranokr5ianskome sakralnom zdanju, bojom na Zuikastoj podlozi sa zelenkastimnijansama[br.
pogotovo Sto su carske rezidencije u panonskim 1411. Manji dio te freske slabo je saduvanna samome
gradovimamahom smje5teneu njihovim srediStima.85 mjestu(T.I:2).e0 U sredi5njojbazilikalnoj prostoriji pro-
Grupiranje moguie ranokr5ianskih nalaza nadenje ulomak stropne freske, na kojoj je prikazana
zamje(ujese u jugoistodnomedijelu grada (sl. 1, br. 6). glava svecas bradom i aureolom [br. 140].
Ondjeje, osim mramorneposude [br. 1l9a] i figurice Ostaje neobja5njenom dinjenica da u okviru
janjeta [br. 128], pronadeni ulomak freske s likom ribe ovakvogagradevinskogasklopa, sustavnoistraZivanoga
u medafonu.86 dvadesetakgodina,podev5ibd [Link]., nisu na vidjelo
Do podetka4. st. termalni sklop u VaraZdinskim izi5li pokretni ranokr5ianskipredmeti.
Toplicama (Aquae Iasae) imao je preteZno ljedili5ni RanokrSianskaurbanistidka cjelina Aquae Iasae
karakter s nagla5enim kultnim sadrZajem.U doba ima slidnosti s obliZnjim Ludbregom, gdje se u posljednje
Konstantina(306-337. god.) ta je urbanistidka cjelina vrijeme nastoji locirati biskupija Iovia. el Prema tome bi
prostornoi funkcionalno preuredena,tako daje naglasak Jovija bila crkvenoupravno sredi5te naselja u
sljedili5ne usmjere!_na reprezentativnu,a potom i VaraZdinskim Toplicama. I u Ludbregu je manjak
gospodarskuulogu.8?Vei se tada naziru detalii, koil ranokr5ianskih nalazavelika zagonetka,s obzirom da su
odraZavajucarevo monoteistidko (kr5iansko ?) ras- za5titna istraZivanja (1968-1979. god.) potvrdila
poloZenje. Prigodom preuredenja kapitolija, izvorno naseljenostgrada od 1. do 6. st.e2 Slidnost se dvaju
simetridnogatrodijelnog prostora (sl. 8), nagla5avase
srednji hram, a u Konstantinovu se natpisu o obnovi
kupali5ta [br. 139] spominje uvodenjenedjeljnih 84Bulnr1989, 199.
sajmova (nundinae die Solis). Pretpostavljam da je u 85Pdczv1980, 250.
svojim vjerskim nedoumicama tom odredbom-car 86Neobjavljen,
pril,remeno nedostupan.
"podastio"jednako Sola i Krista, ali u njoj ipak vidim 87Gonsxc-VrKrc 1979,41.
kr5iansku komponentu u gospodarskome uredenju 88FneNznN 1988,54-55;ADAM1993,283-286.
[Link], naime, 321. god. zakonom odredio 89Goneruc-Vxrd 1979, 43;[Link]
1978,
590.
nedjelju, kr56anskiblagdan otprije, danom svetkovine za 90 O geometrijski prizorima
stiliziranim rajskeogradeMenuccsr
cijeloCarstvoss Postupnaje kristijanizacija napokon u 1933,167;GARRUCcT 1873, Tav.12;KAoAn1969,188.
[Link] 4. st. osmi5-ljenaadaptacijomkupali5ne 91JRner1994,35.
bazilike u kr5iansku [Link] je prigodom na njezin 92Vlrri-BeleNiri 1978a, 168.

51
 OD NEpoBJEDrvocSUNcA Do SUNcAPnevoe

Slikag. - Bazilika u VaraZdinskimToplicama(prema:GonsNc-VtxtC 1979)

lokalitetaoditujei u arhitekturi. Naime, pretpostavljase da rijed o urbaniziranome naselju, vjerojatno biskupskome

je prva kr5ianskacrkva u Joviji uredenau prostorutermi sredi5tu, nije se u5lo u trag ranokr5ianskoj nekropoli.
potkraj4. st. Tom jeprigodom jedan od tri apsidnabazena Jedan moguie kr5ianski ukop s priloZenim madem i
uklonjen i zamijenjen trijemom. Novonastali je pret- staklenom da5om[br. L42a-b] pronadenje unutar grada
postavljenisakralni objekt (sl. 10) imao tlocrt u obliku
dvoapsidnegradevines bodnimhodnikom.e3Premdaje e3Vxri-BemNdri 1978,591-592,
s\.4,5.

52
 HRvATSKoJ
u KoNTINENTALNoJ
AnHeoloSre cRADAIZ RANoKnSCnNsxocRAZDoBLJA

Slika LO.- Termalna arhitektura u Ludbregu nakon preuredenjau sakralnu gradevinu ( prema: VxtC-BBI-nNeIC1984)

blizu termi, odnosno crkve, dok su sarkofazi, ali bez

specifidnih kr5ianskih obiljeZja, zateleni na nekropoli
jugoistodno od grada, uz cestu prema VaraZdinskim
[Link]
Urbanistidki je razvitak Jovije obiljeZen osobito5iu
koja se odnosi na orijentaciju arhitekture. Dok su, naime,
starije graclevine usmjerene po osi - sjever-jug,
kasnoantidkeslij ede orij entaciju istok-zapad. e5 Vjerujem
da je ta pojava prouzrodena uvotlenjem kr5ianskoga
elementa u gradsku strukturu. Drugim rijedima,
kasnoantidkesu gradevinevjeroj atno slij edile orij entaciju
termi, preureclenih u crkvu, ili pak odgovarajuie
usmjerenjebiskupske bazilike Jovije, uz pretpostavkuda
je ona postojalana nekoj drugoj lokaciji. U tomeje smislu
indikativan poloZaj suvremeneZupnecrkve Sv. Trojice u
krajnjem sjeverozapadnome uglu grada (sl. 11). I ona je
orijentirana, podignuta na mjestu srednjovjekovn-e,crkve,
sagradeneizravno nad kasnoantidkimbedemom.96Inade,
promjena usmjerenja gradskoga tkiva zapalena je i u
kasnoantidkoj fazi Murse, ali nije podrobnde ispitivana,
niti obrazloZena.e1
Gradski perimetar rimskoga Daruvara (Aquae
Balissae)nije pouzdano definiran, a sam je grad, usprkos
dinjenici da sludajni nalazi nagovje5iuju prvorazredan
arheoloSkilokalitet, gotovo potpuno neistraZen(sl. 12).e8
94Vrxrc-ConeNc| 98| . 92.
95VxrC-BeleNCrC 1984,161.
96Vrxrd-Bnlmdle1984.135.
97 Burer 1989a,21-22.O istoj pojaviu drugimpanonskim
Slika 11. - Plan Jovije (Ludbreg) s poloZajem termi/crkve
( prema:Vtrri-BBI-aNdri 1984) gradovimaP6czv1980,350
98Szee61934.

53
 Oo Nepoereuvoc [Link] Do SUNCAPRAVDE

A - Forum
B - Terme
C - Silvanov hram
D - "kamenolom"

S
t

it L
r

N ,f
\{
TI
{l
rO
l<
o\
rol
tz
\l >-

T
t/ x-9
l$/
1r
T
a)
x
I
- rimski zid
- "srednjovjekovni zid"

Slika 12. - Plan Daruvara(prema:Berislav Sheibal,Daruvar)

Na mjestu rimskih termi i Silvanova hrama danas je 7. st., vjerojatno preuredenuna prostoru rimskih termi.
hotelsko-ljedili5ni sklop. Najvjerojatnije su ondje, Slidnapojava dokumentiranau VaraZdinskimToplicama i
prigodom gratfevinskih radova pedesetih godina ovoga pretpostavljenau Ludbregu daje naslutiti da je uretlivanje
stoljeia, pronadenadva predmeta [br. 145-t46l, ukra- kr5ianskih sakralnih zdanja u rimskim termama opie
Sena izvanrednom reljefnom skulpturom. Naime, u mjesto ranokr5ianskoga urbanizma u kontinentalnoj
inventarskoj knjizi Gradskoga muzeja u Bjelovaru Hrvatskoj. To je, inade, uobidajenapojava i u drugim
ubiljeZenje podatak da je 1950. god. uprava Daruvarskih [Link]
Toplica toj ustanovipoklonila stup s bazom [br. 146]. S Oblik kamene posudeiz Daruvara,kao i simbolika
obzirom na slidnu stilizaciju biljnoga ukrasa na reljefnih prizora na njezinoj oplati, upuiuju na krstionicu,
cilindridnoj posudi [br. 145] i bazi stupa, te na istovrsan odnosno krsni zdenac. Stup je mogao biti u funkciji
kamen od kojega su isklesani, pretpostavljam da su oba oltarskogapostolja ili baldakinskekonstrukcije. Oblik mu
predmetabila dio zajednidkogainventarajednog prostora, je rijedak, ali ne i posve nepoznat u antidkome
te da su istom prigodom dospjela u bjelovarski muzej.
Premdaim datacijai namjenanisu dokraja razja5njene,
njihov oblik i ukras upuiuju na sakralnugradevinuiz 6. lli 99SroNavel-
1959a;
PnpnceoRcHrou
1985.304.

54
 AnHeor-osre cRADArz RANoxnSdeNsroc RAZDoBLIAu KoNTTNENTALNoJ
HRVATSKoJ

[Link] Jedinstvenje i biljni motiv (lepezastoraiireni jedva da je posvjedodeni sitnim predmetima [br. '1.49,
Siljati listovi s grozdolikom cvjetnom daSkom),koji ga 1s4l.
prekriva poput saga, Sto je inade uobidajen stilski Sondiranjem u 1990. god. utvrden je refugijalni
postupak u ukra5avanju-ranokr5ianskoganamje5tajai karakter inade neistrai,ene prapovijesne gradine i
gratlevinskihelemenata.l0lPrizori na posudi - golubovi kasnoantidkogautvrdenja Sveta Marija pod Okiiem.
i paunoviuz duboku zdjelu, odnosnokalei,tezedeviuz Istovremeno se u5lo u trag kasnoantidkoj nekropoli u
stiliziranubiljku (drvo Zivota?), potpuno se uklapaju u podnoZju,na lokalitetu Popov dol, odakle su jo5 na
ikonografsko-simbolidke obrasce, kojima se u podetku ovoga stoljeia u zagrebadkiArheolo5ki muzei
ranokr5ianskomerazdoblju predodavakr5tenje. 102 Stoga dospjeli mnogi predmeti [br. 175-176].110
pretpostavljam da je kamena posuda bila krstionica, Izvorna ranokr5ianska sakralna arhitektura u
todnije krsni [Link] su ranokr5ianske piscine u kontinentalnojHrvatskoj nije nigdje pouzdanoutvrdena,a
pravilu ukopane, to razdoblje poznaje i slobodne slidno vrijedi i za liturgijski namje5taj. Osim spornih
recipijentemanjih dimenzija,prikladne za kr5tavanjedjece, predmeta iz Daruvara Ibr. 145-1461, ostaci
odnosnoodraslihosobapolijevanjem.103Pored toga, na gradevinskih elemenatai liturgijske opreme pronadeni su
ranokr5ianskim se lokalitetima u pravilu zatidu oveie, jedino u Kamenici kod Vinkovaca [br. lO2-L04].
najdeKiemramorne posude s rudkama [usp. br. 41, Medutim, kategoriji liturgij skoga namje5taja uvj etno bih
119a-bl koje su najvjerojatnije sluZile kao Skropionice, prikljudila veie mramorne posude sa detiri ovalne ili
ali moguie i prijenosne piscine.l0a Reljefni prizori na detvrtastedrSke,od kojih jedna sa Zlijebom za izlijevanje
predmetimaiz Daruvaraodaju kasnoantidkuikonografsku tekuiine [br. 41, 119a-b]. Ti predmeti nisu izvorno
zamisaoi "barbariziranu"izvedbu, koja je osobito izraiena ranokr5ianski. Zatidu se na lokalitetima iz 3-4. st., gdje
u tehnici plo5noga klesanja, gomilanju prizora, odabiru su, smatrase,imale profanu namjenuu [Link] S
nesvakida5njihoblika (zdjele, odnosno kaleZi umjesto obzirom na impozantnedimenzije i skupocjenmaterijal
kantarosa,"lanac" kao donja bordura posude,biljni motiv (mramor),posudeiz Siska [br. 41] i Osijeka [br. 119a-
na stupu)i neujednadenojkvaliteti izradepojedinih detalja. bl, mogle su imati pretkr5iansku kultnu [Link]
Sve zajedno,ukljudujuii i okolnosti nalaza,upuiuje na su predmeti istovremeno nezaobllaznina ranokr5ianskim
datiranjeu okvirima 6. i 7. st. S obzirom na nedostatak nalazi5timagdje su, pretpostavljase, sluZilekao prenosivi
bliZih analogija, izgleda da je rijed o jedinstvenim krsni zdenci ili posude za posveienu vodu.l12
primjercima, koji nagovje5iuju pfijelaz prema Mnogobrojne su, u varijanti s dvije rudke, i na lokalitetima
srednjovjekovnim oblicima liturgijskoga namje5taja. u Dalmaciji.l13S obzirom na ditaveposudesa detiri rudke
Ostavljajuii otvorenom moguinost da su ti predmeti
izradeni u kasnijem srednjovjekovnom razdoblju,treba
naglasiti da je njihov ikonografski predloZak morao biti
antidki.
Time je iscrpljen pregled urbanih ranokr5ianskih
sredina. U ruralnim bi prostorima ranokr5ianske
ambijentetrebalo odekivati u ladanjsko- gospodarskim
zdanjima (villae rusticae) s kasnoantidkim horizontom
(primjerice Drenje, Jali,abet,Petrijanec).l0s Ako ne
drukdije, antidkim je stanovnicima Drenja krSianska
simbolika kao carska propaganda bila poznataputem
novca.106 Inade, drugdje na nabrojenimlokalitetima loo Bororopur-os1980,152,^1.94a.
istraZivadinisu uodili specifidnokr5ianske ostatke. 101Vornncs 1958,59, Abb. 80;BasI-en1972,s\.767,passim.
Krajnji se zapadni dio kontinentalne Hrvatske u 102JeLIerCD84, 35-36; Gennuccr 1880, 6, Tav. 406/6-17;
pogledu prirodno-zemljopisnih uvjeta nadovezuje na FoRSTNER 1982,231,242, 260.
alpski prostor susjedneSlovenije,ranokr5ianskikrajolik 103RoseNrHnr--HecrNnorroM 1982, 179; KnnrcHarzunN1962,
kojeje obiljeZenlancem utvrda s odgovarajuiim sakralnim 121,Fig.204.
sklopovima.107Jedini djelomice istraZenisrodanlokalitet 104Frsrovrc 1971,148; BnoNpsrep1928,98, Fig.93; KHArcHA-
na podrudju Hrvatske je Ozalj. Premda su ostaci grade rnraN 1971,38;Tonox 1975,120-122, Fig. 14;Eccen 1963b.
ranokr5ianskoga horizontaoskudni [br. 147-148], pod 105JalZab"t, Vrrri-BnleNClC 1968;Petrijanec: Snnri 1978;Dren-
temeljima i u neposrednoj blizini romanidke crkve je: Drenie1987.
otkriveni su kasnoantidkizidovi, u kojima autor istraZiva- lM Drenie1987,56, br. 11-14.
nja s pravom pretpostavljaranokr5danskugradevinu.108 lo7 Crcr-eNperr1987.
Slidne,ali skromnije refugijalne cjeline nasluiuju se lo8iuirovri 1994.
u Kuzelinu i Okiiu. Usprkos razmjemo velikoj povr5ini lo9Sorol 1986.
(200 x 40 m) naseljana Donjoj Glavnici u Kuzelinu i 110Gnpcr-1993a.
redovitim arheolo5kim istraZivanjimaod 1981. god., u I l1 Frsrovrd1911,148; ToROK1975,'t2t-122.
kojima je potvrdeno njegovo trajanje od 1. do 6. st., ll2 Supran. lo4.
sakralnaarhitekturanije uodena.l0e Kr5ianski ambiient 113BnowpsrBo1928,98, Fig.93.

55
 Oo NspostenrvocSr,NcAoo SuucePnevpB

iz Siska [br. 4L] i iz nepoznatogamJestau Baranji (f.. ima [Link] je bila predoditi pretpostavku
II:1), osjedkeulomke vjerojatno treba rekonstruiratina da zdjelica, vrd i da5a u razliditim medusobnim
slidannadin. kombinacijamaili pojedinadno,u grobovimaiz 4. i 5. st.
simbolizirajueuharistijskoblagovanje ili pak kr5iansku
pogrebnu gozbu - refrigenj, o demu svjedodi kr5ianska
2. Nekropole i pojedinaini grobni nalazi literatura, grobno slikarstvo i natpisi. 120Na moguiu
euharistijskusimboliku staklenogaposuda u grobovima
Radi osobitoga odnosa krSiana prema pitanjima
upuiuje pojava, zamijedena na ranokr5ianskim
Zivotai smrti (istinski Zivot slijedi tek nakon smrti!), te
poradi pravne nesigurnostiu kojoj su rasleprve kr5ianske lokalitetima u Dalmaciji, gdje se isti oblici staklenih
posudazatiduu grobovima i na mjestima ostatakasakralne
zajednice, groblja su posvuda najomiljenija mjesta
arhitekture.l2l$vs1i Augustin (354-430. god.) opisuje
okupljanja, a pogrebni kult najizrazitiji je oblik rano-
razodarenjesvoje majke, gorljive kr5ianke, kada su se
krlianskoga vjerskog obreda.I I a Medutim, kasnoantidke
crkvene vlasti u Milanu usprotivile njenu afridkome
su nekropole u kontinentalnoj Hrvatskoj slabo istraZenei
obidaju da na grobove pokojnika odnosi ka5u,kruh i vino,
nedovoljno proudene,pa je i prepoznavanjekr5ianskih
5to je dinila poradi kr5danske poboZnosti, a ne zbog
sadrZajamukotrpan i ne uvijek [Link] su
praznovjerja.l22Pretpostavka o kr5ianskoj simbolici
pouzdano kr5ianske grobne cjeline Kamenica kod
prilaganja posuda u grobove moZe se odnositi i na
Vinkovaca (usporedi osvrt u okviru gradsl_<ecjeline
keramiku, osobito pocakljenu [br. L56a-b, 163f, za
Cibala), te dva manja groblja na lokalitetu Strbinci u
koju bih rekla da opona5astaklo, radije negoli metal, kako
Budrovcima kod Dakova. Ondje su potkraj pro5log
se obidno tvrdi.l23 S obzirom da prilaganje posuda u
stoljeia u blizini kasnoantidke gradevine, ukraiene
grobove ne moZe imati drugu namjenu osim obredne,
freskama i mozaicima, pronadeni zidani kasnoantidki
[Link] S istoga nalazi5ta je i ranokr5ianska dinjenica da se veiina izloLenih staklenih predmeta datira u
drugu polovicu 4. i prvu polovicu 5. st. govori u prilog
nadgrobnaploda [br. 155].NaZalost,danasviSe nismo u
krdianskome obidaju. U tome je smislu znakovito da u
moguinosti pouzdanoodrediti mjesto nalazatih predmeta
kr5ianskome svjetonazorustaklo, s obzirom da u njegovu
u odnosuna dvije ranokr5ianskenekropole,ustanovljene
nastanku sudjeluje dah (posredno: duh, du5a), uZiva
u novije doba. Naime, prigodom gradevinskih radova
prednostpred glinom, te se doZivljava s gotovo kultnim
1966. god. u za5titnom su iskopavanjuistraZenadva
po5tovanjem.l2a U istome svjetlu trebavidjeti i posudeza
grobaiz 4. st.116lzloi,eni predmeti iz tih grobova Ibr.
mirise [br. 157a-b, 167),jer je njihova uporabavaZan
156a-b, 157a-bl, a ni oni privremeno nedostupni, nisu
dio kr5ianskogapogrebnogobreda.l2s
obiljeZenikrSianskom simbolikom. Medutim, o vjerskoj
Vratimo se Strbincima. Na udaljenosti od otprilike
pripadnostipokojnika svjedodetlocrti obaju grobova u jednoga kilometra u odnosu na dva groba s kriZnim
obliku latinskogakriZa (sl. 13). S obzirom da za takav
tlocrtom, [Link]. prigodom kopanjavojnidkih rovova
izgled nema tehnidko-konstruktivnoga opravdanja ni
pronadenaje (i uni5tena!) ranokr56anska grobnica s
potrebe, autorica istraZivanja i objave zakljudila je s
pravom da u njemu treba vidjeti kr5ianski simbolidki freskom [br. 158].126Freska je naslikanana zabatnome
konstruktivnomelementugrobnice, sazidaneopekamai
smisao,koji se, prirodno, prenosii na grobne priloge, u
ovomeprimjeru vrdeve od pocakljenekeramike i staklene
posudicezamirise.l17 Taj je podatak prilika za osvrt na
problem prilaganja keramidkih, u pravilu pocakljenih, a I l4 MenuccHt 1933,7; KAUFMANN191':, 71,passim;Drlnu.q,ve
osobito staklenihposudau kr5ianske grobove.
1912,34;CnRvnnt1969,242.
Na na5emu podrudju nisu pronadenestaklene 115B nunsmn 1901,137-139.
posude,ukra5eneranokr5ianskim simbolima. NajbliZe je 1l 6 R n u N l c1 9 8 0 .
kr5ianskome ambijentu dno plitice, izradeno od dvije 117P6uNu61980,164.
staklenestijenke, izmedu kojih je zlatni listii s prizorom ll8 ENcnvrNN1969a;Gennuco 1876,151-152,T.l81,passim.
bradnogapara i natpisom FLORENTES [br. 160]. 119pauhrl6 1965, 148. Podatakse ne moZesmatratipotpuno
Naime, veliki je broj takvih predmeta, destos kr5ianskim
pouzdanims obziromna okolnostiistraZivanja, te dinjenicuda se
natpisima,pronadenna rimskim grobljima.1l8Plitica sa
takvi predmetiredovitozatiduna [Link] 1994,262.
Strbinaca,medutim, nema osobitih kr5ianskih obiljeZja, a 120 p6vplsp 1977; Goucg 1973, 45-47; MARUccHI1933, 145,
pretpostavljase da ni nije grobni, nego nalaz iz naselja.l le
pttssim;F0lsp 1984,45, 154;Tnotrlns1974,144;Unl 1982,89;
S obzirom'na dataciju (4. st.) i podatak da potjede s -Gnc & suradnici1983.23.
Pr-esNrden
lokaliteta gdje su pronadeniranokr5ianski ostaci,moZemo 1 2 1F a o r eD 9 2 , 6 7 .
jedino pretpostaviti da natpis FLORENTES 1= n"Lu 122AucusrrN1983,108.
cvjetaju)ima zami5ljeni nastavak IN DEO, koji bi mu 123gup6Bp 1966.141;Intercisall, 1957,71-77tPINrERovle1975,
davaokr5ianski smisao.
8 6 :B d N r s1 9 8 0 . 3 6 6 .
Razmjerno veliki broj staklenih posuda naizlolb| l24cnevsnr 1969,520.
kojom se nastoji predoditi ugodaj kr5ianskoga 1253uq6sp 1966.140.160:Escunec-Dorsv1967.151.
svjetonazorau okviru kasnoantidkoga horizonta Ibr. f266p661 1993.32.
l20a-c, 142b, 164b, 165a-b, L68, 173b, 175-1761,

56
 ARHEoLoSKA GRAEA rz RANoKRScANSKoc RAZDoBLIA u KoNTTNENTALNoJ HRvATsKoJ

1 - grob l/iskopavanje 1966. godine

-*N

NN

2 - grob Ziskopavanje 1966. godine

----.4-N

Slika 13. - Tlocrt grobova s lokaliteta Strbinci (prema:RnuNrc 1980)

kamenim plodamau obliku komore s krovom "na dvije Arheolodkomemuzeju u [Link] bojom na
vode" (T. II:2). U prilidnoje o5teienomestanjuprenesena Zuikastoj podlozi jednostavnom linearnom stilizacijom
u dakovadki muzej, a prigodom izlolbe o ranome prikazan jedan od najprepoznatljivijih motiva rano-
krSianstvu u kontinentalnoj Hrvatskoj restauriranau kr5ianske ikonografije, pro1et simbolikom u svakom

JI
 Oo NspoerentvocSUNcAoo SuNcePnevpe

I-I
E N--
R
R
€

a
E]- \

r:

F
\

Slika 14. - Tlocrt (maketa) groblja u Tre5tanovcima(Muzej PoZeskekotline; izradio: Ivan Stimac)

:-
pojedinomedetalju. Dva pauna uz varu vjernici su koji U neposrednoj blizini opisane grobnice (tzv.
piju s [Link], jer su, zahvaljujuii Kristovoj Zrtvi, grobnica A) u za5titnim je iskopavanjima 1993. god.
pobijedili smrt, na Stopodsjeia kristogram u simbolidki i istraZenodesetakgrobova, datiranih novcemu polovicu 4.
vizualno najistaknutijem gornjem kutu prizora. MreZasti s1.l2e$ obzirom na blizinu oslikane grobnice, istraZivadih
jeobrub naznaka rajske ograde, unutar koje zrakaste; smatraranokr5ianskima. I 30Pretpostavkaj e uvj erljiva, ali
sundeve kugle i kristogramski stilizirane zvrjezde je treba dokumentirati opseZnijim istraZivanjima. Osim
simboliziraju kr5ianski svemir. Prizor s paunovima uz blizine krSianskegrobnice, tome ih odretlenjupribliZavai
izvor ima u Panoniji dugu pretkr5ianskutradiciju, moZda i poloZajpokojnika s glavom na zapadnoj strani. Naime, u
logatiju nego u drugim krajevima.l27 Na freski sa literarnim je izvorima posvjedoden kr5ianski obidaj
Strbinacaizvedenje jednostavnimlinearnim stilom, koji pokapanjapokojnika s glavom nazapadu i "pogledom"
ima analogija u kasnijem odsjedku ranokr5ianskoga premaistoku.l3l plsflsrn je, medutim, u tome Sto se ne
grobnog slikarstva u nedalekom sredi5tuScipianae(Pdcs moZe pouzdano dokazati da je to istovremenopoloZaj od
u Maclarskoj).128Prema informaciji kustosa tlakovadkog kojega bi nekr5iani, a pogotovo Stovatelji Sola, zazirali.
muzeja I. Pavloviia, dijim je marom spa5enafreska, na Pojedini mailarski arheolozi smatraju da je poloZaj
mjestu razorene i opljadkane grobnice naknadno su pokojnika siguran argument za prepoznavanjekrSianskih
pronatleni ostaci grobnoga inventara [br. 159a-e]. ukopa. Medutim, iskustva na terenu pokazuju da taj
Premdaje njegov cjelokupni sadrZajnepoznat,zanimljivo
je da ni jedan preostali predmet nije obiljeZenkr5ianskom
simbolikom. Naprotiv, kr5dankapokopana u tome grobu 127Supra
n. 90.
nosilaje narukvicu sa zavr5ecimau obliku zmijske glave i 128Pa6y 1945,35.
repa [br. 159c], dakle s izrazitim magijsko-apotro- 129Gnrcl 1993.
pejskim obiljeZjima. O takvim ie elementima, pove- f3o6ps611993.33.
zanims kr5danskimukopima, biti jo5 njedi. 131gup6ps1966,158;FUlep1984,152-153;
FonsrNen
1982,98.

58
 Anneor-osre cRADArz RANoKnsceNsxoc uzDoBLJA u KoNTTNENTALNoJ
HRVATSKoJ

podatak .tleba na svakome primjeru dodatno pro- primjer magijske simbolike toga znaka prsten iz Siska
yjgraytrlt! Sloganeiemo pogrije5iti usrvrdimo li da je na [br. 60], na kojemu je kruZni prostor unutar zmijoliko
lokalitetu Strbinci, u blizini grobnice A, bilo groblje na savijenogaZivotinjskog tijela ispunjen slovom "x". Veiina
kojemu [Link] pgkapali kr5iahi, a uz njih i oni to3i su slidno obiljeZenih predmeta nema osobitih kr5ianskih
prema toj vjeri bili blagonakloni,ili barem ravnodu5ni. oznaka,niti im okolnosti nalaza (uglavnom nepoznate)
Izbor predmetaiz nekolicine grobova inade siroma5nih goyoretome u prilog. Medutim, motiv se Andrijina kriZa
prilozima (gr. 1, 6 i 7), upuiuje na sadrZaj blizak pojavljujena freski sakralnogaprostorau VaraZdinskim
kr5ianskomeambijentu. O glaziranoj keramici [br. 163] Toplicama[br. 141], te na nalidju privjeska [br. 70f,
kao simbolu euharistijskeili pogrebnekr5ianske gozbe prednjastranakojegaje ukra5enakristogramom.U takvim
vei je bilo rijedi. Iezllac pojasneopreme tbr. 1611 j-eprimjerima kr5ianska simbolika znaka"x" jasna, dok je
ukra5enje kriZno rasporedenim okruglim udubljenjima. drugdje vjerojatno rijed o nedovoljno razludenim
Posebnoizdvajam tkaladku plodicu tbr. 1621. Tikav bi m-agijsko-apotropejskim i religij skim osjeiaj ima. U prilog
predmet, slidno kao i vreteno, u smislu potvrde bavljenja
lakyoj pretpostavcigovori i dinjenicada se pravovjemo
gdreilgnip poslom bio svojstveniskljudivo ZenskojoioUi. kr5ianstvoprotiv praznovjerjaborilo mnogim osudamai
U grobu br. 1 p_okopan je, meilutim, mu5karac, zakojega zabranama,da bi naposljetku i samo osvanulo proZeto
paleoantropolodkaanalizane sugeriradugotrajno sjedenje duhom slabo prikrivene, odnosno asimiliranemagije.1al
y ltuJu$iltan, nego upravo suprotns.133 Stogavjerujem D9s!aj9 prisjetiti se ustanove egzorcizma u sluZbenoj
[Link] ovome primjeru simbolidki grobni crkvi! Isto tako, snaZanmagidno-apotropejskinaboj tzv.
prilog. Naime, predmeti koji se odnose na tkanie u konstanlinskogkristograma nije izblijedio ni nakon Stoje
kr5ianstvu simboliziraju niti Zivota, odnosnoboZansko
ruho besmrtnosti,ostvarenoKristovom l11ysrn.134 \aj znak s labaruma i kacige "siSao"na razlidite predmete
kr5ianskogaobrednog,ali i svakodnevnogaZivoia.l42Na
Na lokalitetu Gradina u Tre5tanovcimakod poZese nekropoli u Tre5tanovcimazamjeiuju sejo5 neki detalji
u sustavnimje iskopavanjima [Link]. istraZeia koji upozoravajuna zastupljenostpoganskihi magijskih
kasnoan_tidk^anckropola sa stotinjak grobova na povr5ini elemenata.U jednomeje grobu bio priloZendavao,odito
od 1026 mr'.rr5 Na prostoru izmedu ukopa zated,enaie bez ikakve stvarne namjene, a u okviru groblja
razmjernovelika kolidina novca s kr5ianskom sim- identificiran je otvoren prostor s tragovima Lrtvovarya
bolikom [br. 169]. U samim grobovima (zidane Zivotinja i obavljanja pogrebnih gozbi.r43Crkvene su ie
gr-obniceiukopi u obidnoj zemlji, bez konstrukcije)nije vlasti nastojaleboriti protiv kr5ianskih pogrebnih gozbi,
bilo. predmeta s. vjerskim obiljeZjima, ali o mbguioj ali su se one na razllditenadinei s promijenjenim smislom
kr5ianskojnaravi nekropole ipak posrednogovore neke odrZaledo dubokog srednjeg vijeka, ako ne i [Link]
pojedinosti.,Na njenu je jugozapadnome dijelu stajala Pretpostavljamda je na lokalitetu Gradina u TreS-
grobnakapela(3,15 x 2,44 m) s ulazom na istodnoisirani tanovcima bilo groblje zajednice koja je upoznala, a
i jednim grobom, prislonjenimuz istodnizid (sl. 18).136S vjerojatno djelomice i prihvatila kr5ianstvo, a dl se pritom
obzirom da nije rijed o apsidnojgrailevini, tek se s velikim nije odrekla pogansko-magijskih obidaja. Tbm se
oprezomsmije u njoj vidjeti kr5ianska memorija, odnosno osobinom potpuno uklapa u prilike kasnoantidkoga
kapela..Nuiryg, u Panoniji su takva zdarya svojstvenija horizonta u Panoniji, barem onoliko koliko to otkrivaiu
ranokr5canskimanegoli grobljima nekr5ianskih zajed- grobni prilozi u nekropolama.l45Slidno se moZe
\[Link],, V pllog istoj pretpostavcigovori i poloZajve- primijeniti na lokalitet Strbince (vidi prije u rekstu), a
iine pokojnika (glava na zapadnojstrani), od kojih neki s vjerojatno i na groblje u Sladojevcima kod Podravske
prekriZenimrukama, te dinjenica da su najbrojniji prilozi
-tOg1.
stakleneposude [br. 164b, 165a-b, l6f, tIs 132VeNDoonsELAER 1967,83-84;[Link] lg't4. 236.
Medutim, ta nekropola ima i drugo "lice", izraleno 1335a podatkuzahvaljujemmr. M. Slausuiz
Odsjekaza arheo-
predmetima koji su obiljeZeni apotropejskim motivom logiju HAZU, koji je obavio antropolo5kuanalizuosteoloskoga
zmijske glave, ili pak znakom "x" 1br. I64a). S obzirom materijala.
da veii broj predmetanaizlo1bi nosi takav ukras [br. 2c, 134FonsrNen1982,407-40g.
11, L9, 54, 60, 62-63, 66, 70, 105b, l4l, 14g_ 135Sorea-SrrMAC-BuLArI 974;Sorei-S rrMAc1984.
149, L52-I53,164a,1851,na tu se pojavu treba osvr- 136Sorei-SrMAc 1984,I 15.
nuti. 137^Frcz 1980,172;FUr-ep1984,155.
Dvije koso prekriZenecrte mogu se nazvatiznakom 138Suprun. 120.O orijentacijiFonsrxsn 1982,98; prekriZenim
o
"x", ali i svojim pravim ikonografsko-simbolidkim rukamakaosimboluvjereJoHlrsoN 1982,181;Dor_cen1960,11.
imenom - crw decussataili Andrijin kriZ. Te3ko daje na 139DrNxLsn1962;Dolcen 1958,1959,1960.196.
bjlo-\ojemg od pd9 nabrojenih predmetataj znak stavljen 140FonsrnBn 1982,397-3gg, 4OZ-403,420-421 Henrrn
1950;
;
sludajno,ili samo kao ukras. On je, naime, proZetsim- Kvr-l 1966,58-70.
bolikom, ponajprijemagijsko-apotropejskom, a potom i 1 4 1s u p r an . 1 2 .
vjerskom,.Zidovskomi kr5ianskom.13eZastuplj-enje na 142g66sp 1963a,328-330;FonsruBn 1982.41 -43.
raznovrsnimpredmetima,koji uz to sami polebi imaiu 143Soxee-SrrMAC-BuLAr1974,13l;Sorcne-Srrvec
1984.I 1?.
snaZno simbolidko i za5titno znadenie (narukvic-e. l4 Kyrr 1966,29,65;THUnaval1994.262.
pojasevi,fibule, prstenje,kljudevi).t+oNajilustiativniji je 1451s66aa51982,2'..8:LANvr 1972.134.

59
 Oo [Link],q,Do SUNcAPRAvDE

Slatine [br. 20s]. Ondje je tijekom 1966. god. u Moguie je i tu rijed o sarkofagunaknadnoprilagodenome
za5titnimiskopavanjima istraZendio nekropole s polovice kr5ianskomeukopu. Naime, prizori koji u maniri "horror
4. s1.la6Osim poloZajapokojnika s glavom na zapadu,te vecui" ispunjavaju slobodni dio prednje plohe - vaze,
veie kolidine novca s kr5ianskom simbolikom, medu vinova loza, Litarice, ptice, pas i zec, svojstveni su
inadeizrazito skromnim grobnim prilozima nema takvih, misterdskim kultovima, i tek im izraz "famula Christi" u
koji bi svjedodili o kr5ianskoj naravi groblja. natpisu, te kristogrami na mjestu rozeta u zakrZl_ialim
U Prozoru su istraZenadva kasnoantidkagroba, a ansama,daju simbolidki smisao rajskoga vrta.1s6Od
da nije ustanovljenojesu li pripadali veioj nekropoli.l4T tre(egasarkofaga,takoder iz Siska, ostaoje samo prijepis
Izloi,eni dio grobnogainventarastavlja jednoga od njih teksta (CIL II 3996a), iz kojega se razabire da ga je
[br. 173] u moguie ranokr56anskuokolinu, 148 dok je Dominus (gospodin?)Viktorinus dao nadiniti za suprugu
drugi vjerojatno kr5ianski [br. 172]. S obzirom da ne Felicisimu,s kojom je Zivio 13 godina,te za Sakmeneuna
raspolaZemoantropolo5kim podacima, ne moZe se sa (sin?).Cini se da sarkofagnije imao drugih ukrasaosim
sigurno5iu utvrditi spol pokopane osobe, vjerojatno dvaju kristograma na prednjoj plohi. Oni, zajedno s
[Link] to upozoravapar igala-ukosnica,te medaljon- izrazom DEO na kraju natpisa, svjedode da je rijed o
privjesak, koji su u ranokrlianskome razdoblju oko vrata bradnomeparu krBiana. S obzirom da paleografijanatpisa
u pravilu nosileZene.S time u vezi treii prilog - vreteno nije dokumentirana,moZe se datirati jedino poslije 313.
ne moraimati samosimbolidku namjenu,nego i praktidnu, god.
ilustrativnu.1aeMedutim, o vj erskoj pripadnosti pok ojnice Najatraktivniji, a s obzirom na analizu okolnosti
vi5e govori pozlaleni medaljon [br. I72a), ukra5en nalazai jedan od najzanimljivtjih moguie ranokr5ianskih
motivom [Link] se pradavni simbol Livotau rimskoj sarkofagau kontinentalnoj Hrvatskoj potjedeiz Bastaja
civilizaciji i na njezinim rubnim podrudjima, osobito u kod Daruvara [br. 170]. Objavljen je kao ranokr5ianski,
Germana, pojavljuje vei od 1. st. kao magidni, premdanemaizravnih kr5ianskih obiljeZja, a ni simbolika
apotropejskii vjerski mak.l50 Ovisno o razdoblju i njegovih prrzora,u osnovi dionizijadka, ne govori izrldito
prilikama, svastikaje u ranokr5ianskoj umjetnosti u 2-6. u prilog takvome [Link] je sarkofag, zajedno s jo5
st. rabljenakao zamjena,prikrivena ili stilizirana,za znak i jednim, danasizgubljenim,u pro5lomestoljeiu zatedenu
simbol kriZa.l5l Ukoliko nedostaju drugi elementi, podzemnoj grobnoj komori, u kojoj se najvjerojatnije
amuletes motivima koje rabe pogani i kr5iani gotovo je nalazila i ploda od vapnenca [br. 171] s uklesanim
nemoguie vjerski opredijeliti.l52 Vjerujem da taj predmet metridkim [Link] uzidanau dvorcu Jankovii u
u ovome primjeru ipak svjedodi o kr5ianskome grobu, jer [Link] Njen se natpis prema paleografskim
je, sudeii prema obliku igala-ukosnica, u njemu bila osobinamamoZedatirati od kraja 3. st. pa sve do 5. st., a
pokopanaRimljanka, a ne osoba germanskenarod- sadrZajnoje joS teZe dokudiv. 158Neznatnoiskrivljenim
nosd.ls3Prematome, svastikaje tu pravi kr5ianski kriZ. heksametrimai stilom uronjenim u tajanstvenei alegoridne
koji, metlutim, nije izgubio izvornu magijsko-apo- predodZbeizraiena je dogma izvornoga grijeha i Kristove
tropejsku simboliku. Na to upozorava dinjenica da je otkupiteljske Lrtve. MoZe se pomi5ljati na gnostidko-
ukra5avaomedaljon-amulet, u kojemu se duvala neka magidnuatmosferu,koja se nasluiuje i u nekim drugim
vrsta relikvije. Kr5iani su, naime, obidaj no5enja elementima, kao dosta izrazita duhovna komponenta
apotropejskihamuleta preuzeli od [Link] nisu [Link] mislim na predmetekoji
uvijek marili da ti predmeti budu ukra5enikr5ianskom otkrivaju gnostidke sadrZaje [br. 7-lll, te na one
simbolikom, nego su, zajedno s oblikom i namjenom, obilj eZene apotropejsko-religij skim znakom "x " (nabrojeni
destopreuzimali i motive, jednostavno im dajuii novi u sklopu osvrta na groblje u TreStanovcima).Pitanje se
smisao.l54 podrijetla te liturgijske himne, primjerenesimbolici mjesta
Sarkofazii nadgrobneplode posvudasu najbrojnija
i najpouzdanije dokumentiranakategorija ranokr5ianskih 146Spnrri 1967.
nalaza. U nas su, naZalost, razmjerno malobrojni, a 147 Reuprd-Mroievri (A) 1980,241.
okolnosti nalaza su im nepoznate ili nedovoljno raz- 148O prilugunjustaklenihposudau ranokr5danskim grobovima
ja5njene.U kontinentalnojsu Hrvatskoj poznatatek tri supran.120-125.
sigurno ranokr5ianskasarkofaga, od kojih dva postoje 149Supran. 134.
(CIL f5o36va 1965,262.
[br. 39, 95], a treiem se zameo trag III3996a,
ovdje sl. 3). Iz Vinkovaca je izdui,eni sarkofag tzv. 151FonsrNsn1982.20:KrunvaNN 1917.64-67: Gannuccl1873.
maloazijskggtipa [br. 95] s praznim natpisnim poljem 50,Tav.l, passim.
medu ansamaukra5enima r ozetama,naknadno prilagoclen 152Elrunns 1974.236.
kr5ianskomeukopu.l5s Tom su prigodom sa strana ls3 [Link]'12,91, Abb. 66/10,11.
urezani motivi ribe, valovito stiliziranih biljaka ili I 54Er-ruens1974, 236-237; krsrnlx-W esztr.sr1950.
rakovica,te shematiziranihrozeta(euharistijskihljebovi?). 155y1616;-!slnNdri1978,594-595,sl. 8.
Nedvosmisleni, ali ipak tajni kr5ianski simboli 156Peu-Rs1975,11;Coucu 1973,80.
je
upozoravajuda rijed o ukopu prije 313. god. Drugi je 1571.111jeu Kukuljeviia (1891,32) pogrelnoobjavljen kao
sarkofag pripadao kr5ianki Severili iz Siscije, o demu natpisna sarkofagu[br. 170].
svjedodinatpisna prednjoj plohi mecluansama[br. 39]. 158Pnrnovre1975.108-120: MARUccHT 1933.29'1.

60
 ARHEOLOSKA GRAEA IZ RANOKRSdANSKOGRAZDOBLJAU KONTINENTALNOJ HRVATSKoJ

kojegaje krasila (grobna komora - smrt - uskrsnuie u podiZu spomenik, upozorava na moguinost da su
Kristu), svodi na sljedeie: nepoznatije sastavljadprema Martorija i Venatorinus bili dobro poznati svojoj vjerskoj
proznomepredlo5kustihovima izrazio kristolo5ku dogmu, opiini. Drugim rijedima, da su bili mudenici ili svjedoci
ili je pak naruditelj odabrao iz literature mu poznatu (confessores),kojima je zajednicaiz odredenih pobuda
liturgijsku [Link] bilo, u pitanju je bllaizrazito podigla spomenik tek u drugoj polovici 4. st. Teoretski
imuina (rasko5ni mramorni sarkofag!) i vjerski moZe biti rijed o mudenicima toga razdoblja, stradalima u
naobraZenaosoba sofisti ciranih prohtj eva. Naialost, nij e doba caraJulijana(36I-363. god.), iskorjenitelja"opaiina
mi po5lo za rukom pronaii izvornik teksta, ili pak minulihvremena"- kr5ianstva [usp. br. 113], ili u
analogni epigrafidki spomenik. Ploda je, zajedno s sukobima arijanacai pravovjernih. S obzirom da su takva
ulomcima drugih slidnih natpisa ondje pronaclenih, mudeniStvaipak rijetka, vjerojatnija je pretpostavka o -
vjerojatnobila ugradenau zid grobne komore, u kojoj je ako je uopie rijed o mudenicima - naknadnom
zatelen i sarkofag [br. 170]. Premda je on mogao pronalaZenjunjihovih relikvija.l62 Na razmi5ljanje o
naknadnobiti upotrij ebljen za kr5ian ski ukop, navedena mudenicimanavodi i ime Martorija, drugdje nepoznato,
okolnost nalaza upozorava na moguinost da se koje podsjeia na izraz martyr (mudenik).163
dionizijadka simbolika njegovih prizora shvati u Na veiini nadgrobnih ploda urezanje kristogram,
kr5ianskome smislu. Prema tome bi drveie i trsje s koji se kao apotropejski i pobjednidki znak u
grozdovima dodaravali rajske predjele, a pantere uz ranokr5ianskome razdoblju pojavljuje na razliditim
kantaros s lozom i plodovima, glava "pokajnidki" mjestima i predmetima, a osobito na nadgrobnim
pognutih, simbolizirali bi pokoreno z1o,odnosno o6raiene spomenicima,simbglizirajuii pobjedu nad s6rti.16a
gre5nike,koji se hraneplodovima [Link] Nakon polovice 4. st. destoje popraien slovima ffi i
moguinost takvoga viclenjaupozoravamotiv s novca cara omega, koja nagla5avajunjegovu temeljnu simboliku,
Konstantina,iskovanoga nakon koncila u Niceji 325. prikljudujuii joj i glavnu misaopravovjemogakr5ianstva,
god., gdjeje pobijeclenopoganstvosimbolidki naznadeno o Kristu kao ishodi5tui cilju Zivota. Ta se ideja isticala
likom panterepognute glave.160Podatak da u Velikim osobito kao suprotnost arijanskome odnosu prema
Bastajima,kao ni obliZnjem Daruvaru, nikada nisu kristologiji.165Opeka s nepoznatogalokaliteta u sjevernoj
provedenasustavnijaarhelo5kaistraZivanja,govori sam za Hrvatskoj, ukraSena kristogramom i apokaliptidkim
sebe. slovima, vjerojatno je sluZila kao pokrovna ploda,
Preostale nadgrobne kamene plode mahom su odnosnoprilog u grobu.166
jednostavni spomenici, ukra5eni standardnimmotivom U sustavnimje istraZivanjimalokaliteta Rudina kod
kristograma, datirane prema paleografskim znadajkama PoZegeotkriven srednjovjekovni benediktinski samostani
natpisau 4. i 5. st. [br. 40, 96-101, 114-113]. Ti bogata reljefna skulptura toga razdoblja, ali i graclevinski
natpisiuglavnomne izlaze iz uobidajenihshemavjerskih ostaci rimskoga horizonta.l6T Vjerujem da ulomak
formula, ili su previSefragmentarnida bi pruZili podatke o sarkofagas urezanim likom ribe [br. 1771, upotrijebljen
druStvenimi organizacijskim elementimaranokr5ianskih sekundarnokao preklopnica srednjovjekovnogagroba,
zajednicaili o nekim posebnim oblicima javnih i privatnih svjedodi o ranokr5ianskoj fazi lokaliteta. Na to
poboZnosti.U tome je smislu izuzetan spomenik Flavija upozoravaju i odabir motiva i nadin njegove izvedbe,
Maura [br. 155], jer se u natpisu spominju kolege koji pogotovo ako imamo u vidu dinjenicu da romanidka
su ga njemu u dast postavili. Vjerojatno je rijed o skulpturas Rudine izgledaposve drukdije.
dlanovima humanitarno-vjerske, odnosno profesional-
no-vjerske udruge. To je pojam koji se u gotovo
nepromijenjenom obliku pojavljuje od antidkoga do 3. Predmetiumjetnidkogaobrta
suvremenograzdoblja.l 6I Metlutim, epigrafidke potvrde (metal,keramika,staklo,kost)
ranohr5danskihkolegija nisu poznateni u Dalmaciji, koja
Od druge polovice 4. st. termin "ranokr5ianski"
obiluje natpisima iz toga razdoblja, a pogotovo ne na
istiskuje "kasnoantidki".Jedan od razlogaje i to, Stoje
podrudju kontinentalneHrvatske. Poradi drugih znaEEk|
drugi izraz uti zna(,enjem i primjereniji periodizaciji
ponajprije literarnih, bio bi zanimljiv metridki natpis
povijesnoumjetnidkihrazdoblja, dok prvi nosi dublje
Paulina, Lucerinova sina [br. 40]. On je, naZalost,
previ5e fragmentaran za podrobniju analizu, ali je u [Link]
1982,373-3'7
4.
posljednjemredu vjerojatno sadrZavaotipidnu formulu 16oFonsrNen1982,279.
pravovjernoga kr5ianstva "Deo gratias", te izraz 161;sHNr56fr 1982.93:MrcoTTr1987.
"benedictio" ili "benedictus".Premdaje to jedan od 162NaknadnopronalaZenje relikvija opie je mjestou krlianskoj
najudestalijihpojmova kr5ianskoga rjednika opienito, u
martirolo5koj hagiografijiDBLesRyn, 1912,86 i d.
epigrafici se pojavljuje rje<[Link] kr5iana iz Cibala [br. 163O natpisuna kojemuje rijed martoresproditanakao martyres
961,Venatorinus i Martorija, u svojemu su nadgrobnom
M e n u c c n r1 9 3 3 , 4 2 1 .
natpisu nazvani tipidno ranokr5ianskim izrazom l@FonsrNen1982,35.
"neduZni" (innocentes).MoZda je rijed o obidnim 165FonsrNsn1982,36:KAoAn 1969,l'79.
vjernicima, ali nadin na koji je natpis sroden - bez 166O analogijama Tsovr.s 1980,l77;Dor-cen 1966,36.
nadnevkasmrti, godinaiivota i podataka o onima koji l67Soree-STMAC 1987.

6T
 Oo Nepoilen|Voc SUNCADo SUNCAPRAVDE

druStvene i vjerskekonotacije.168Osim toga,potkraj 4. st. (Zwiebelknopffibel), mislim da je prija5nji termin -

cjelokupna rimska civilizacija postaje sluZbeno "kriZna", koji se joi ponegdje rabi, bio todniji, premda
kr5ianskom, a kr5ianstvo se, usprkos otporima, od vjere moZdanedovoljno odreden.lT2Literatura o tome predmetu
pretvara u svjetonazor. ne donosi nikakvih razmi5ljanja o simbolici njegova
Izmedu grade horizonta, uvjetno nazvanoga oblika, premdaje prepoznatljivi izgled latinskoga kriZa
pretkr5ianskim[br. 1-38] i one pouzdano rano- vjerojatno sadrZavaoi odgovarajuiu simboliku. Iako sene
kr56anskeiz druge polovice 4. st. nadalje,predmeti su koji moZetvrditi daje takav predmetu svakoj prilici oznadavao
pripadaju sinkretistidkom razdoblju 3. i 4. st. U to doba u kr5ianskoga vlasnika, vjerujem da poticaj za njegovo
Panoniji vei postoje [Link] i bipkup_ije_, {i oblikovanje izvireiz vjerske simbolike. Osim toga, buduii
povremenoproganjane.l6eStogaje suvremenisimbolidki daje rijed o dijelu no5nje,svojstvenomegotovo iskljudivo
jezik kr5ianstvajo5 i tad prikriven, odnosno uronjen u pripadnicima civilne uprave, svaka je takva fibula od
sinkretistidkoumjetnidko strujanje razdoblja.r70Medutim, druge polovice 4. st. bila svojina predstavnikasluZbene,
ni simbolika se slobodnoga kr5ianstva ne predoduje dakle kr5ianske vlasti.173
uvijek klasidnim motivom krlla, nego raznorodnim Kr5ianska se simbolika na sitnim uporabnim i
stilizacijama, proisteklima iz osobita odnosa prema ukrasnim metalnim predmetima (okovi, kopde, predice,
umjetnidkomeizrai,[Link] iz 3. i prve pol. 4. st. privjesci, kljudevi i slidno) izraLavaklasidnimmotivima
pridruZena je onoj koja nedvojbeno pripada rano- kiLai kristogramaIbr. 49, 52, 55, 67-68, 70-73,
krSianskomerazdoblju, uz napomenu da je rijed o 75, 122, 124, 147, 182; sl. 151, natpisima [br. 69],
vjerojatno, ili tek moguie kr5ianskim predmetima. ili pak na prikriven, odnosno posredan nadin. Pritom
Opravdanjetakvome postupku vidim u dinjenici da je mislim na predmeteu obliku Zivotinjskih likova, ili njima
razdoblje 3-4. st. vei posve na pragu klasidnoga ukra5ene- orao, paun, golub, leptir, konj, riba [br.
ranokr5ianskogahorizonta,te da ni nalaziiz 5. ili 6. st., 43-46, 50-51, 56-57, 74, l2'1., L44f,r74 te one s
zatedeniu kr5ianskoj sredini, nemaju uvijek osobitih geometrijski stiliziranim motivima kriZa [br. 47-48,53,
vjerskih obiljeZja. 65a-b, 121,I29,l72al. Na nekim je primjercima sim-
Mali predmeti utilitarne, ukrasneili kombinirane bolika naglaienazdruZivanjemdvaju elemenata,primjerice
namjenedine najbrojniju skupinu izlo1enegrade, Stoje svastika i konj [br. l2l], orao i kriZno rasporedena
odrazdinjeniceda [Link] nijedna vjera prije, u udubljenja[br. 50,.51], kriZ i kriZno rasporedenaudu-
veiini pojava i stvari svakodnevnoga Zivota vidi bljenja [br. 49].
odgovarajuiu simboliku. Pritom je gorljivi vjernici Fibule i igle u obliku orla, a osobito paunai goluba,
pretjeranimmarom primjenjuju na razliditim, u osnovi u razdoblju koje obuhvata 4.-6. st. teoretski im4ju
profanim predmetima - fibulama, nakitu, pojasnoj krSiansku simboliku, ali bi njen stvarni domet na tim
opremi, pa dak i opremi zakonja, posudu, kljudevima i predmetimamogao razjasnitijedino arheolo5kikontekst.
slidno. Igle s glavicom u obliku ptice (golub?) pronadenesu u
Sisku [br. 56-57), Ludbregu [br. 144], i Vinkov-
Srodnabrondanapalica [br. 53] interpretiranaje
"i*u.17s
kao germanskikultni predmet, a slidnaje, ali odito bez
hvataljke na donjem dijelu, pikazanazabodenau kantaros
na ranokr3ianskomepluteju iz Tiera.176
KriZni oblik langobardskoga ukrasnog okova s
konjske opreme[br. 55] nije sludajnostni puki tehnidki
detalj, jer se u ranokr5ianskoj umjetnosti i svjetonazoru
opienito Zivotinje rado obiljeZuju vjerskim ri-6o11.u. 177
Motiv vi5estrukih krlLeva u tehnici proboja [br. 182]
podsjeia na srednjovjekovni oblik tzv. jeruzalemskoga

168Tpsrrur1969,139.
169Vrxrd-Bel,qNiri
1978,588.
1705rprun. [Link]
PALLAS 1975;Gnesen1968,
6-10;JeorN
Slika 15.- Fibulaiz Siska(prema:VrNsrr1974)
1972,314-317.
171KoseBvre g7g,54.
172pq6rrBl 1988;Bolovri 1983,82-87.
KriZne fibule lukovidastogatipa, koje se datiraju od 1731ixv1 1972,140.
kraja 3. st. do prve polovice 5. st., izrazito su brojne na 174O simbolicinabrojenihZivotinjau kr5ianstvuFonsrNen 220-
kasnoantidkim nalaziKtimau Panoniji tbr. 42,106-107,
L20d, 122-123, 143, 150-151, 166, 1.73a, L84, 222, 230-232,240-243,255-258,282-285,292-293.
115Zagabljene.BnuNSuto1902,sl. 69/1,9.
136-1S91.171Medu [Link] primjercimasamojedan 176CUppens
ukraien kr5ianskim simbolima [br. 122]. Premda se u [Link].5.
177FonsrNen1982.43Glnnuccr [Link].487123.
arheolo5kojliteraturi uvrij eZio naziv "lukovidasta" fibula

62
 AnHnor-oSxe CRADAIZ RANoKnSieNsroc RAZDoBLJA
u KoNTINENTALNoJ
HRVATsKoJ

r3
w
F

fr
w
%

Slika 16. - Shemarazvitka kristogramskogmotiva na prstenjuiz Siska [br. 61-64]

krrta.178Olovni privjesak s imitacijom " crux gemmata" natpisIN DEO SPESSEMPER EST na privjeskuiz Siska
lbr. 681osobitoje zanimljiv ako se usporedisa solarnim lbr. 691otisnuttako da su grupe slova ispremije5ane.S
privjeskom [br. 2a], jer se uodava gotovo neposredan obzirom na sadrZajteksta i motiv vijenca, moZdaje rijed o
ikonografski, a vjerujem i sadrZajni prijelaz iz solarne u amuletu,povezanomes kr5ianskim mudeni5tvom.183
kr5iansku simboliku. Privjesak s kristogramom i leptirom Na istodnojnekropoli u Sisku pronadenje prstens
na slidan nadin ocrtava preuzimanje poganske kristogramom.l84S obzirom da je u meduvremenu
ikonografije, ali i gotovo nepromijenjene simbolike. zagubljen, umjesto njega je izloien gotovo identidan
Naime, poganski simbol dule i neuni5tivosti Zivota na predmet iz SrijemskeMitrovice (sl. a).18sMitrovadki je
tome je predmetu dobio kristogramom naglaienu prsten odabran kao primjer zavr5ne faze razvitka
simboliku uskrsnuia u [Link] lzvanredantrokutasti simbolidkoga solarno-kristolo5kogmotiva, koji od
privjesak [br. 67] od tankoga lima ubrojen je u grupu ravnoga ili kosoga krii,a [br. 6l-62] prerasta u
votivnih predmeta koji su drugdje obidno ukra5eni kristogramsku shemu [br. 63, 190], a potom u pravi
kristogramima.l80Sisadkije primjerak jedinstven po kristogram[br. 64; sl. 4 i 16]. Najvjerojatnijeje
svome antropomorfnom obliku i dojmljivom predo- ranokr5ianski i prsten s natpisom EVSEBI [br. 125],
davanjunadinana koji su se kr5iani kitili ogrlicama s bez obzira razrije5imo li natpis u EVSFBEI (= budi
kriZnim privjeskom. Istoj bi skupini predmeta mogao poboZan!),186 ili u genitiv vlasnikova imena, svoj-
pripadati privjesak od pozlaienoga lima u obliku ribe I br. stvenogakr5ianskome onomastikonu.187Jedinstvenije
[Link], nije ga, kao ni olovnu plodicu s likovima primjerak medu prstenjemonaj iz Samobora[br. 19L], s
dupina [br. 19], moguie pouzdano datirati, pa prema obzirom na uvjerljivu interpretaciju njegova sim-
tome ni odrediti sigurno vjersko-simbolidko znadenje.
Slidnovrijedi za ko5tani predmet u obliku ribe [br. f 30]. 178FonsrNlen1982,21. PribliZnaanalogija(reljefno)ELLMERS
Magijsko-apotropejski "x" na preclici[br. 54] mogao bi, 1971,236,Taf. 98/6.
s obzirom na dataciju (5. st.), lako imati i vjersku 179FonsrNen 1982,292-293.
simboliku. Isto se odnosi na fibulu, ukia5enu 180Sptitcttttike undJiiihesChristentum 1983,551,br. 156.
meandarskimkriZem [br. 48]. Meandarski je ukras u l8l 6y6B1u1a51N 1975, Abb. 11, Taf. 16 c; PlpsNreRn-Gec &
ranokr3ianskome razdoblju najde5ie izveden kao suradnici 1983.18.
neprekinutasvastikas kojom, prema tome, dijeli podrijetlo 182Fonsrrnn 1982,39-40.
i simboliku..Njime se ne ukra5avajusamo predmeti 183 O simbolici vijenca u kr5ianstvuFonsrunn 1982, 380;
sitnoga umjetnidkoga obrta, nego mozaidki podovi i MARUccHI1933,3, passim.O remeienjuredosljeda slovai rijediu
liturgij ski namje5tajranokr5ianskih crkava.I 8I magidnim natpisima BnuNSurn1919,181.
Skraiivanju se Isusova imena na ranokr5ianskim 1845161,14p16 1987,85.
predmetimapribjegavalo poradi praktidnih razloga, ali i s 1 8 5N r k i r 1 9 8 3 1. 3 .b r . 6 3 .
vjerom u za5titnidkui magidnu moi slova, preinadenihna 186PrNrenovr e ]-9118, 123,sl. 13.
taj nadinu simbole [usp. br. [Link] Iz istih je pobuda 187145ssy1965.220:KeuRveNN-BUHLen 1966.

63
 Op NBpogrsorvoc S UNCADo SUNCAPRAVDE

bolidkoga "arhitektonskog" oblika, koji bi 'trebao Keramidkesvjetiljke iz kontinentalneHrvatske [br.

opona5atiranokr5iansku okruglu gradevinu sa stupovima 77-80, 108, 131-1331 mahom pripadaju vrsti,
i kupolom.188 nazvanoj "afridkim", "mediteranskim" ili "ranokr5ian-
Natpis VTR/AVG/FEL (= utere/auge/feliciter) na skim" tipom, prema mjestu proizvodnje i pojavljivanju,
zlatnom prstenu iz Osijeka [br. 126] izraLava Lelju za odnosno prema prevladavajuiim ukrasnim oblicima.
sretanZivot,namijenjenuvlasniku. Datacija (3. st.), a ni Veiinom su, naime, ukra5ene motivima kriZa ili
bilo koji drugi element, ne obiljeZava taj predmetkao kristograma,te biljnim i geometrijskim likovima u funkciji
pouzdano ranokr5ianski. Slidno [Link] Zelje (npr. kr5ianske simbolike. Proizvedeneu Africi, izvozile su se
VIVAS, PIE ZESES), pojavljuju se i na drugim diljem Carstva,ali i opona5aleu lokalnim radionicama,
predmetimaumjetnidkogaobrta. Premda se sporadidno kojima se u pravilu pripisuju izrazito nemarno izvedeni
susreie i pde, ta je pojava svojstvenakasnoantidkome primjerci [npr. iz Siskabr. [Link] na5im se
razdoblju, filozofsko-vjerska misao kojega postaje svjetiljkama nekolicina primjeraka izdvaia iz inade
preokupirana idejom sreie. Sreie kao pobjede nad oblikovno i ukrasno standardiziraneproizvodnje utoliko,
razmjernosurovom stvarno5ius jedne strane,a s druge, Stoim je kr5ianska simbolika prikrivena. Na svjetiljci iz
sreie u smislu vjednosti, koja za krSianski dio Siska[br. 77a]kr1i,je izveden u obliku pet kuglica, a na
kasnoantidkepopulacijeima znadenjevjednogaZivota s onoj iz Osijeka [br. 13L] stiliziran je kao detvorolatidna
[Link] Sama po sebi Zelja VTERE (FELIX) nema tozeta. U grandicama na svjetiljkama iz Osijeka [br.
iskljudivo kr5ianski smisao,premdasu ga pojedini autori 132-133), od kojih su saduvanasamo dna, moZdabi se
nastojaliprepoznati,ali mu je posve bliska. Naime, takve mogla prepoznati simbolidna palma, dok je ki? na
misli destozavrSavajuizrazomIN DEO, IN CHRISTO ili primjerkuizSiska lbr.77bl izveden na donjoj povr5ini.
slidno,na predmetimakoji vei time, a potom i kontekstom Veiina se svjetiljki datirau 5. st. ili dak 6. st., Stoje,
nalaza,pripadajukr5ianskoj [Link]$1eg2se i Zelje bez s obzirom na cjelokupnu problematiku ranokr5ianskoga
kr5ianskoga "dodatka" ponekad smatrajuskraienicama horizonta u kontinentalnoj Hrvatskoj, najvaZnijipodataku
nazdravidarskihmisli [Link];Stose ne smije vezi s tom kategorijom arheoloSkegrade.1e8
drZatipravilom. ali ni zanemaiti kao moguinost. Potvrdu Za razliku od keramidkih, metalne svjetiljke iz
zatakvo razmi5ljanjevidim u fibuli iz Kcilna, na kojoj je Zagreba lbr. l79l i Siska [br. 76] jedinstveni su
natpisVTERE FELIX u tehnici proboja izvedentako daje primjerci te vrste grade. Simboliziraju kristolo5ki motiv
posljednje slovo - "x" ostalo izdvojeno u zasebnom JaganjcaBoijeg, otkupitelja grijeha, upiruii se vjerojatno
okviru, bez dvojbe simbolizirajuii [Link] Meclu na5im na mjesto u Otkrivenju (21,23), gdje se janje (Krist)
predmetima s natpisom VTERE FELIX [br..59, 105a, naziva onim koji svijetli umjesto sunca i mjeseca.
L23, 126, 135, 1871 dva su grobna nalaza [br. 105a, Zoomorfne svjetiljke, ali potpuno drukdijega oblika, nisu
1871,dok o drugima nema podataka. S time je u vezi rijetke u ranokr5ianskoj obrtnidkoj metalnoj proiz-
znakovito da se da5e s natpisima VTERE FELIX, [Link] Jedina dva analogna primjerka potjedu iz
VIVAS, PIE ZESES (IN DEO) u pravilu zatidu na Madarske,5!o upuiuje na proizvodno sredi5teu Panoniji
mjestima ukopa, gdje se tumadekao tragovi kr5ianskih (Sisak?).200Cetiri se panonskesvjetiljke u obliku Jaganjca
refrigerija.le2[J6s1nlsm,dini mi se da pravoga smisla ima Boi,jeg, usprkosvelike slidnosti, razlikuju u detaljima, Sto
predmets natpisomVTERE (= nekaje sa sreiom !) staviti ih pribliZava kategoriji "autorskih" os- tvarenja. Po
u grob samoonome tko se nadavjednomeZivotu. moguioj simbolici bliska im je brondanafigurica janjeta
Srebrna Llica iz Siska [br. 75] pripada grupi lbr. 1281iz Osijeka koju bi, medutim, u ranokr5ianski
predmeta,u liturgijsku namjenu kojih mnogi autori kontekst mogle staviti tek pobliZe okolnosti
sumnjaju, ali im, s obzirom na ukras (kriZ, kristogram i
slidno),nitko ne odride kr5iansku simboliku.le3Srodan, 188Y15ss1 T6rH19'19,178.
1955;
ali ipak drukdiji primjerak iz Siska [br. 7a] dio je 189BuNor,Nnunc 1983,
250;RslNsnsnc
1983, 315.
kositrene Zlilice, kojoj nedostajerudka, dok je zdjelica 1 9 06 a p p u s g r1 8 7 6 ,1 5 1 - 1 5 2T, a v . 1 8 1 ;K A U F M A N1N9 1 1 , 1 4 1 ;
(naknadno?)spljo5tenado gotovo ravna oblika. S obzirom ENGEMANN 19'12,159-160;N oll 1984,441-442.
da se ukrasnimotiv triju riba ne moZe smatratistvarnom 191ENcBnTRNN 1972,160.
oznakomza odredenuvrstu hrane, njegovaje simbolika 192THUvnBr 1994,261-262.
odito posredna. Najvjerojatnije se odnosi na dogmu 193Mrr-ordrc 19?0.
Trojstva, odnosno predodenje euharistije, povezane s 194Gennuccr1880,117,Tav.47812; G,[Link] 1879,130,Tav.
Trojstvom..le4Slidnom je ambijentu mogla pripadati i 387/2:FonsrNen1982.25'7-258.
zagubljena srebrna Llica iz Vinkovaca, pronadena u 195Zagubljena. [Link],ro 1902,sl. 88.
jednome grobu sjevernenekropole, u okviru koje su 196FonsrNen1982,384.
zatedeniidrugi ranokr5iansli nuluri. les 197g4"1ut 1977,83-84;MnNzel 1 9 6 9 , 8 l - 1 0 4 ; H A Y E S1 9 7 2 ,3 1 0 -
Plamen svjetiljki u kr5ianstvu simbolizira vjedni 3r5.
Livot, Sto ih, uz praktidnu namjenu, dini izrazito 198Supran. 214.
svojstvenim predmetima kr5ianskih javnih i privatnih 199Vrrri-BeleNird 1954,132;MENZEL 1969, 106, Abb. 90/4;
prostora.196 93/2-4.
2oo1ssva51980,117,132-133,Abb.7-12,37-40.

64
 AnseoloSre cRADArz naNornSi,[Link]
u KoNTINENTALNoJ
HRVATSKoJ

fialuza.z}rMetalnim je lampicama prema namjeni srodan obzirom naizrazito nemarnu izvedbu, osjedku gemu nije
brondanikristogram s nepoznatoganalazi5ta[br. 193]. moguie uZevremenskiodrediti, pa ostaje tek pretpostavka
Nadin na koji je pridvr5ien o lanac svjedodida je rijed o da se u bukolidkome prizoru krije simbolika Dobroga
dijelu kadionice,ili (oS vjerojatnije) vi5edlanogsvjeinjaka Pastira.
- nalazrazmjernorijedak na ranokr5ianskimlokalitetima Novac, kao osobita kategorija arheolo5kegrade s
opienito, a za nale prilike izniman. politidkim, privrednim, umjetnidko-stilskim i kultno-
I keramidko se posude ukra5avalo motivima i vjerskim znadenjem ima vaZno mjesto i u rano-
prizorimaotvoreneili posrednekr5ianskesimbolike Ibr. kr5ianskomehorizontu. Ta se dinjenica,medutim, rado
8L-86, I09, 134-135, 1481.U pravilu je rijed o tzv. zaboravlja, a odnos krSianstva prema novcu tumadi u
afridkojsigilati, koja se proizvodila u nekolicini sredi5ta krivome svjetlu. Medutim, u ranokr5ianskomesvjeto-
na Mediteranu i izvozlla po cijelome Carstvu, ali nazoru kultni i moralistidki stav prema novcu postaje
istovremenoposvuda opona5ala.202Jedinstv eni primjerak izrazit4inegoli u prija5ljim razdobljima, pa se u literaturi
imitacije afridke sigilate podedeiz Osijeka [br. 134j. o njemu progovarajezikom simbola i metafora. Tako se,
Ukra5enje geometrijski stiliziranim kriZnim motivima u naprimjer, vjerski nauk, odnosnorijed Bo1ja, usporedujes
radijalnoj "kristogramskoj" shemi. MoZda je na slidan duhovnim novcem,fojime se zasluZujen"6o.209Premda
nadin i s jednakom simbolikom bio zami5ljenmotiv na kr5ianski pisci ranogadoba ne govore [Link]'Ittoo prilaganju
ulomku afridkesigilateiz Siska[br. 86]. Medu figuralno novca u grobove, spomenutamisao asociraupravo na
j e ukra5enimprimj ercima afridke keramike najzanimljiviji pogrebnii kultni odnos prema novcu. S obzirom na to,
ulomak s prizorom kr5ianskoga mudeni5tva(datio ad uvrijeZenu arheolo5ku "dinjenicu" da se u kr5ianske
bestias)iz Siska [br. 85]. U gradu koji je na podetku 4. grobove novac ne prilal,e, treba uzimati s velikom
st. imao poznatogamudenika Kvirina takav je prizor na zadrikom i uvijek nanovo provjeravati.2l0Ona se na
predmetusvakodnevneuporabei u 5. st. sigurno izazivao pojedinim lokalitetima moZe pokazati istinitom, ali to
znadalnaprisjeianja.203 Preostali primjerci samo nipobtonije pravilo, uvjetovanovjerskim [Link] to
kronolo5ki pripadaju ranokr5ianskomehorizontu, pa ipak upozoravajunalazi novca na ranokrbianskim grobljima
svi prizori i likovi na njima predodeni,u kr5ianskome posvuda, ukljudujuii i na5e podrudje (Kamenica kod
svjetonazoruimaju svoje mjesto, odnosno simbolidko Vinkovaca, Strbinci, vjerojatno Trestanovci).21 1 Kr5-
[Link]. Rijed je o temeljnoj ideji kr5ianske ianska literatura nagla5avada se pravim novcem treba
civilizacl'je,premakojoj su svijet i sva stvorenjaproistekla smatrati samo onaj koji na aversu nosi lik [Link]
iz misli Boga Stvoritelja, te stoga simbolizftaju njegovu Buduii da novac od druge polovice4. st. na reversudesto
stvaraladkumoe.204U tome smislu lik ribe [br. 33] ima kr5ianskesimbole,doZivljavase kao obiljeZjesprege
predstavljai Krista i vjernike, Ocean [br. 82] i morsko zemaljskogai BoZjegacarstva,bez obzira na to pojavio se
dudovi5te[br.81] oznadavajuBoZju vlast nad vodama, a u grobu ili na drugome mjestu. Novac je istovremeno
u prizoru se lova [br. 84] vidi borba protiv gijeha i zla materijalna i trgovadka kategorija s upotrebnom
opienito.20sUlomak grube domaie imitacije sigilatne vrijedno5iu, i nije svatko, tko ga je imao u rukama,
keramikenaknadnoje obiljeZennemarnourezanimkriZem razmiSljaoo njegovu simbolidkome [Link]
s unutralnje strane dna [br. 109]. Analogija takvome tome, kolanjeje novca bilo najjednostavnijii najuvjerljiviji
privatnom isticanju vjerskih osjeiaja ima posvuda, i na oblik Sirenjakr5ianske simbolidkeporuke u svaki kutak
razliditim predmetima.206 Dno keramidke posudeiz Ozlja rimske drt,ave. U tim razlozima nalazim opravdanje za
Ibr. 148] s vanjske je strane ukra5enoudubljenim izlaganjerazmjernovelike kolidine numizmatidkegradena
[Link] obzirana tehnidku opravdanostobiljeZavanja
sredinedna pri izradi posudana kolu, nema sumnjeda je 2016uo naprimjeru [Link]-Guc& suradnici1983,19,
kt''[Link] ozaljskojposudi nosio i simbolidkuporuku. Na to T.40/3t.
upozoravaju ruzliditi, desto reljefni i u pravilu jasno 202MarraNri 1989,175-186.
oblikovani kriZevi na srednjovjekovnojkerami"i.207 203O KuirinuJARAK1994.31.
Slijedom se toga ikrli., ugrebenna vanjskoj strani dna 204FonsrxEn1982,l3-14.
brondanogvrdaiz Kuzelina [br. 149], doZivljava kao 205FonsrNEn1982,1'., 255-258;Cnevenr 1969,84;Gn,qsA.n
simbolidki znak, pogotovo Stopiizradimetalnoga posuda 1968,53;[Link] 1983.
izostajepotrebaza tehnidkim obilj eZavanjem. 206Tonor 1974.
Po svemu sudeii kriiani ranoga razdoblja u 207Tovonwrr 1986,209,Abb. 9, 10; UsL 1982,89. o pojavi da
Panoniji nisu imali osobitih sklonosti prema no5enju praktidnestvari i postupci u kr5ianstvu poprimaju simbolidko
gema,ukra5enihvjerskom simbolikom. Naime, u bogatoj zna(,enje FoRSTNER 1982,32.
zbirci gema Arheolo5koga muzeja u Zagrebt nema ni 208 66vs1 1911,69-81;ENcsvenN 1983;SptitantikeundJiilhes
jednogapouzdanoranokr5ianskogaprimjerka. Kr5ianska Christentum [Link]..218.
bi mogla biti gema iz Osijeka lbr. 1271, pronailena u 209Bocea,nr1976.
olovnome sarkofagu u juZnome dijelu grada. Pastir sa 210Tsoves 1914, 146:THoMAS 1982,2'79:FULep1984,154; LAnvr
Stapomi ovcama ubraja se u grupu uobidajenih kas- 19't2.140-141.
noantidkihpastoralnihpizora, koje samo preciznadatacija 211 yas Doonser-een 1967,138:CsnrsrpnN1968,232.
ili okolnosti nalaza mogu simbolidki opredijeliti.2o8 S 2 l 2 B o c e n R r1 9 7 6 , 8 9 7 .

65
 Oo Neponrsprvoc Sr,[Link] SUNcAPRAVDE

izf,oLbio ranome kr5ianstvu. Ona, naime, ima vi5estruku sukoba izmedu "pravovjernoga"Konstansai arijanstvu
ulogu u predodavanju ranokrbianskoga horizonta. naklonjenogaKonstancija. Usprkos tome, obojica vladara
Pojedini su primjerci u funkciji prisjeianja na vladare, obiljeZavajusvoj novac [br. 87, 169, 199, 201,
osobito znadajnezakr5ianski svijet opienito, a potom i za 209-210, 212l pobjed- nidkim motivom kristograma.
naSekrajeve, s kojima ih povezuju vojni pohodi ili slidni Na podrudju kontinentalne Hrvatske u velikom je broju
politidki pothvati,(Konstantin Veliki, Konstans, Kon- kolao novac carevaValensa i Valentinijana I. Zanimljivi
stancijeII, Vetranije, Magnencije, Valentinijan I., Valens, su nam prvo kao brala, rodena u Cibalama, a potom kao
TeodozijeI.). Novcem su zastupljenii lokaliteti na kojima sukobljeni predstavnici dviju vj erskih struja, arijanstva
uglavnom nema drugih ranokrbianskih nalaza, ili su oni (Valens) i pravovjerja (Valen- tinijan). Usprkos dinjenici
posve sporadidni(Zagreb, Sotin, Aljma5, Batina, Coviii, da se u svetadkim aktima mudenika Poliona Valentinijan
Dalj, Gabo5,Gornji Kosinj, KneZevi Vinogradi, Kupdina, naziva najkrSianskijim vladarom (christianissimus
Ore5ac,Peklenica,Popovac, Sladojevci,Srb, Studenci, imperator), dok bi njegov brat u tome smislu trebao biti
Siitarjevo, Vranii, Vukovar-Rada, Zmajevac [br. gotovo otpadnik, reversinovca obojice carevaukra5enisu
180-1811 183, 194-2131.U oba [Link] je kristogramima Ibr. L10-L11.' L83, 197-198,
novac vladara5. i 6. st. tj. Arkadija, Honorija, Johanesa, 203-2041.21e O militantnosti kr5ian- skih vladara
ValentinijanaIII., Antemija, Romula Augustula, Teodo- govore i legendena reversima, naprimjer: CONCORDIA
rika Velikog, Anastazija, Justinijana I., JustinaIL i Foke MILITVM (= sloga vojske) [br. 195], HOC SIGNO
lbr. 92-94, Llz, 137-138, 174, L80-181' 196, VICTOR ERIS (= u ovom 6eSznaku pobijediti) [br.
200, 208f, ali on ima i posebnu namjenu. Trebao bi, 1991,VIRTVS EXERCITVM (= vrlina vojske) [br.
naime, podsjetiti na Zivot horizonta, koji se u odnosu na 2061, VICTORIA AVGVSTORVM (= pobjeda careva)
Panoniju nerijetko smatra r-azdobljemcivilizacijskoga lbr. 1.74, 2OO, 207-208, 211), GLORIA
mrtvila i arheolo5kepraznine.zr3O suprotnome,medutim, EXERCITVS (= slava vojske) [br. 209]. Rekla bih da se
govore numizmatidki nalazi i graila druge vrste (sitni ranokr5ianska civilizacija na toj skupini novca ogleda u
metalnipredmeti,keramidkeposudei svjetiljke, te kameni svome estetski izrazito privladnome, ali duhovno manje
spomenici),a potom i literami izvori o zbivanjima u 5. i 6. poiudnome svjetlu. Sreiom, takav dojam ublaZavaju
st. (podacio sukobljavanju Bizanta i Istodnih Gota u vezi primjerci s natpisima,koji na neutralniji nadin,ali uvrjek u
s Panonijom, odnosno gotskoj vlasti na tome podrudju, o ime nove vjere, izrai,avaju nadu u povratak sretnijih
funkcioniranju sisadke biskupije, o navodnoj vremena i rimske slave. O tome svjedodenatpisi SALVS
Justinijanovoj darovnici benediktincima,gdje se spominju REI PVBLICAE [br. 89-90], GLORIA NOVI
Cibalae,i slidno;.zta SAECVLI tbr.2o2l, GLORIA ROMANORVM [br.
Pnje Konstantina(306-337. god.) nema rimskoga g8, 1L0-111, 137, L83, L98, 203-2051,FELICIVM
novca s kr5ianskom simbolikom. Medutim, dini se da je TEMPORVM REPARATIO [br. 87, L69, 194, 201,
car Galijen (253-268. god.) pokazao vi5e od vjerske 21.01.
sno5ljivosti prema kr5ianima, kada je po smrti svoje Pri kraju osvrta na ranokr5ianski horizont u
suprugeSaloninepustio u opticaj njoj posvedenkov s kontinentalnoj Hrvatskoj, proistekloga iz radana izloZbi o
natpisom AVGUSTA IN PACE [br. 38].21s U toj temi, treba ustvrditi da je arheolo5kagrada donekle
poglavlju o kultu boga Sola bilo je rijedi o vjerskoj bogatija nego Sto smo znali, ali nedovoljna s obzirom na
kolebljivosti cara Konstantina, mije5anju poganskih i arheolo5kei povijesne dinjenice. Pojedini se lokaliteti is-
kr5ianskih elemenata u umjetnosti, ukljudujuii numiz- kazuju kao obeiavajuia ranokr5ianskanalazi5ta(Dakovo,
matiku, te o postupnom uvodenju kovova s kriianskim Daruvar), a o veiim gradovima (Sisak, Osijek, Vinkovci)
simbolima.216 Najveia je zaslugatoga vladarana podrudju da se i ne govori. Vjerujem da se takvo predvidanjemoZe
ranokr5ianske numizmatidke ikonografij e obilj eZavanje primijeniti i na podrudje istodne Slavonije i Baranje u
novca simbolom kr5ianske pobjede,kristogramom Ibr. cjelini. Ondje je, osim ranokr5ianskim novcem, na
1361.U desetljeiima nakon Kons- tantima ta je simbolika mnogim lokalitetima (Lug, Popovac, Sotin, Dalj, Ilok,
na stanovit nadin dovedenado besmisla,jer su se u znaku Vukovar, KneZevi Vinogradi, Beli Manastir) kasnoantidki
kristograma rimski carevi borili ne samo protiv barbara, horizont posvjedoden i drugim nalazima.220 Medutim,
nego i [Link] na5im su se prostorima odvijale
borbe Konstantinaprotiv Licinija, te Konstancija II protiv 213145ssv19':.4,351;
Benr6czt 1980,114.
(kr5ianskih!) uzurpatora Vetranija [br. 195, 2061i 2145aLap1611-Sos Benr6czt-
1980;SrSrc1914,139-148;
Magnencija [br. 194, 2L3l.2ri KonstancijeII. zapamien SALAMoN197 1; DIvtrnt twtc l9T 9a, 116; FOI-np1984, 285-301,
je i kao vladar,koji je 341. i 342. god. donio zakone o 215 O vjerskoj politici Galijena JnptN 1972, 252; o ranokriianskoj
mjerama za is- korjenjivanje poganstva.2l8Razdoblje formuli IN PACE, KRunuaNN 1917,134-135.
vjerske sno.S*ljivosti i politidke suradnje izmedu 216Supran.16.
Konstancija IL, koji je vladao Istokom, i brata mu 21711s't11993,150-152:PtNrenovlc 1978.89-93.
Konstansana Zapadu, obiljeZenoje podasnim natpisom 218ppaNTsr{ 1988,55; JoHNSoN1982,9'7.
na mramornoj plodi, pronaclenoj u blizini Beloga 219 1luNKss6 -UlrraaN -DnncurINAC 1972, 59-60.
Manastira[br. L78]. Nakon 343. god. do5lo je do 220gup41 1969; MtNlcrnelrsn 1989.

66
 AnHeor-oSra cRADArz RANoKnSceNsroc RAZDoBLJA HRVATSKoJ
u KoNTTNENTALNoJ

politidke (ne)prilike onemoguiuju jasnije spoznaje o Panonijeu 4. st. bio pod utjecajemarijanskogakr5ianstva,
stanju na terenu i nalazima, koji bi upotpunili sliku o osobito snaZnogana podrudju istodne Slavonije sa
ranokr5ianskomerazdoblju na cjelokupnome podrudju sredi5temu Mursi, pitanje je mote li se barem djelomice
kontinentalne Hrvatske. toj dinjenici pripisati izrazito mali broj predmeta,
Prema povijesnim izvorima kr5ianstvo je obiljeZenihkr5ianskom simbolikom. Takvoj bi pretpos-
hrvatskogadijela Panonijebilo u razliditim razdobljima, ili tavci u prilog i5ao i podatak da veiina predmeta s
pak istodobno, izloLeno utjecajima s istoka (Sirmij), krbianskim simbolima potjede iz Siska - biskupije koja
zapada(Akvileja) i juga (Salona)(karte I i2 na str. 21 i se uipjela oduprijeti anjanskoj prevlasti.232Me<tuiim,rijed
[Link] S obzirom na nedostatnukolidinu arheolo5ke je o pretpostavci koju tek treba istraZiti i poduprijeti
grade,pogotovo arhitekture,nije uputno nagadatio odrazu dvr5iim arheolo5kim dokazima, jednako kao i podatak
povijesnih prilika na narav materijalnih ostataka. prema kojemu znak kristograma na razliditim predmetima
Medutim, onomastidki podaci iz pisanih i epigrafidkih simbolizirapobjedu pravovjeda nad [Link] je,
izvora upozoravaju na to da je podrudjekontinentalne inadeutemeljenapretpostavka,upitna utoliko Stoi arijan-
Hrvatskeu razdoblju 4-7. st. bilo pod preteZnimutjecajem ski carevi na revers svoganovca stavljaju kristogram.233
zapadnogadijela Carstva. O tome govore imena sve- O prisutnosti elemenatapoganskogapraznovjerja
ienstva - Kvirin, Konstancije i Konstantin (biskupi na grobljima ranokr56anskogahorizonta u kontinentalnoj
222Amancije (biskup lovlje),zz3 Valens (biskup
Siscije), Hrvatskoj vei sam govorila kao o pojavi koja na5e
Murse),224Polion (lektor iz Clbala)225i vjernika - lokalitete (osobito Tre5tanovce,Strbince i Velike Bastaje)
Severila[br.39], Felicisima (sl. 3), Paulin, Lucerinov sin povezujes prilikama na [Link]
[br. 40], Venatorin i Martorija [br. 96], Flavije Maur vidim nadina da se pritom pronikne u pravi smisao
[br. 155]. lzuzetak je cibalski biskup grdkoga imena dvojbenih priloga u grobovima na takvim nekropolama.
Euzeblje.226S obzirom da su imena prema svecima Jesuli, primjerice, priloZeneposude, osobito kada je rijed
univerzalna, te5ko j e onomastidki opredijeliti siscijske o staklu, sluZile poganskoj zamisli o popudbini umrloj
biskupe Marka i Ivana, pogotovo Sto se ime samo po sebi du5i, ili u njima treba vidjeti simboliku euharistije u
ni inade ne moZe smatrati bezuvjetnim pokazateljem funkciji vjere u uskrsnuie? Odgovori su vjerojatno
podryetla.2z7Medutim, dinjenica da su svi epigrafidki razllliti od primjera do primjera. Sliku o duhovnome'
spomenicina naiemu podrudju latinski jezikom i pismom, ozradju ranoga kr56anstva u kontinentalnoj Hrvatskoj
podupirepretpostavkuda su i nabrojena rimska imena zaokruZuju podaci o tajanstvenim i alegoridkim
povezanas podrijetlom. Zanimljivo je da je dak i grdka elementima, koje vjerojatno treba povezati s gnostidkom
rijed EVSEBIOS ili EVSEBEI na prstenuiz Osijeka [br. magijom [br. 7-11, I7O-17.1].lzgleda da;je pritom
1251ispisanalatinskim slovima. rijed o donekle preinadenoj,odnosno kr56anskimsvjeto-
ntLzoromproduhovljenoj atmosferi, o kojoj inade govore
'. antidki pisci u 3. st., spominjuii duvene panonske
IV. Zakljuina razmatranja vrade.235
Kudikamo je viSepostavljenih negoli odgovorenih
lz proudavanja je arheolo5ke graile rano- pitanja koja se odnose na ranokr5iansko razdoblje u
kr5ianskogahorizonta razumljivo odekivati spoznajeo kontinentalnoj Hrvatskoj. Izlo?ba s tom tematikom,
duhovnoj komponenti kr5ianske civilizacde.S obzirom na odnosno obrada arheolo5ke grade povezane s njome,
slabiju istraZenost, zasada smo u prilici govoriti tek o pokazalaje da je istraZivanje ranokr5ianskogahorizonta
pojedinadnimnaznakamau tome smislu. Odnoseizmedu tek na podetku,ali ne i bez perspektive.
pogana i kr5iana u razdoblju Konstantinove dinastije
oslikavaju dva mzll€rta primj era. O vj erskoj sno5ljivosti,
svojstvenojKonstantinovu vladanju, svjedodidinjenica da 221Y16v6-SBlnrrrdrd1978.588.
je kip Minerve u VaraZdinskimToplicama ostaona svome 2221o*o* lgg4,34-36..
mjestu i nakon preinadavanja kupali5ne bazilike u 223;apa61994,34.
crkvu.228S druge strane, ruSenjepoganskoga hrama i 224PrNrsnovri 1980,60.
uzidavanjeulomaka razbijenihkipova bogova u temelje 225lluNKBpa-ULMAN -DRAGUTINAc1972, 6.
kasnoantidkegradevine(sakralne?)u Cibalama, odgovara 226Kuxrexe -UllaaN -DnncurrNAc 1972, 21.
razdoblju vj erske netrpeljivosti Konstantindvih sinova. 22e u Mocsv 1965,221. O biskupimaIvanu i Marku Jener 1994,
Temeljna duhovna, premda ne manje i politidka zauzetost 33-34.
panonskoga kr5ianstvatijekom 4. st. bila je usmjerenana 228VKri--BeleNirC 1978a,168.
borbu izmedu arijanske herezei pravovjerja.230Usprkos 2293qu{5N{1p1902.137-139.
nastojanjimada se pojedini oblici arhitekture pripi5u 230;eHN561.{ 1982,128-129;Tuove.s 1,980a,200-204.
arijanskim Gotima, dinjenica je da arijansko kr5ianstvo 2311H6N{4s1982,285;MrGorrI1990,18.
' 23211ort1993,150.
nije stvorilo nikakav poseban svijet simbola, odnosno
umjetnosti opienito. Ono je, naprotiv, uvelike bilo 233Supran. 165.
nesklono umj etnidkim i simbolidkim oditovanjima vj erskih 234Supran. 145.
osjeiajaid1u3l2.231 S obzirom da je veii dio hrvatske 235 PB6vsp2e 1958,30.

67
 Popis autora katalodkih jedinica:
Catalogueentry authors:
(2.4.) Zvonko Burkowskv
Q.C.) Lazo iudkovii
(2.D.) Zeljko Demo
(B.D.) Bojana Dimitrijevii
(2.D.) ZdenkaDukat '
KATALOG (2.G.)
(H.G.L.)
TrlrranGregl
Hermine Gtiricke-Lukii
CATALOGUE (r.r.J.
) Ivana Iskra JanoKii
([Link]) (B.M.) Branka Migotti
(r.M.) Ivan Mirnik
(A.R.-M.) Ante Rendii-Miodevii
(K.s.) Katica Simoni
(D.s.s.) Dubravka Sokad-Stimac
(v.s.) Vladimir Sokol

Kratice kori5teneu kataloeu: Kratice muzeja spomenutih u katalogu:

Abbreviations used: Museum abbreviations:
@-promjer/diameter Al1iZ - Arheolo5ki muzejo Zagreb
b.b. - bez broja / no number GMia - Gradski muzej,tako:vec
br.-broj/number GMSi - Gradski muzej, Sisak
cm - centimetar/ centimeter GMVi - [Link], Vinkovci
deb. - debljina / thickness GMVt - Gradski muzej, Virovitica
dui.. - duZina /length MDDa - Muzei [Link]
fig.- slika/figure MGKr - Muzej grada Koprivnice,
god. - godina/ year Koprivnica
ing. - inZinjer / engineer MSO - Muzej Slavonije, Osijek
inv. * inventarski broj / inventory no. MPKPZ - Muzej PoZeskekotline,
[Link]. - katalo5ki broj / catalogueno. PoLega
kol.-kolovoz/August MPSe - Muzej Prigorja, Sesvete
Lit. - literatura / literature ZMOz - Zavidajni muzej, Ozalj
listopad - listopad / October ZMVarTop - Zav ld,ajnimuzej,
n. - bilje5ka /footnotes VaraZdinskeToplice
no. - numero / broj / number
nz - numizmatidka zbirka / numis-
matic collection
oZuj.-oZujak/March Napomena/ Nofe:
p.-stranica/page Arheolo5ki materijal obiljeZen zvijezdi-
Pl. - Plate /tabla com (*) u kataloguje obidno prikazan
pros. - prosinac / December crteZem,Sto-ujednozraEi da na izloZbi nije
r.-rijekalriver izloLenili je prikazanu kopiji .
Archaeologicalmaterial designatedby a star
sijed. - sijedanj/ January (*) in the catalogueis usually illustrated
sl. -- slika /figure merelywith a drawing, which signifiesthat
stud. - studeni / November it is either not exhibitedor exhibitedin the
5ir.*Sirina/width Jbrm of ctreplictt.
T./Tab.-tabla/Plate
teL.-teLina/weight
ured.- uredio / edited b,t
vel. - velilina/ size
velj. - veljada/ February
vis.-visina/height
 Oo Nepoereorvoo SUNCADo [Link]

1. NATPISNAPLOEA
VaraZdinskeToplice;pje5denjak;vel. 67,5x58,5cm; deb.22
cm;ZMVarTop b.b.
Ulomak gornjeg dijela otudeneplode posveiene bogu Solu.
Ispod profiliranoga gornjeg dijela u natpisnompolju plitko je
urezano pet sundanihzraka unutar natpisa saduvanau detiri
reda:
SOLt
RA[..]NrrS
SIMO
aIPOLLIInu.
prva detvrtina3. stoljeia
llt.: RnNori-MtodBvtc (D.) 1992,13n.36 (spomenuto)
(2.D.)

PREDKRSEINSTI HORIZONT
a) Kult boga Sunca(br. 1-6)
b) GnostidkisadrZaji(br. 7-1 1)
c) hdovska vjera (br. 12-14)
d) Predmetis moguiom kr5ianskom simbolikom
ftr. 15-37)

2. PRIVJESCI
Sisak-r. Kupa
2-3. stoljeie
Lit..'neobjavljeno
a) olovo; vis. 3 cm; Q kruga 1,9 cm; AMZ inv. 6589
Okrugli privjesak ukra5en motivom istokradnog kriZa u
kruZnom okviru, s masivnorqpravokutnom petljom za ovjes.
Poleilinaravna.
b) olovo; vis. 2,6 cm; @ kruga 2 cm; AMZ inv. 6580
Okrugli privjesak ukraSen motivom istokradnog kriZa u
kruZnom okviru; s pravokutnom petljom za ovjes. Poledina
ravna.

72
 KRreLoc

c) olovo; @kruga2,3 cm; AMZ inv. 6588 sredi5njapovr5ina motivom kruga, podijeljenog kriZem na
Okrugli privjesak ukra5en motivom istokradnog kriZa u detiri dijela. Poledina ravna.
kruZnom okviru. Poledinaravna, gornji dio odlomljen, petlja 2-3. stoljeie
za ovjesnedostaje.
d) olovo; vis. 2,3 cm; @ kruga 1,6 cm; A}l|^Zinv. 6593 Llr.: neobjavljeno
(B.M.)
Okrugli privjesak sa shematskim prikazom oranta. Poletlina
ravna' 5. NOVAC
@.M.) Komin; skupni nalaz, 1918. god.; AMZ/nz inv. 28744
3. PRTVJESCI Galijen (253-268. god.); antoninijan(posrebrenabronca),An-
Sisak-r. Kupa tiohija (polovica266. do [Link].)
2-3. stoljeie Av.: GALLIENVS AVG, poprsje cara sa zrakastomkrunom i
plaStemnadesno.
4) olovo; vel.2,lxl,9 cm; AMZ inv. 6841 Rv.: SOLI INVICTO, u odsjedku PXV, Sol stoji okrenut
Cetvrtasti privjesak ukra5en motivom istokradnog kriZa, u nalijevo ispruZenedesneruke, a u lijevoj drZi kuglu.
srediStukojegje okruglo pro5irenjepodijeljenokriZem u detiri
dijela. RIC 611
z.D.\
b) olovo; vel. 1,6x1,5cm; AMZ inv. 6854
Cetvrtasti privjesak ukra5en kruZnom plodicom s motivom 6. NOVAC
osmerokrake zvljezde. Poledina ravna. Petlja za ovjes nedos- Sisak;skupni nalaz(?); AMAnz inv. 36934-6
taje. Konstantin L (307-337. god.); folis (bronca),Lion (309-310.
Llr.: neobjavljeno cod.)
G.M.) Av.: IMP CONSTANTINVS P F AVG, poprsje cara s lovor-
4. PRIVJESAK vijencemu oklopu nadesno.
[Link]; olovo; vel. 3,2x3,2 [Link] inv. 6815 Rv.: SOLI INVI - CTO COMITI, u polju lijevo F desnoT, u
Trokutasti privjesak s okruglom petljom za ovjes. Lunarno odsjedku PLC, Sol stoji sprijeda, glave nalijevo, desnaruka
oblikovan donji dio ukra5enje sa pet stoZastihizbodenja,a ispruZenaa u lijevoj drZi kuglu.
R1C308
(2.D.)

It
 OD NEPOBJEDIVOGSUNCA DO SUNCA PRAVDE

7.'GNOSTIdKA PLOEICA
Vinkovci-Ulica A. Cesarca, grobni nalaz, 1932. god.; zlato;
vel. 5,1x2,5 cm; GMVi inv. 4-904
Gnostidka plodica od tankog zlatnog lima smotana u svitak
(nakona nalaza ispravljena) nailena je u ustima pokojnika.
Tekst urezan o5trom pisaljkom ispisan je dvovrsnim pismom
- grdkim u drugom, treiem i detvrtom retku i tajnim
znakovima (semitskim pismom ?) u prvom, petom i Sestom
retku.
druga polovica 3. stoljeia
Zir.: DrMrrRUEvrC1979.172Tab. 18:1.
@.M.)
8. PRSTEN*
Vinkovci-juZna nekropola, grobni nalaz, 1887. god.; srebro;
@ 2,4x2,2 cm; vis. obruda0,7 cm; AMZ b.b.
Jednostavandvanaesterokutniobrud s raznolikim znakovima u
svakom od dvanaestpolja.
3-4. stoljeie
1902,160,fig.90:2-4;KoSdevle1991,.36
Iir.: BnuN5tr,ur br. 150

9. GEMA-ABRAKSAS
Sisak-r. Kupa; olovo; vel. l,6xl,2 cm; AMZ inv. 7140
Na ovalnoj plodici blago zadebljalog ruba reljefno je prikazano
magidno-gnostidko boZanstvo s trupom dovjeka, glavom
pijetla i zmijskim nogama. U rukama drZi Stit i bid, a okruZen
je slovima A i a (na mjestu alfe je o5teienje). StraZnja strana 8
je neukra5ena.
2-3. stoljeie
Lir.: neobjavljeno
@.M.)
10. GEMA
Osijek; darovao C.F. Nuber; jaspis; vel. 1,6x1,1 cm; MSO
inv. 1406
Gema od tankog tamnozelenog jaspisa ovalnog oblika s
prikazom golog Harpokrata koji dudi na lotosovu listu. Na
reversu geme grdkim slovima natpis s imenom vlasnika
Atenjanina Kratesa ispisano u troredu: KPA / ToY / A O
(evorou).
3. stoljeie
1965,36-37br.6, Tab.I:6; PINrpnovrc1978,122
,,r.: PrNrERovrC
f" T' LXVI:3'
(2.D.)
[Link]*
-Osijek;
darovaoC.F. Nuber; vel.1,7x1,2 cm; MSO inv. 1391
Gema od ruZidastobijelog stalaktita ovalnog oblika s gravira-
nim prikazom Hermesa u pokretu nalijevo. U desnoj ruci
kerikeion sa znakom "x" po sredini, a u prostoru ispod lijeve
ruke znak nalik grdkom slovu Y.
3. stoljece
br. 8, [Link].
1965,38-39
Lit.: PrNrERovri
(B.M.)

74
 KnreLoc

12. NATPISNA PLOCA P ROSEUHE ZIDOVA*

Osijek; mramor; vel. 85x62 cm; deb. l l cm; MSO inv. 649
Posvetni natpis podignut u dast obnove lli izgradnjeproseuhe,
Zidovskog molitvenog mjesta (sinagoge ?) u Mursi. Ovaj
desetredninatpis tek je djelomidno saduvan,ali bi u restau-
riranom obliku najvjerojatnije glasio:
IPro saluteIm]P(eratororum)P(iissimorum)?[ L(ucii)
Sep(timii) Severi PeIRTINACIS
[et (Marci) Aur(elii) Antonini Pii] AVGG(ustorum
duorum)
let L(ucii) Sep(timii) Getaenob(ilissimi) Caes(aris)l
[et Iuliae AVG(ustae) matris Aug(usti) et cast]RORVM
5 [Sex(tus)?Val(erius)?Secu]NDVS
I Praepositus?lpro ]SEVCHAM
[Iudaeorum?vetu]STATE
[corruptamsumptu suo a so]LO
I imp(ensisf suis? extruxit?
Za dobrobit careva Lucija Severa i Marka Aurelija
Antonina, te carevifa Gete i carice Julije, roditeljice careva i
zaititnice _tabora, starjeiina ? Sekst Valerije Sekund ?,
proseuhu Zidova od starosti troinu dao je iz temelja o svom
troiku sagraditi.
202. godina (ili izme<lu 198. i 209. godine)
Lir.:,PrNrERovri 1960,28-29,43 sl. 1; PrNrnnovld1965a,67-75;
RADAN1973,266f.; PINrenovrd1978,63-65,T. XIII:l;11l 1066.

13. ZRTVENIKX
Osijek-blizu juZnih vrata Tvrde, prigodom ru5enja 1922.
god.; vapenenac;darovao ing. R. Franjetii 1925. god.; vel.
62x53x22 cm; AMZ b.b.
Gornji dio Zrtvenika s natpisnim poljem iznad kojeg je snaZno
profilirani vijenac. Natpisno polje sadrZi osamnaest slova
ispisanih u detiri reda:
DEO
AETERNO
Alel L(ius) EVTlyl
lclH(ianus ?) LI[b(ertus)
Vjeinom Bogu, Elije Eutihian, oslobodenik.
druga polovica 2. stoljeia
Lit.:PINrERovrc1956, 89 br. 48; Buler 1960,9; ILI, 28>:
PrmBnovrd1967,45; PtNrrnovti 1977,94-95, 97 sl. 3; PrNrr,
n o v t i 1 9 7 8 , 4 2 , 6 5 , TX. X X : I .
@.D.)
14. OPEKA
Osijek; vel. 16,5x7,5;deb. 3,5 cm; vel. natpisa7,5x2,3 cm
MSO inv. 2606
Ulomak ruba opeke crvenkastoZuikaste boje s ostatkom
udubljenoghebrejskognatpisa(ti)SRI (sc. ime mjesecarujan-
listopad)na bodnoj strani.
2-3. stoljeie
L i t . i B u L ^ r 1 9 6 5 . 1b7r . 5 1 .1 8 T a b I. V : l 1 .
G.M.)

75
 Oo Nspoe:srrvoc SUNCADo SUNCA
PRAVDE

15. DIO INVENTARA PALJEVINSKOG GROBA c) BOCA ZA MIRISE - staklo; vis.

Novadka-Gradina;grob u tumulu, [Link]. MGKr inv. 2845
kraj 2. stoljeia-3. stoljeie Boda od zelenkastogstakla s tragovima [Link] usnato
zaobljen i razvrnut, vrat dug i cilindridan, tijelo u obliku
Lit.: Sanrf 1981.79f.. T. LVI. lijevka, dno u sredini uvudeno.
a) ZDJELA - keramika;vis. 8,5 cm; O usta 17,6 cm; 6 dna d) FIBULA - bronca; dui^ 2,8 cm; 5ir. 2,1 cm; MGKr inv.
9,5 cm; MGKr inv.2843 2846
Sigilatna zdjela ukra5enanaizmjenidnim motivima rozeta u Lijevana fibula u obliku okrenutog slova "s" koje u donjem
vijencimai [Link] zdjele zaobljen,stajadaploha kruZnai dijelu nalikuje sidru. Na poledini saduvanmehanizamzapril-
Siroka.S vanjske stranetrbuha pedat CERIALIS. vrSiivanje'
b) BOCA ZA MIRISE - staklo; vis. 14 cm; @ trbuha 3 cm; z.c.-B.M.)
MGKr inv.2844
Bodica od zelenog stakla s tragovima irizacije, trbuh gotovo
detvrtastsa detiri udubljenja. dno malo uvudeno. Gornji dio
vrata nedostaje. b-c

76
 Kereloc

16. PRSTEN 18. PRIVJESAK

Osijek; darovao C.F. Nuber; zlato; vel. l,9xl,2 cm; 5ir. Sisak-obala r. Kupe; bronca, pozlata1'dui,.7,I cm; ilr. 2,2
plodice0,6 cm; MSO inv. 2324 cm;GMSib.b.
Karika nepravilnogelipsoidnog oblika s krunom raskucanom Privjesak od veoma tankog lima u obliku ribe, bez ukrasa, s
u plosnaturomboidnu plodicu s urezanimprikazom dupina. vrpdastimtrnom za ovjes, koji se u obliku slova "u" izvija od
2. stoljede gornjeg dijela prema poletlini.
Lit.;BuLAr1989.282br"9.296 sl. 1:1. 2-4. stoljeie
O.D.) Llt.: neobjavljeno
17. FIBUI.A (B.M.)
Sisak; bronca: duZ"4,9 cm; Sir. 1,7 cm; AMZ inv. 5211 19. PLOEICA
[Link]; olovo; vet.Z,Ixl,9 cm; AMZ inv.'7142
Fibula u obliku ribe s naznadenomlednom i repnim perajama,
te ostacimazelenog emajla u leZiStimapo sredini tijela i na Ulomak olovne plodice nepravilnog.trap_ezastog oblika. O5tro
mjestuoka. rezanI mlnuclozno tzveden, sredi5njireljefni prizor sastojise
od dva antitetidkipostavljenadupina sa [Link]
2. stoljeie trozupca stilizirana je u obliku kriZa. Poledina plodice je
Lir.:SEyLLE 1939,80,T. XIII:25;KoSdEVIe 1991,136f. br. 7.498. ravna.
T. XXIV:345. 2-3. stoljeie
(B.M.)
Lir.: neobjavljeno
.u.M.)

l8

20. ZAKOVICE
[Link]
2-3. stoljeie
llt.: neobjavljeno
a) kositar;@ 1,4 cm; AMZinv.7147
Okrugla plodica s rubnim motivom perle i reljefnim prizglom
palme, te ostacima dvaju trnova za pridvrbiivanje na poledini,
'7147
b) kositar; Q I,4 cm; AMZ inv.
Jednakokao pod a).
@.M.)

77
 Or Nepoelsolvoc SUNCAnoSuNcn Pnevle

21. FIBULA zelene boje, dok je povrSina ukra5enasa pet kriZno raspo-
Sisak;darovaoS. Hrdii [Link].; bronca;duZ. 5,1 cm; Sir. redenih udublj enja ispunjenih blij edoZuik astom m aterijom.
3,8 cm; AMZinv.6469 3. stoljeie
Fibula se sastoji od dugadke spirale pokrivene Stitnikom i Llr.: Ko5invri 1991,144br. 11.658, T. XXXIV:499.
tetivom s trokutastom kukom, dok luk oblikom podsjedana @.M.)
sidro s prstenastomprotilacijom. Na kraju luka je trokutasta
24. DUGME
noZicas leZiStemza iglu, koja zavr5avakuglastim dugmetom.
S i s a k ;b r o n c a ;v e l . g l a v i c e 1 , 9 x 1 , 8c m ; d e b . 1 , 9 c m ; A M Z
2. stoljede-podetak3. stoljeia inv.6216
L i t . : K o S e e v r e1 9 8 0p, . 2 4 - 2 5 ,T . X X : 1 5 0 ;Nakit 1990,p. 23 br. Dugme s kriZno oblikovanom glavicom kratkih zaobljenih
106;Arheoktiki muz,ej1993. 169br. 24'1. krakova i masivnim trnom na poledini.
(A.R.-M.)
2-3. stolje6e
22. NAUSNICA
Sisak;bronca:vis.2,1 cm; vel. svastike:1,1x0.95cm; AMZ L#.: Ko5ievrc1991,144br.12.662, T. XXXV:503
.".M.)
inv. 5920
25. OKOV
Nau5nica(?) u obliku svastikes dugadkim iskrivljenim trnom
Sisaktbronca;dfi.. 4,5x4,45cm; AMZ inv.7491
na straZnjoj strani.
Okov sastavljen od sredi5nje veie i detiri manje kruZne
2-3. stoljeie
zdjelidastoulegnuteplodice.
Z t . : K o 5 d u v l i1 9 9 11, 1 8b r . 2 . 3 2 , T . l I : 2 9 .
(B.M.) 2-3. stoljeie
23. ZAKOVICA Lir.: KoSievrc1991.140f. br. 10.562, T. XXX:408.
(B.M.)
Sisak;bronca;vis. 2 cm; vel. plodice0,95x0,9cm; AMZ inv.
5925
Zakovica u obliku detvrtasteplodice nazupdenihrubova s vrlo
dugim trnom. Unutra5njeleZiSteispunjenoje emajlom blijedo

24

78
 KerRloc

26. OKOV
Sisak;bronca;vel. 6,7x2,3-1,9cm; AMZ inv. 6315
Pravokutni okov sa dva kruZna otvora za pridvr5iivanje.
Unutar okvira nalazi se aZuriranidio s mreZom pregradakoje
tvore stepenidastei kriZneoblike.
kraj 2. [Link]
Ll.: Ko5iBvri 1991,140 f. br. 10.554.
t^ *tt*,On0.,r.o.,

27. CAVAO
Sisak;bronca;vis. davla 8,7 cm; vel. glave 5,2x5,2 cm; AMZ
inv. 6480
Masivni ukrasni davao s glavom u obliku istokradnogkriZa,
kojemu krajevi zavr5avajurascijepljenimpeltamai dugadkim
Siljastimtrnom na poledini.
2-3. stoljeie
Lir.: neobjavljeno
G.M,)

29. FIBULA
Sisak;bronca:vel. 2,2x2,1cm; AMZ inv. 7462
Rombidna flbula nareckanogruba ukra5enamotivom kriZno
oblikovanog detverolatidnog cvijeta. U leZi5tima ostaci
zelenoplavogi [Link] nedostaje.
2-3. stoljeie
28. ZAKOVICA Lir.: KoSdsvri1991,135br"7.482,T. XIII:330.
[Link]; bronca;vel. 1,5xi,4 cml AMZ ini r Iff (8.M.)
Zakovica u obiiku istokradnog kriZa [Link] .r [Link], [Link]
u k r a b e n i h s a d e t i r i k r u Z n a u d u b l j e n j a , ; 1u r j . n a [Link].; bronca;vel. 2,8 x1,6 cm; AMZ inv. 6203
svijetlo.-zelenim emajlom. Originalna ispirni, .rr' li lileg KriZni okov sa zavriecima u obliku pelti nalik na "sidrasti"
[Link],rg trrriini kriZ. Na gornjem i donjem kraju poledine ostaci su dvaju
poledini. trnova.
2-3. stoljeie 2-3. stoljeie
lrr.: neobjavljeno Llr.: neobjavljeno
(B.M) (B.M.)
 Op NepoelBprvoc SUNcRoo SuNcePnevls

[Link] 33. OKOV

Osijek-donjogradskopristani5te;iskopavanje 1961. god.; Sisak;bronca: @ 5,5 cml, AMZ inv. 1406
bronca;@ 4 cm; deb. 0,4 cm; MSO inv. 7368 KruZni okov s rupicama za pridvr5iivanje na glatkom
KruZni okov s motivom nalik "sidrastom"kriZu u tehnici na vanjskom okviru i kristogramski rasporedenim predkama
proboj. Na straZnoj strani saduvan dio uredaja za pridvr5- naizmjenidno oValnog i Stapiiastog oblika u tehnici na
iivanje. proboj2. stoljeie
T. XXX:411.
Iir.: Ko5ievli 1991,141br. 10.565,
2-3. stoljeie (8.M.)
4 5 b r . 1 , 7 3T a b .X I X : 1 0 .
L i t . t B u L ^ r1 9 7 ,' 1
(8.M.) 34. ZAKOVICA
Sisak-r. Kupa; kositar: A 2,2 cm; AN{Z inv. 6905
32: PEdATNE KAPSULE
[Link]. Okrugla zakovica s nareckanimrubom, ukra5enaje motivom
osmerokrakezvljezde s izbodenjempo sredini. Uz rubove su
2-3. stoljeie dvije rupice za pridvr5iivanjena podlogu, a duZ cijele poledine
Lil..' SEyLLE 1939,84,[Link];KoSievti 1983,68, T. 2:9;KoS- rebrastoizbodenje.
i e v r i 1 9 9 1 a , 3b1r . 6 9 * 7 0T, . I I : 3 5 - 3 6T. . I I I : 1 2 . 2-3. stoljeie
a) bronca;vel. 2,1x1,5cm; AMZ inv. 3876 Llr.: neobjavljeno
Listolika kapsula sa dva otvora u okomitoj stijenki i sa tri G.M.)
otvora u dnu donjeg dijela. Na poklopcu se nalazi Sest
latidastih udubina rasporeifenih u obliku kristograma s
ostacimacrnog i zelenogemajla.
b) bronca; vel.2,7xI,6 cm; AMZ inv. 3876
Poklopaclistolike kapsule(kao pod a).
(B.M.)

[Link]
Osijek-donjogradskopristaniSte;iskopavanje1961' god.; vel.
6 x 4 x 0 , 3c m ; M S O i n v . 7 3 3 8
Ulomak dna detvrtasteboce od zelenkastogstakla,udubljenog
dna, izvana ostatak reljefnog ukrasa u obliku kriZno
stiliziranogcvijeta.
2-3. stoljeie
L i t . t B u L A '1t 9 7 7 , 4 4 b r5. , 7 2 T a b .X V I I I : 5 .
G.M.)

80
 Knreloc

36. RELJEFNA TERRA SIGILLATA ispunjenog "x"-znakovima i isprepletenogviticama i li5iem.

Vinkovci-HPT centrala; iskopavanje 1917. god.; vis. 12,0 U meduprostorima su prikazana krilca i ptica.
cm: A 23,8 cm; GMVi inv. A-1899 2-3. stoljeie
Zdjela sa sjajnomcrvenomprevlakom. Donja Lit.: Bvtar 1987, 46 br. 12,69 sl. 5:I a-b.
polovici razdijeljenaje prema principu prekriZenihlinija koje (B.M.)
stvaraju kristogramsku shemu. U meduprostorima ukras [Link]
sastavljenod trokuta i erota. Komin; skupni nalaz, 1918. god.: AMZ/nz inv. 29021
prva polovica 2. stoljeia Salonina(253-265/ 6. god.) ; antoninijan (posrebrenabronca),
Lir.: DrMrrRUEvtc 1979,176.T.22:2. Milano (polovica 265. do podetak266. god.)
(B.M.) Av.: SALONINA AVG, poprsje carice s dijademom i plaltem
37. RELJEFNA TERRA SIGILLATA na polumjesecu nadesno.
Osijek-donjogradskopristani5te;iskopavanjeI 96 1. god.; vis. Rv.: AVGVSTA IN PACE, u odsjedkuP, caricasjedi okrenu-
12,8 cm; A n,5 cm; deb. 0,7 cm; MSO inv. 7459 ta nalijevo, drZi grandicumaslinei skeptar.
Polovica gornjeg dijela velike zdjele tamnije crvene, slabo RIC 60
sjajneprevlake. Ispod jajastog niza je motiv valovitog uZeta z.D.)

81
 Oo NeposreorvocSUNcAno SuNcePnevpp

SISAK

39. SARKOFAG SEVERILLE*

Sisak; vel. 227xll9 cm; vis. 0,90 (vel. poklopca 238x144
cm; vis. 0,55); darovao Prvostolni kaptol zagrebadki, 1871.
god.; AMZ inv. 351
Veliki kameni sarkofag s poklopcem u obliku krova i
akroterijima na svakom od rubova, poznat jo5 od 1551.
godine. Sarkotagje prelomljen na vi5e mjesta, a poklopac u
dva dijela. Natpisje ispisanu sedamredova,te glasi:
HVIC ARCAE INEST SEVE
RILLA FAMVLA XPI(sti) QVAE
VIXIT CVM VIRO NOVEM
CONTINVIS ANNIS CVIVS
5 POST OBITVM MARCELLIANVS SE
DEM HANC VIDETVR CONLOCASSE MERI
RANOKRSEA,NSTIHORIZONT TVS
a) Gradskanaselja(br. 39-146) U ovoi je ikrinji Severila, sluikinja Kristova, koia ie s
b) Utvrtlenjai utvrdenanaselja(br. 147-154) muiem iivjela devet neprekinutih godina, kojoj duini
Marcelijan poslije smrti ovo potivaliite za ogled podiie.
c) Nekropolei grobninalazi(br. 155-191)
d) Nepoznata (br. 192-193)
nalaziSta 4. stoljeie
e) Novac(br. 194-213) Lit.:CIL III 3996;BnuNSvlD1909,159br. 351 (s literaturom od
l 5 5 l - 1 8 7 6g. o d . ) A
; / " / 5 8 1V; r r t c 1 9 7 8 , 5 9b5r . 9 ,t r 6 A . o . ,

40. NADGROBNA PLOEA PAULINA

Sisak;mramor; vel. 55x32 cm; deb. 2,7 cm; AMZ inv. 348
Ulomak nadgrobneplode podignutePaulinu, Lucerinovu sinu.
Ploda prelomljena u dva dijela najvjerojatnijesadrZimetridki
natpis,saduvanu sedamredova:
IOIPT(imae) [memoriae?]
PAVLINI LVCERINIS
... AB OMNIBVIs...
. . . 1 RO P E R A V [ . . .
s ...lREBENEDICTI...
...T X. ET TV...
. . . l A R rs A C [ . . .
...grlATIAS AG[...
4-5. stoljeie
Lit.: CIL III 3991;BnuNSuto1909.156f. br. 3481*{;l:

41. MRAMORNA POSUDA S RUEKAMA

Sisak; krupnozrn ti mramort @ 53 cm:,vis. 30 cm; deb. 5 cm;
AMZ inv. 685
Posudau obliku dublje zdjele sa detiri simetridnorazmjeStene
dr5ke, prema gore zaravnjene, a prema dolje zaobljene. U
jednoj od njih izdubljenje Zlijeb za odlijevanjetekuiine.
3-4. stoljeie
Llr.: Bnuu5urol9l l. 102f. br. 685.
O.D.\

82
Knreloc

83
 Oo Neposlporvoc SUNCAoo SuNcnPuvoe

42. FIBULA
Sisak;bronca; dui. 9,5 cm; Sir. 6 cm; AMZ inv. 3887
Noga, suZenaprema luku, ukra5enaje kruZnim udubljenjimai
vrpcom rombova. Gornja povriina luka trapezastogpresjeka
takoder je ukraiena rombovima, na trapezastu facetiranu
poprednugredu sa dva okrugla otvora nastavljajuse kuglice u
obliku glatkih spljo5tenih lukovica. Igla je saduvanau
cijelosti.
drugapolovica 4. stoljeia
Lit.: Ko5ervre 1975,54 sl. 12,60 br. 12;KoSievrd 1980,57 br.
739'
@.M.)
43. FIBULA
Sisak;srebro; duL. 3,4 cm; vis. 1,7 cm; AMZ inv. 1928
Plastidno radena fibula u obliku goluba. Glavica ptice je
okrugla s nagla5enim odima, a tijelo izduZeno sa Sirokim
repom. S donje straneima petlju i dio Samiraza zakop(avanje,
igla nedostaje.
4-5. stoljeie
lir. SrMoNr 1989.120.T. 2:8.
K.S.)
44. FIBULA
Sisak;bronca; dul.. 2,9 cm; vis. 2,9 cm:,AMZ inv. 3918
Plastidnoradenafibula u obliku goluba. Glava ptice je okrugla
s naglaienim kljunom i okruglim udubljenim odima. Tijelo je
trokutasto, prema kraju suZeno,a rep nedostaje.S donje strane
ima dugu petlju i dio Sarnira,Leljeznaigla nedostaje.
5. stoljeie
Lr.: SIMoNI 1989,120,"1.2:'1
.
(K.S.)
45. FIBULA
Sisak;bronca: duZ..4,2 cm; vis. 2,1 cm',AMZ inv. 3396
Plastidnoradena fibula u obliku pauna. Na izduZenoj glavi
kresta, na vratu prstenasto zadebljanje. S donje strane je
djelomidnosaduvanapetlja i dio Sarnira,igla nedostaje.
5. stoljeie
lt" SrMoNf1989,120,T. 2:6.
(K.s.)
46. FIBULA
Sisak; bronca dui. 3,7 cm; vis. 2,3 cm; AMZ inv. 3397
Plastidnoradenafibula u obliku pauna. Na izduienoj glavici
neznatnonagla5enakresta, na vratu prstenastozadebljanje.S
donje strane ima nagla5enunepotpunu petlju i Sarnir s
brondanomiglom. ,
5. stolje6e
lir. SrMoNr1989.121.T.2:10.
(KS)

84
 KRraloc

47. FIBULA 48. FIBULA

Sisak; srebro, pozlata; dui.. 5,4 cm; Sir. 3,35 cm; AMZ inv. Sisak; darovaoLj. Ivekovii; srebro, pozlatq,duZ. 5,5 cm, 5ir.
1919 3.5 cm: AMZ inv. 1920.
Istodnogotskaludna fibula polukruZneglave sa pet izbodina, Langobardskaludna fibula polukruZne glavi s tri izbodine i
razmjernokratkim lukom i nepotpunom rombiinom nogom. razmjerno kratkom nogom. Luk i glava ukra5ene su
Glava i noga ukraSenesu rova5enom spiralnom viticom, a rova5enom viticom, a noga motivom meandra i nieliranih
noga sa dva okrugla leiiStaza almandine ili staklenu pastu. Na trokutiia.
donjoj strani saduvanisu dio Sarnirai petlja. Igla nedostaje. polovica 6. stoljeia
oko 500. god. Lir.: BnuuSlrro1905,213 sl. 4, 216;WERNER 1962,6'l, tab.26,4:
tlr.: Bnunsprro
1905,213
sI.32:5,216-217;[Link]
1973,195-196, VrNsxr1973,[Link] 68; VrNsru1986,tt, rt. tt,*.r..,
T. 50;SIvtoNI
1989,122,T.3:8.
K.s.)

49. FIBULA ukra5enaje koncentridnim krugovima. Na poledini saduvan

Sisak;srebro;duZ. 3 cm; 5ir. 3 cm; AMZ 1926 dio Karnirai petlja. Igla nedostaje.
Fibula u obliku kriZa jednakih proSirenihkrakova, glatka, 6. stoljeie
ukraSenakoncentridnimkrugovima s todkom po sredini. Na Llr. SrMoNr1989,122,T. 4:5.
poledinije saduvanaigla i uz nju vidljivi ostacitekstila. K.s.)
druga polovica 6. stoljeia [Link]
Lir.: VtNsxr1968,107,T. 5:8; VrNsrt1g14,22,T. XIII:11;Sruoxr Sisak;bronca;dui..3,7x2,55cm; vis. 1,4cm; AMZ inv. 1927
1989,122,T.4:4. Fibula u obliku ptice grabljivicera5irenihkrila. Glava
(K.S.) prikazanau profilu s jako nagla5enimsavijenimkljunom,
50. FIBULA tijelo enface,repje ra5iren.Glatkapovr5inafibule ukraSena
je
Sisak;bronca: vel. 3,7x2,5 cm; vis. 1,65 cm; AMZ inv. 1994 [Link] poledinije igla i petlja.
Fibula u obliku ptice grabljivice ra5irenihkrila. Plo5naglava 6. stoljeie
prikazanaje u profilu a tijelo enface. Glatka povrSina fibule
Iit.: PArEK 1942,125,T. XX:7;SrMoNt1989,122. tirLrl;

85
 OD NEpoBJEDtvoc SUNCA Do SUNCAPRAVDE

52. OKOV KOPEE Masivni produZeni trn u sredini malo suZen,a prema ravnoj
Sisak:bronca; duL.4,5 cm; 5ir. 2,5 cm; AMZ inv. 1938. bazi pro5iren.
Okov kopde raden tehnikom na proboj, sa dva probuSena 5. stoljeie
ispupdenjaza predicu koja [Link] okov s dvde Lit.: SIMoNI1989,12,T. 5:10.
okrugle i jednom srcolikom pertbracijomzavr5avakrugom na (K.s.)
kojemu je urezanmalo izlizan kriZ jednakih krakova. 55. UKRASNI OKOV
7. stolje6e Sisak-r. Kupa, 1912. god.; bronca, pozlata; dui. 5,4 cm; Sir.
Lil.: STMoNI1989.124.T. 6:9. 4 cm: AMZinv.l92l
(K.s.) Langobardskiokov s konjske opreme u obliku kriZajednakih
[Link] krakova (jedan krak nedostaje). SrediSnji kalotasti dio
Sisak-r. Kupa, 1912. god.; bronca,staklo; dui^3,2 cm; [Link]. obrubljen je nizom graviranih sitnih ptidjih glavica s kljunom.
1,55cm; AMZinv.1933 Krakovi su ukraSeniduboko rova5enim meandrom i malim
Jednodijelni jezldacu obliku slova "u" sa dva okrugla i dva Zigosanimrombovima. Na jednom kraku je rupa od zakovice,
trokutasta ulo3ka od crvenog stakla. Gornji dio je Supalj, s a na poledini dva ispupdenja.
jednom zakovicom za pridvr5iivanje remena. Poledinaje polovica 6. stoljeia
glatka. l 9 8 9 ,1 2 2 , T .
L l r . : W e n N e n1 9 6 2 1. 0 1 ,t a b . 2 l : 1 ,T . 4 0 : 9 ;S I u o N 1
7. stoljeie 4:2'
.*'s')
Lit.: VTNSKI1967.20. 1989,124,7.6:12.
T. XII:9:SttuoNt
(K.S.)
54. PREDICA
Sisak-r. Kupa; Zeljezo;srebro;vel. 3x1,55 cm; duZ. trna 2
cm; AMZ inv. 3088.
PredicaizduZenoovalnogoblika. iitava alka prediceukra5ena
je tau5iranomsrebrnom Zicom, a baza trna znakom "x".
?rednji dio alke pretlice Siri, straZnji stanjen i bez ukrasa.

86
 Knreloc

[Link] UKOSNICA 58. KULTNI PREDMET

Sisak;bronca;duZ.8,2 cm; vel. glave1,35x0,65
cm; AMZ Sisak; bronca; duZ. 17,8 cm; vel. ptice 2,4x1,2 cm; vel.
inv. 1930 prstena2,5x1,9 cm; @ palice 0,4 cm; AMZ inv. 1929
Tanja igla ukosnicaokrugla presjekas glavom u obliku Plastidnonadinjenaptidica na bikonidno zadebljaloj palici koja
reljefnoizradeneptidice. na jednom kraju zavr5ava ovalnim prstenom a na drugom
4-5. stoljeie plastidno izradenom ptidicom.
Lir.:SrMoNr1989,120.T. 2:2. 5-6. stoljeie
(K.S.) L i t . :S I M o N1I9 8 91, 1 8 - ll 9 b r .7 1 ,T . 8 : 1 .
[Link] UKOSNICA (K.S.)
Sisak;bronca;dui. 7,75 cm; vel. glave2,2x1cm; AMZ inv.
193I
Masivnijaigla ukosnicaokruglapresjekas glavomu obliku
reljefnoradenepticenagla5enih
krila.
4-5. stoljeie
lr?.:Stt"toNI1989.l2O.T.2:3.
K.S.)

@0@

sn
ll"
@
fl

-Tn-"
&

87
 On NspoereprvocSUNcAoo SUNcR
Pnevon

59. PRSTEN 63. PRSTEN

Sisak;srebroi @ 2,1 cm; AMZ inv. 4928 Sisak-r. Kupa; bronca;@ prstena1,7 cm; AMZ inv. 4808
Prsten nagla5enoguzduZnog brida i ra5dlanjenihvanjskih Vrpdasta karika suZujese prema dnu. Metopni ukras na pred-
rubova na ramenima obruda. Sredi5nja kruZna plodiga nosi njem dijelu sastoji se od jedne okomite i dviju koso
ugraviranaslovaVTE. prekriZenih crta u vidu kristograma, te dva znaka !'x" sa sffana.
3. stoljeie 3-4. stoljeie
tit.: KoSiEvri1991,124br. 5.189,T. X:142. Llr.: neobjavljeno
q.D.) (8.M.)
60. PRSTEN 64. PRSTEN
Sisak-r. Kupa; bronca; O prstena2,2 cm; O krune 1,4 cm; Sisak-r, Kupa; bronca;@ prstena2 cm; AMZinv. 4805
AMZinv.4963
Vrpdasta karika suZava se prema dnu, gdje je jedan kraj
Iskrivljeni tanki obrud ovalnog presjeka trokutasto se Siri preklopljen preko drugog, dok je prednji, neznatnoprobireni
prema masivnoj facetiranoj kruni s okruglom zaravnjenom dio ukra5en kristogramom. Rubovi karike mjestimice su
plodicom, ukra5enomdvjema nasuprotnimZivotinjskim gla- nareckani,a na preostalimdijelovima ukra5enicrtama.
vama i znakom "x".
3-4. stoljeie
3-4. stoljeie
Lir.: neobjavljeno
llr': neobjavljeno (B.M.)
.. (8.M.)
6I. PRSTEN
Sisak-r. Kupa; bronca;O prstena1,2 cm; vel.,krune0,8x0,7
cm ANIZinv.4954
Na kariku okruglog presjeka nalemljenaje kruZna plodica,
ukra5enaravnim kriZem i kosim crticama na rubovima.
3-4. stoueie
Lir.: neobjavljeno
(2.D.)
62. PRSTEN )]
Sisak-r. Kupa; bronca;O prstena1,6 cm; AMZiinv. 4807
Vrpdastakarika suZujese premadnu (dio [Link]).
Sredi5nje
polje ukralno urezanim znakom "x" na koji se sa strana
nastavljajudvije stilizirane grandice.
3-4. stoljeie
Lir.: neobjavljeno
@.M.)

88
 KlreLoc

65. PRSTEN-KLJUE 66. PRSTEN-KLJUC

Sisak-r. Kupa Sisak-r. Kupa; bronca; duL.3,5 cm; @ prstena2,3 cm; AMZ
3-4. stolje6e inv. 4166
Lil."'KoSiEvIC 5.211,T. XI:164([Link]. 65b).
1991,124br. Spljo5tenakarika produZuje se u koljenasti funkcionalni dio,
koji je s jedne straneukraSenznakom "x", dok su na drugoj
a) bronca;O prstena2 cm: AMZinv. 4l2l dva duboka Llljeba, takoder u obliku znaka "x".
Spljo5tenakarika prelazi u prednji zaravnjeni i nareckani dio,
3-4. stoljeie
iz kojeg se izdiLe ukrasna plodica u obliku kriia, izradenog
djelomiceu tehnici proboja. Llr.: neobjavljeno
b) bronca;A 2,1 cm:,AMZ inv. 4089 .u.M.)
Prsten-kljud oblog plodastog nastavka sa pet kriZno raspo- 67. PRIVJESAK
redenihrupica. Sisak-r. Kupa; srebrol,vel. 2,5x1,7 cm; AMZ inv. 6554
G.M.)
Srcoliko-trokutasti privjesak vrlo tankog lima antropomorfne
sheme s okruglom petljom za ovjes. Na prednjoj strani je
tehnikom iskucavanja u oblidju perli izveden rubni okvir
poprsja i ogrlica s kriZem. Ramena su naznadenakruZno
uokvirenim izbodenjima.
3-4. stoljeie
llr.: neobjavljeno
(8.M.)
68. PRIVJESAK
Sisak-r. Kupa; olovo; vis. 2,8 cm; O 2,2 cm; AMZ inv. 6585
Okrugli privjesak s narebrenompetljom za ovjes.U dvostruko
profiliranom okviru tehnikom proboja izradenje istokradni
kriZ, ukra5enkuglicama (crux gemmafa). Na poledini okvira
vide se tragovi profilacije.
4-6. stolje6e
Llr.: neobjavljeno
B.M.)

89
 Ou Nepotsrrolvoc SUNCADo SUNCAPRAVDE

69. PRIVJESAK 72. PREDMET NEPOZNATE NAMJENE

Sisak;srebro g 1,8 cm;GMSi inv. neditak Sisak; bronca, pozlata; @ kruLne plodice 1,7 cm; dui..
Okrugli privjesak s petljom. U profiliranom okviru je na trapezoidnogdljeIa2,4 cm; GMSi b.b.
prednjoj i straZnjoj strani natpis, a ispod njega vijenac s Predmet nepoznateizvorne namjene sastoji se od kruZne
[Link] prednjoj strani:IN DEO SPES,a na straZ- plodice s kristogramom i dvije zvrjezde, te trapezastenakndno
njoj MPER [Link] (razrijeSenglasi: SEMPER EST). svinute plodice. Poledinaje ravna, osim reljefnog zadebljanja
4. stoljeie na dijelu trapezasteplodice.
Lir': neobjavljeno 4. stoljeie
(B.M.) Llt.: neobjav[ieno
70. PRIVJESAK* z.B.)
Sisak-Mali Kaptol; bronca;6 2 cm; privatnazbirka 73. UKRASNA PLOCA
Sisak;broncaiA 1,4 cm; AMZ b.b.
Okrugli privjesak s profiliranom karikom za ovjes ukra5ens
obje strane:na prednjoj kristogram oko kojeg su u simetridno KruZna ploda od tankog brondanoglima u obliku obruda
rasporedenimotivi polumjesecai "Andrijinih" kriZeva. a na unutar kojeg je tehnikom lijevanja na proboj izveden
straZnjojstraniprikaz leptira. istokradnikriZ laganopro5irenihi [Link]
je potpuno ravna, dokje kriZ na prednjoj strani blago reljefan,
prva polovica 5. stolje6a a obrud na rubovima ukra5en trokutiiima u tehnici tremo-
Lit.: Ytxtc 1978.600-602 liranja.
z.B.) 4-6. stoljeie
7I. ZAKOVICA L i t . :n e o b j a r l j e n .
Sisak-r. Kupa; bronca, pozlata vel. 1,lxl cm; AMZ inv. (B.M.)
6166
Zakovica u obliku kriZa blago pro5irenihi zaobljenihkrajeva,
ukra5enasa pet kruZnih udubljenja. Na poledini je u cdelosti
saduvan s v i n u t it r n .
4-6. stoljeie
llr.: neobjavljeno
(B.M)

q0
 Keraloc

14. ZLICA 75, ZLICA

Sisak-r. Kupa; kositar; vel. 3,6x2,6 cm; AMZ inv. 6632 Sisak; srebro; dut.. 229 cm; AMZ inv. 1925
Listoliki donji dio Zlice ukra5enje rubom u oblidju niza perli Duga masivna Llica s izduZenomovalnom plitkom zdjelicom
i tri ribe u srediStu. Rudka je odlomljena, na prednjem i koja na poledini ima pet blagih rebara. Prijelaz zdjelice u
straZnjemdijelu nazire se uzduZnorebro, a rubovi su valovito drSku je u obliku diska koji je na jednoj strani ukra5en
[Link]. urezanimgrdkim kriZem.
3-4. stoljeie oko 500. god.
Lir.: neobjavljeno Lit.: SrMoNr
1988,79 i d., T. 1 i 2; SrMoNr
1989,125,7.8:1,,2, 2a i
G.M.) ?h.
(K.S.)

9l
 Op Nsposreprvoc SuNca lo SUNcRPnevos

76. SVJETILJKA 77. SVJETILJKE

S i s a k ,1 9 8 1 .g o d . ; b r o n c a ; d u i . . 6 , 9c m ; 5 i r . 4 , 8 c m ; v i s . 8 , 4 Sisak
cm; GMSi inv.2464 4-5. stoljeie
Niska noZica na okruglom profiliranom postolju s trnom za a) keramika; dui..l,l5 cm; Sir. 5,95 cm; vis. 4, I cmi'@ dna
nasadivanjenosi tijelo svjetiljke, stilizirano u obliku janjeta s 3,45 cm; AMZ b.b. (zbrika Orlii, br. 73)
plastidnoizvedenim runom. Na sredini ledne straneje okrugli Ramena ovalnog diska ukra5ena su stiliziranom grandicom.
profilirani otvor za ulje, a otvor za stijenj na nosu lampice Izmedu velikog otvora za ulje i malog za stijenj apliciranje
obrubljen je sa sedam ovalnih [Link] pognutoj glavi istokradnikriZ sastavljenod pet kuglica.
janjeta okomito je postavaljenamotka s kristogramom. b) keramika; duL. 12,4 cm; Sir. 7,8 cm; vis. 3,2 cmi @ dna
4-5. stoljeie 4.3cm: AMZ inv. 8615
Llr.: neobjavljeno Na ovalnom disku sa dva otvora za tlje nazire se Zivotinja u
u.B.) trku nalijevo. Ramena su ukralena stiliziranomgrandicom,
dr5kaje ploiasta s kanelurom,a nos [Link] donjoj stra-
ni nosaapliciranje reljefni istokradnikriZ.
Lit.'.VtKtc 197l, 166br. 280, Tab. XVII: l. - Svjetiljkabr. 71aje
neobjavljena'
(B.M.)

92
 KATALoc

78. SVJETILJKE
Sisak
drugapolovica 4.-6. stoljeie
a) keramika; duZ..12,4 cm; 5ir. 7,8 cm; vis. 3,2 cmt @ dna
4.3 cm AMZ inv. 8633
Disk sa dva otvora zaulje obrubljen vijencem s kristogramom
u sredini. Na vrhovima inicijala rozete, a uokolo girlanda s
okruglim rozetama. Na dnu niski stajaii prsten. Dr5ka
obteiena.
b) keramika; duZ.
inv.3119
Ovalno tijelo s uzdignutim kljunom i zaobljenim nosom.
Gornja povr5ina diska sa dva otvora za ulje ukraSenaje
kristogramom u profiliranom okviru, a obod stiliziranom pal-
minom grandicom. Na otkrhnutoj povrlini dna raspoznajese u
kruZnom okviru ostatak gornjeg dijela kristograma (slovo P).

c) keramika; dul..9,l cm; Sir. 6 cm; vis. 3,5 cm; A dna 3,6
cm: AMZ inv.7774
Na tijelu ovalnog oblika je okrugli disk s dva otvora za ulje,
ukra5enkristogramom. Ramenanose ukras stilizirane grandice.
Nos i kljun o5teieni.
d) keramika; duZ,.9,1cm; Sir. 6,5 cm; vis. 3 cm; @ dna 4 cm;
AMZ inv.7774a
Svjetiljka slidna prethodnoj, ali masivnija.
Lit.:YrctC 1971,170br. 303-305,Tab. XVII:6-7; XXIV:16-17;
VKrC-Ber-eNdrC 1978,599-600sl. 15, 17.- Vrrrd 1971,170br.
303,[Link]; XXIV:16;VIrrf 1978,599 sl. 15. - Svjetiljka
br' 78bje neobjavljena'
(2.D.-2.8.)

93
 Oo NpponreorvocSUNcAoo Sur{cePnevns

79. SVJETILJKA 8 1. RELJEFNA "AFRIEKA'' SIGILLATA

Sisak;keramika; duZ. 14,3 cm; Sir. 6,3 cm; vis. 3,0 cm: @ Sisak-r. Kupa, 1912. god.; keramika; duZ. 6,8 cm; vis. 3,3
dna: 5,5 cm; AMZ inv. 8168 cm AMZinv.1951
Na disku kriZ latinskog oblika i dva otvora za ulje. Ramena Ulomak ruba zdjele od Zarkonarandastetvrde gline i
ukr5enanizom od Sestkolutova. Na dnu niski stajaii prsten. narandaste,slabo sjajne prevlake. Reljefno je apliciran lik
Dr5ka klinasta. morskog dudoviStas glavom i prednjim dijelom tijela ovna,
5-6. stoljeie te straZnjim dijelom ribe.
Lit.: VrKrc 19'11,170 br. 301, Tab. XVII:5: X X I V : 1 8 ;V r r l i - drugapolovica 4. stoljeia-podetak5. stoljeia
BeundrC1978,600sl. 16. Lit.:MAKTANTd 1989.180.T.64:2
(2.D.) (B.M.)
80, SVJETILJKA 82. RELJEFNA "AFRIEKA'' SIGILLATA
Sisak,zbirka Orlii; keramika;duZ. 10,4 cm; Sir. 5,7 cm: vis. Sisak-r. Kupa, 1912. god.; keramika; duZ. 3,3 cm; vis. 4,2
4,4 cm; AMZ b.b. (zbirka Orli6. br.72) cm; AMZ inv. 7957
Veliki otvor za ulje na ovalnom izduZenom disku obrub- Ulomak ruba zdjele od tvrde narandaste gline, ugladane
ljenom stiliziranom grandicomna kojeg se nastavljaplosnata [Link] apliciranlik Oceanadebelju5kastoglica,
izdignuta drSkaukra5enareljefnim latinskim kriZem. Izmedu te bujne kose i brade.
otvora za ulje i stijenjjednostavnije istokradnikriZ. 4. stoljeie
5-6.. stoljeie Lit.: MAKJANTd 1989,181,T.64:3
Llr': neobjavljeno (8.M.)
(B.M.)

94
 KATALoG

83. RELJEFNA''AFRIEKA'' SIGILLATA 85. RELJEFNA''AFRIdKA'' SIGILLATA

Sisak-r. Kupa, 1912. god.; keramika; duZ. 7 cm; vis. 2,5 cm: Sisak;keramika; duZ. 6,7 cm; vis. 6,3 cm; AMZ inv. 7988
AMZ inv.7957
Ulomak dna zdjele od tvrde narandastegline s tamnonaran-
Ulomak ruba zdjele od tvrde narandaste gline, ugladane dastom prevlakom. Reljefno je apliciran prizor Datio ad
povr5ine. Reljefno je apliciran lik ribe sa zorno predbdenim bestias(krSdanskimartirij). Razabiru se dvije Zenskefigure, od
detaljima tijela. kojih jednu, privezanuza stup, napadajudivlje Zivotinje.
kraj 4. stolje6a-podetak5. stoljeia druga polovica4.-podetak5. stoljeda
Lit.:MmreNli 1989.181.T.64:6 Iit.: MAKTANTC1989.182-183, T. 65:3.
(B.M.) (B.M.)
84. RELJEFNA''AFRIdKA'' SIGILLATA 86. RELJEFNA''AFRIEKA'' SIGILLATA
Sisak-r. Kupa, 1913. god.; keramika; duZ. 4,6 cm; vis. 5,2 Sisak-r. Kupa, 1912. god.; keramika; duZ. 2,7 cm; vts. 2,7
cm: AMZinv.7957 cm; AMZ inv.7957
Fragment dna zdjele od tvrde crvene gline s tamnocrvenom Ulomak dna zdjele od tvrde narandastegline sa sjajnom
prevlakom. Rlljgfno je apliciran prizor lova, na kojemu se narandastom prevlakom s unutra5nje strane. Utisnuti
razabirutri ljudska lika i divlja svinja. geometrijski motiv sastoji se od koncentridnih krugova s
kraj 4. stoljeia- podetak 5. stoljeia vanjskim nazubljenim rubom, oko kojih je kruZno postavljen
Lit.: Meruenrd1989,182,T.65:2 listoliko-geometrijski oblik sastavljenod po tri kruZiia.
G.M.) podetak 5. stoljeia
Lit.: MAKJANTd 1989,183,T.65:4.
rB.M.)

95
 Oo Nepoeleorvoc SuNce oo SurlcRPRAvDE

87. NOVAC 89. NOVAC

Sisak;darovaoA. Bukvii, [Link].; AMVnz inv. 19163 Sisak;AMZlnz inv. 25173
Konstancije Il. (337-361. god.); majorina (bronca), Sisak Teodozije I. (379-395. god.); sitna bronca, Akvileja (kol.
(348. do 350. god.) 388. god. do proljeie 393. god.)
Av.: D N CONSTAN - TIVS P F AVG, poprsjecara s biser- Av.: D N THEODO - SIVS P F AVG, poprsje cara s bisernim
nim dijademom u oklopu i pla5tu nalijevo, u desnoj ruci drZi dijademom u oklopu i pla5tu nadesno.
kuglu. Rv.: SALVS REI - PVBLICAE, u polju lijevo kristogram, u
Rv.: FEL TEMP REPARATIO, u polju . , u odsjedkuASIS, odsjedku AQS, Viktorija u pokretu nalijevo, drZi desnom
gologlavi car u vojnoj odori stoji nalijevo, u desnoj ruci drZi rukom trofej preko ramena, a lijevom vude zarobljenika.
zastavu s kristogramom, lijevom se naslanja na Stit; ispred R1c 58b
njega stoje dva zarobljenika s kacigama i gledaju jedan prema z.D.)
drugome. 90. NOVAC
RIC 223 Sisak; AMZlnz inv. 25295
G.D.)
Flacila (379.-oko 386. god.); majorina (bronca), Sisak (kol.
88. NOVAC 383. do (?)jeseni384. god.)
Sisak; AMZlnz inv. 24784 Av.: AEL FLAC - CILLA AVG, poprsje carice s dijademom,
Valentinijan Il. (375-392. god.); centenional(bronca), Sisak ogrlicom i plabtemnadesno.
([Link] 392. god.) Rv.: SALVS REI - PVBLICAE, u odsjedku ASISC'.
Av.: D N VALENTINI - ANVS P F AVG, poprsje cara s Viktorija sjedi nadesno okrenuta, drlina malom stupu Stit na
bisernim dijademom u oklopu i pla5tu nadesno. kojem je kristogram.
Rv.: GLORIA RO - MANORVM, u odsjedku ASISC, car u RIC 34
pokretu nadesno, glave okrenute nalijevo, drZi zastavu s (z'D")
kristogramom u lijevoj ruci, a desnom vude zarobljenika.
LRC'1569
(z'D')

87

89

90

96
 [Link]-oc

91. NOVAC 93. NOVAC

Sisak-r. Kupa; AMZ/ nz inv. 25434 Sisak;AMZlnz inv. D-3000 (zbirka B. Horvat)
Honorije (393-423. god.); semisis(zlato), Rim (404. god.) Teodorik (493-526. god.); detvrtsilikva (srebro), Mitrovica
Av.: D N HONORI - VS P F AVG, poprsje cara s bisernim ([Link].)
dijademomu oklopu i pla5tunadesno. Av.: DN ANA - STASIVS P AV, poprsje cara s dijademom,
Rv.:VICTORIA AVGVSTORVM, u odsjedkuCOMOB, des- u oklopu, nadesno.
no u polju kristogram, Viktorija sjedi nadesnoi drZi Stit na Rv.: AINVICTA + RVMAN, Teodorikov monogramu polju.
kojem pi5e VOT X MVLT XX. Lit.'.DEMI 1981,458,477br. 22,T. l:22.
LRC 726 /dif.\ (I.M,)
G.D.\ 94. NOVAC
92. NOVAC Sisak;AMZlnz inv. 651
Sisak;dar dru5tva"Siscia";AMZ/nz inv. 25412 Foka ([Link].);polufblis(bronca),Kartaga(606-601.
Antemije (567-512. god.); tremisis (zlato), F-im (561-572. 80d.)
cod.) Av.: DN FOC - AS PERP AV, poprsje earaen face, skru-
Av.: D N ANTHEMIVS P F AVG, poprsje cara s bisernim nom na kojoj je kriZ i pendilije, u desnoj ruci drZi mapu, u
dijademomu oklopu i plaltu nadesno. lijevoj kriZ.
Rv.: KriZ unutar vijenca, u odsjedkuCOMOB. Rv.: XX; gore +; lijevo *; desno off. E; u odsjedkuKRTG.
LRC 928 Doc 1161
(2.D.\ (r.M.)

92

93

94

97
 Op NepoerBorvoc SUNCAoo SuNcl [Link]

VINKOVCI Ovdje su sahranjeni (poiivaju) neduini Venatorin i

Manoija.
95. SARKOFAG* drugapolovica 4. stoljeia
Vinkovci-Ulica kralja Zvonimira, br. 64,1881. god.; vapne-
nac;vel. 201,5x76cm;vis. 99 cm; GMVi inv. A-770 lil.: KoRDA1961,62f, [Link]:I; ILI 283;Vrrrc 1978,593 sl. 6,
595;Dunnrrev( 1979,164f .,Tab.124.
Sanduk sarkofaga(bez poklopca) s prodeljem koje gotovo u e.D.)
cijelosti pokriva tabula ansata bez [Link] su
[Link]
ukraiene stiliziranom rozetom. U pojasu uz rubove sanduka
Vinkovci-pravoslavna
crkva; mramor; vel, 1 5 , 5 x 1 0 ,c5m ;
urezanesu s jedne strane riba s glavom prema gore, a s druge
deb.3 cm; AMZinv.3Tl
stilizirana rozeta i biljni ukrasi.
Ulomak bijele mramome plode s crvenosmedimprugamai os-
4. stoljeie
tacimanatpisau dva reda:
Lit.i VlKrc 1978,594sl. 8, 595;DuralrnuBvti1979,163,Tab. 11:1 ...1ocl- t.....
(2.D.)
[dep]OSIT[u?
s ....
4-5. stoljeie
96. NADGROBNA PLOEA S KRISTOGRAMOM
Lil.: CIL 10252;BnuNSurr1878,190br. 3; BnuNSuro1909,107
Vinkovci-Ulica J. Dalmatinca 27, 1956. god.; vapnenac;vel.
b r '3 7 1
58x45cm; deb. 16 cm; GMVi inv. A-736
tzo.t
Nadgrobna ploda, kristogram u krugu dopunjen slovima A i
C),te natpisom u detiri reda:
HIC SVNT POSITI
VENATORINVS ET
MARTORIAINNOCEN
TIS.

98
 KATALOG

98. NADGROBNA PLO.A [Link] PLOdA

Vinkovci-Kamenica, sludajni nalaz 1974. god.; krupnozrnati Vinkovci-Kamenica, sludajni nalaz 1916. god.; krupnozrnati
mramor; vel. 5,1x2,5 cm; deb. 2,1 cm privatna zbirka B. mramor; vel. 16,0x15,2cm; deb. 3,0 cm; privatnazbirka B.
Dimitrijevii (Zagreb) Dimitrrjevii (Zagreb)
Ulomak plodes ostacimanatpisasaduvanogu dva reda: Ulomak plode s natpisomsaduvanimu dva reda:
...lrrot.." . . . e c c l e I S IVA[ . . . ?
...lA. ...paITER[...
4. stoljeie (ili maTER ili fraTER)
Lil.: DrMrrRUEvrc
19'79,182,T.
25:1. 4. stoljeie
(8.D.) Lir.: Drvrrnrrnvtf 19-19, 182,T . 25:.3.
99. NADGROBNA PLOdA (8.D.)
Vinkovci-Kamenica, sludajni nalaz l9'76. god.; krupnozrnati [Link] PLOEA
mramor;vel. 12,5x16.5cm; deb. 3,6 cm; privatnazbirka B. Vinkovci-Kamenica, sludajni nalaz l9'74. god.; krupnozrnati
Dimitrijevii (Zagreb) mramor; vel. 11,5x13,5cm; deb. 4,0 cm; privatnazbirka B.
Ulomak donjeg desnogugla plode s natpisomsaduvanimu tri Dimitrijevii (Zagreb)
reda: Ulomak plode s natpisomsaduvanimu dva reda:
...IAEL[... . . . T V A C 1 . . .i t i o
. . . xE T E C I . . . tAt
...UEC F(ecit) ili ...|NEC F(ecit). 4. stoljeie
4. stoljeie Llr.: DrvrrnrrBvtc
1979,183f .,T.25:4.
lir.: DrMIrRUEvrc'1979, 182,T.25:2. (B.D.)
(8.D.)

99
 Oo Nnpos:norvocSUNCA
ro [Link]
Pnevpr

102. KAPITEL
Vinkovci-Kamenica, oko 1898. god.; mramor, darovao S.
Popovii; @ 41 cm; vis. 14 cm; AMZ inv. 526
Donja polovica kapitela ukra5ena nizom od osam velikih
zaobljenih listova s vrhovima svinutim prema dolje. Otudeni
krajevi li5ia i donji dio kapitela. Na sredini s donje strane
ostatak nepravilne ovalne udubine, nadinjene u svrhu pri-
dvr5iivanja na deblo stupa.
5. stoljeie
Lir.:BnuNsvrp1911. 65 f . br. 526-
G.M.)

104 a-f

103b

[Link] OPLATA
Vinkovci-Kamenica, [Link].
4. stoljeie
[Link]
Vinkovci-Kamenica, [Link].
iskopavanje Llr.: neobjavljeno
4-5. stoljeie a) mramor; vel. 16,4x6,2cm; deb. 2,5 cm; GMVi inv. 3125
Ulomak zidne oplateod zelenogmramora.
llr.: neobjavljeno
b) mramor;vel. 15,8x12cm; deb. 3,2 cm; GMVi inv.3L25
a)'krupnozrnatimramor; vel. 18,2x14,5cm; deb. 2-3 cm; Ulomak zidne oplate bjelkaste boje pro5aranesmeitesivim
GMVi inv.3124 linijama.
Ulomak ljuskasteproiupljene transenes ukrasnim iljebastim c) mramor;vel. 14x13,1cm; deb. 2,1 cm; GMVi inv. 3125
udubljenjima na prednjoj plohi. Ulomak zidne oplate razliditih crvenkastookernijansi.
b) krupnozrnatimramor; vel. 9,8x6 cm; deb. 2,1 cm; GMVi d) mramor; vel. 10,2x9,7cm; deb. 2,2 cm; GMVi inv. 3125
inv. 3124 Ulomak zidne oplateoker boje pro5aranetamnim mrljama.
Ulomak ljuskastepro5upljenetransenes ukrasnim Zljebastim e) mramor;vel. 10,4x5,3cm; deb. 2,4 cm; GMVi inv. 3125
udubljenjimana prednjoj plohi. Ulomak zidne oplate crvenkastoZuteboje pro5aranetamnim
c) krupnozrnatimramor; veL 9,5x4,7 cm; deb. 4, I cm;GMVi mrliama.
inv.3124 fl mramor; vel. 9x6 cm; deb. 2,9 cm; GMVi inv.3125
Ulomak ljuskastepro5upljenetransenes ukrasnim Zljebastim Ulomak zidne oplate bjelkaste boje pro5aranevodoravnim
udubljenjimana prednjoj plohi. tamnim linijama.
(r.r.J.) o.l.J.)

100
 Kereloc

[Link] GROBNOG INVENTARA [Link]

Vinkovci-istodnanekropola,sludajnigrobni nalaz, [Link]. Vinkovci
drugapolovica 3. stoljeia druga polovica 4. stoljeia
Llr.: BnuNStvtto
1902,p. 152-'153,fig. 81-82; Arheoktiki muzej lir.: Drurrnlevft 1979,174, Tab. 20:3,5.
1993.162b. 222. 17Obr. 251a.
a) bronca; duL.9,3 cm; 5ir. 5,5 cm; GMVi inv. A-59A
a) PRSTEN- zlato; @ 2,5 cm; teZ. 13,64e; AMZ inv. 9166 Gornja povr5ina trapezastog luka uZeg i kraieg od noge
Okrugli obrud sastoji se od tri deblje Zice kruZnog presjeka, od ukra5enaje motivom kruZnih udubljenja povezanih kosim
kojih su dvije vanjske ukra5enegustim poprednim urezima. crtama. Isti uzorak nalazi se i na nozi fibule. Na reljefno
Obrud je zalemljen na kvadratnu stepenidastooblikovanu profiliranu poprednu trapezastu gredu sa dva okrugla otvora
krunu s ugraviranim slovima VTE. [Link] tri glatke, plosnate lukovidaste kuglice. Igla
b) FIBULA - srebro; dui. 7,9 cm; Sir. 6,05 cm; AMZ inv. nedostaje.
9092 b) bronca; dui.9,3 cm; Sir. 5,0 cm; GMVi inv. 196
Na noZici kraioj od luka ukrasnije motiv u obliku slova "x". Kao pod a).
Goyja . i bodne povr5ine trapezastog luka ukra5ene su (8.M.)
tauSiranimmotivima kvadratiia, trokuta i voluta. Sesterokutna 107. FIBULA
popredna greda zavr5ava glatkim duguljastim lukovidastim Vinkovci; bronca, pozlata; duZ. 8,3 cm; 5ir. 5,5cm; GMVi
kuglicama' inv. 193
(B.M-,.D.)
Rubovi noge ukra5eni su motivom dipkastih pelti. Luk je
neukra5en a na reljefhoj profiliranoj Sesterokutnojpoprednoj
gredi nalaze se tri velike, glatke i spljo5tene lulovidast6
kuglice. Fibula je Suplja i izrazito zdepasta. S donje strane
noge tragovi pozlate. Igla nedostaje.
prva polovica 5. stoljeia
Lit.: Drurrnrrewc1979,l':-4, Tab.20:6.
(8.M.)

101
 Oo Nnposreorvoc SUNCADo SUNcAPRAVDE

[Link]
V i n k o v c i ;k e r a m i k a ;d u Z . 1 1 , 1 c m ; S i r . 7 , 0 c m ; v i s . 3 , 1 c m ;
@ 3,3 cm AMZ inv. 8617
Na disku kaciga sa Stitomispunjenim razliditim ornamentima.
Na ramenima ukras srdaca i srcolikih listiia. Na dnu niski
stajaii prsten.
5-6. stoljeie
Lit.:YrctC1971, 169br. 297,[Link]
(2.D.\
IO9. DNO POSUDE
Vinkovci; keramika; vel. 6,8x6,2 cm; deb. 0,7 cm; GMVi
inv. A-3120
Ulomak dna rimske posude od loie gline sa crvenkastom
prevlakom slabogsjaja.S unutra5njestraneo5trim predmetom
nemamoje ugreben znakkrlLa.
3. stoljeie
Llr":neobjavljeno
,.r.J.)

1 1 0 .N O V A C
Vinkovci, skupni nalaz, 1909. god.; AMZ/nz inv. 22845
Valentinijan L (364-315. god.); centenional (bronca), Sisak
(kol. 367. god. do stud. 375. god.)
Av.: D N VALENTINI - ANVS P F AVG, poprsje cara s
bisernim dijademom u oklopu i pla5tunadesno,
Rv.: GLORIA RO - MANORVM, lijevo u polju M, desnoP
iiznad x, u odsjedku BSISC, car u pokretu nadesno,desnom
rukom vude zarobljenika, a u lijevoj drZi labarum s kris-
togramom.
RIC 14a
(z.D)
111. NOVAC
Vinkovci, skupni nalaz, 1909. god.; AMZ/nz inv" 23512
Valens (364-318. god.); centenional(bronca),Sisak (velj.
364. [Link] kol. 367. god.)
lll Av.: D N VALEN - S P F AVG, poprsje cara s bisernim
dijademom u oklopu i pla5tunadesno.
Rv.: GLORIA RO - MANORVM, u odsjedku .BSISC, car u
pokretu nadesno,desnomrukom vude zarobljenika,a u lijevoj
drZi labarum s kristogramom.
RIC 5b
Q'D'\
1 1 2 ,N O V A C
Vinkovci; dar. J. BrunKmid.:AMZlnz inv. D-385
Justinijan (527-565. god.); fblis (bronca), Konstantinopol
( 5 3 8 - 5 3 9g
. od.)
Av.: Poprsje Justinijana I. sa Sljemom i dijademom, u
oklopu, enface. U desnojruci jabuka s kriZem;prekoo lijevog
ramenaStit s prikazom konjanika. U polju desnokriZ.
Rv.: M; gore +; lijevo A/N/N/O; desno XI; ispod off. B; u
odsjedkuCON.
Doc 38b'1
(l'M )

t02
 KATALoG

OSIJEK

I13. MILJOKAZ*
Osijek-Donji grad; vapnenac; vis. 207 cm: A 42 cm vel.
natpisa48,5x41cm; MSO inv. 664.
Ulomak miljokaza s natpisomu slavu caraJulijana:
BONO R(ei) P(ublicae) NATO D(domino)
Fl(avio) Cl(audio) IVLIANO
lclVM MAX(imo) TRIVNF(o) SEMP[er]
AVG(usto) OB DELETA VITIA
5 TEMPORVM PRETER(i)
TOTVM
Rodenom za doborobit driave gospodaru Flaviju
Klaudiju [Link], uvijek velikom pobjedniku, caru, jer je
iskorijenio opatine minulih vremena.
361. godina
Llr.: Mrlen 1889,13-14:CIL lll 10648;PrNranovrc1978,96, T.
xlx:Z'
(z.D.l

I15. NADGROBNA PLOCA

Osijek;mramor; vel.23xl7 cm; deb. 2,3 cm;AMZ inv.367
Ulornak plode s ostacima natpisnog polja od kojeg je
saduvanoosamnaestslova u detiri reda:
[Link]
. . . i np a l C E . . .
O s i j e k ; m r a m o rv; e l . 1 5 x l 7c m ; d e b . 3 c m ; A M Z i n v . 3 6 6
... Iq]VI VICIxitl.....
Ulomak plode s profilacijom na donjem oblom rubu ukra5en . . . I u ] SA D R I . . . . .
kristogramomi donjim dijelom grandicena lijevoj strani. . . . I q u i ]V I C X I T . . . . .
4. stolje6e 4-5. stoljeie
l i r . : B n u N S r u r1p9 0 9 ,7 0 2 b r . 3 6 6 ; P r N r p n o v t c i 9 7 8 . 1 4 4 .T . Lit,: CIL, br. 4004 (Daruvar);BnuNSltto 1 9 0 9 , 1 0 1b r . 3 6 3 ;
X X X I I :l ' PrNrenovri19'18.144.T. XXXII:3.
,2.o., Q.D.)

103
 Oo NepoereuvocSuxcn lo SuNc,q
Pn,qvos

[Link] ..illBV[...
Osijek;mramor;vel. 5,5x9,5cm; deb. 2,3 cm; AMZ inv. .,.]NORICAVG
365. ...lADBASI
Ulomak plode s ostacimanatpisnogpolja od kojeg je 4-5. stoljeie
sdduvano osamslovau dva reda: Lit.: CIL III 4005 (Daruvar); BnuNSvtIp 1909, 102 br. 367:
...llAVDle... PrNrenovti 1978,144, T. XXXII:4.
...Ia]MPLIVIs... @.D.)
4-5" stoljeie r19. MRAMORNE POSUDE
'101 Osijek, iskopavanje 1982. god. (a) i iskopavanje 1962. god.
Lit.: CIL III 4003 (Daruvar);BnuNStuto1909, f. br. 365;
PrNrenovrf1978.144. ft)
rZ.o.) 3-4. stolje6e
[Link] a) krupnozrnati mramor; @ dna oko 34 cm: vis. 17 cm; deb.
Osijek; mramor; vel. 10,7x8,2 cm; deb. 1,7 cm; AMZ inv. ruba2,l cm; MSO inv. 13225
364 Ulomak posude u obliku dublje zdjele sa detiri simetridno
U l o m a k p l o d e s o s t a c i m a n a t p i s n o g polja od kojeg su razmjeitene oble dr5ke zaravnjenena gornjoj, a zaobljenena
saduvanadetiri slova u dva reda: donjoj strani. U jednoj od dr5ki izdubljen je Zlijeb za odlije-
...lAE[... vanjetekuiine.
...jMEt... b) krupnozrnatimramor; @ dna oko 30 cm; vis. 10,5 cm; deb.
4, stoljede ruba 4.1 cm: MSO inv. 7505
lir..: Bnuu5Ivro 1909, 101 br. 3 6 4 ;P l N r p n o v r i 1 9 7 8 ,1 4 4 , T . Lit ,: Burxr 197'l, 33 br. 1. 75 [Link].
XXXII:2. @.M.)
(2.D.)
[Link]
Osijek;mramor;vel. 15x23cm; deb.2,8 cm; AMZ inv. 36'7
Ulomak plcides ostacimanatpisnogpolja od kojeg je
saduvano slovau tri reda:
Sesnaest I l9a

l 19b

Vtd,x
t04
th!6k! I etutiu Aet.n.
 KATALOG

120. INVENTAR GROBA U SARKOFAGU c) ZDJELA - staklo; vis. 6 cm; A ofiota 10,2 cm; @ dna 3
Osijek-Crkvenaulica (sjevernanekropola);grob u sarkofagu, cm; MSO inv. 9002
[Link]. Zdjela od bijelog neprozirnog stakla, poluloptasta oblika s
izwaienim iubom. Ukra5ena sa dva pojasa graviranih i
prva polovica4. stoljeia
bru5enih kruZnica meclusobnoodvojenih okomitim linijama.
Lit.'. BuLAr 1976, 90-91 br. 25-27, 96-98 (Tab. II:1' III:1, d\ FIBULA - srebro,bronca; dui,' 7,2 cm; 5ir. 4,5 cm; MSO
IV:4a-b),100-101([Link],VII:1-5)' inv. 9003
a\ BOCA - staklo;vis. 13,5cm; O boce 9,5 cm; @ otvora4 U cijelosti saduvanafibula sastoji se od [Link]
[Link].a tri iaiolike kuglice, luka Sesterokutnogpresjekai no-
cm: deb. 0,2 cm; MSO inv. 9000
Boca od bjelkastog, slabo prozirnog stakla, kuglasta, tankih Zice krade ba tuta. rlbula je srebrna, a lukovice i igla su
stijenki, niskog Lijevanog vrata i malo udubljenog dna. izradeneod bronce. Gornja povr5ina luka i noZice ukra5enaje
Utrabena na trbuhu sa tri reda okomitih i vodoravno probu- tau5iranim motivom stilizirane grandice.
.'.c.L.)
Senihbradavica.
b) BOCA - staklo; vis. (nepotpuna)15 cm; I boce l0 cm;
@ otvora(nepotpun)2,8 cm; deb. 0,2 qm; MSO inv' 9001
Boca od bijelog stakla, slidna prethodnoj ali debljih stijenki,
uZegi valjkastogvrata,neukra5enepovrbine'

105
 Or Npposreorvoc SUNCAno SuNcaPnavne

121,FIBULA
O s i j e k ; b r o n c av;e l . 3 , 4 x 3 , 1 c m ;M S O i n v . 1 1 3 4
Fibula u obliku rotirajuieg kukastog kriZa (svastika) sa
zavrSecimau obliku konjskih glava. Povr5ina ukra5ena
krugolikim ukrasima s todkom u sredini. Na neobradenoj
straZnjojstraniostacimehanizmaza pridvr5iivanje.
3-4. stoljeie
lit.: VINSKI1968,132,T. XVIII:4l; Buon,q1992.107br. 6, 109Pl.
I:8'
z'D'\

t1+

[Link]
Osijek-Donji grad; bronca, pozlata; duZ. ulomka 4,7 cm;
MSO inv. 3366
Ulomak trapezoidnog luka i Sesterokutnepopredne grede s
oblom lukovicom. Na bodnoi strani luka niellom izveden
natpisVTERE FELIX.
[Link]
Osijek-obalaDrave: bronca,pozlata;duZ. 10 cml 5ir. 7 cm; podetak4. stoljeia
AMZ b.b. L i t . : B u tt r 1 9 8 9 , 2 8 b
8 r . 4 , 2 9 7s l . 2 : 4 .
Na ravnoj nozi i jako ispupdenomluku vrpca s graviranim i (B.M.)
nieliranim ornamentom, a na njegovu vrhu lice u portretu. [Link]
Noga je ukra5enarombovima, krugovima i biljinim uzorkom Osijek;bronca;MSO 3437
a po rubu nizom voluta. Lukovice su izrazito velike, ciiela Okrugla brondanafibula s upisanim kriZemjednakih krakova
fibula je 5uplja. (crux immissa),u tehnici na proboj.
drugapolovica4. stoljeia 5. stoljeie
t i l . : V I N S K1T9 7 4 , 8 , T . 2 : 1-a 1 c . Lit .i VtKtc19i8. 602sl. 21.
K.s.) fz.o.l

106
 Kernloc

[Link]
Osijek; darovao K. F. Nuber; zlato; @ 1,8 cm;Sir. krune 0,5
cm;MSO inv. 2308
P1s-te1eliptidnog oblika, karike polukruZnog presjeka s
reljefno raskucanomkrunom. Na ramenima i kruni ugiaviran
natpisEV / SE / BI.
3. stoljeie
llt. : Prnrunovlf 1965,49 br. 33; PrxrnnovreD7 8, l?3Ds1.
13.

[Link]
Osijek-?onji grad, 1897. god.; darovao Bono Paravanog;
zlato; @ 2,7 cm Sir. krune 1,0 cm; MSO inv. 1371
Prsteneliptidnog oblika s karikom detverobridnogpresjeka i
izrazito uglatih ramena koja se pro5iruju prema poligonalno
oblikovanoj reljefnoj kruni. Na ramenima i kruni ugraviran
natpis VTR / AVG / FEL (sc. utere/auge/t'eliciter-=Zivil
napreduj/sretno).
3. stoljeie
Llr.:Prrvrenovri1965,49br.32:PrNrenovli1978.IZ3 {.13.

[Link]*
Osijek;karneol;vel. l,5xl,l; privatnazbirka N. Pilar
Gema od blijedoZutog prozirnog karneola s ugraviranim prika-
zom pastiranaslonjenogna Stapi okruZenogovcama.
3-4, stoljeie
Lit.: PrNrERovrc
7965,43-44br.5,[Link].tt n.,iln,,.,

I28. FIGURA JANJETA

Osijek-Donji grad, Vijenac Murse; iskopavanje 1917. god;
b r o n c a ;d u i . . 4 , 8 c m ; v i s . 3 , 1 c m ; d e b . 1 , 6 c m ; M S O i n v .
r8720
Janje u leLe(em poloZaju s prekriZenim nogama i glavom
okrenutom naprijed. Runo izvedeno krugolikim punciranim
uzorkom. Glava i noge u punom volumenu dok su straZnjai
donja ploha [Link] trupu.
4. stoljeie
Lit.:Butrr 1989a,37(slika).
(H.c.L.)
[Link]
Osrjek-Zeleno polje; bronca, pozlata; vel. 2,lxl,-l cm; AMZ
inv. 1759
kraj 6. stoljeia-podetak7. stoljeia
Lir.: VrNsrl1958,26,[Link].
a) detvrtasti okov s urezanimmotivom "salamonovadvora".
b) Kao pod a), ali [Link].
(8.M.)

r07
 OD NEPOBJEDIVOGSUNCA DO SUNCAPRAVDE

[Link] PREDMET [Link]

Osijek; kost; duZ. 4,6 cm; vis. 2,6 cm; deb. I cm; MSO inv. Osijek;keramika;vel. 5,2x5,1cm; MSO 262
1082 Ulomak dna lampice od lo5e gline Zu6kastonarandasteboje' S
Ukrasni predmet u obliku ribe s reljefho izvedenim ustima i vanjske straned;a u dvostruko [Link]
okom, te urezanim perajama. Predmet je okomito probuien n"tiurno je izvedeno reljefno stabalce, odnosno grandica
ditavom Sirinom tijela. StraZnjastrana zagladena. palme.
2-4. stoljeie 4. stoljeie
lit.: neobjavljeno Llr.:neobjavljeno
(H.G.L.) (B.M.)

13I. SVJETILJKA [Link]

Osijek; keramika; dul'. 9,9 cm; Sir. 6,4 cm vis. 4,3 cm; @ Osijek-Donji grad, 1895. god.; keramika; vel. 4,8x3,7 crn;
3,6 cm; AMZinv.8623 MSO inv. 312
Na disku je rozeta sa detiri trostruke polukruZnelatice i detiri Ulomak dna i kljuna od lo5e gline tamnije oker boje' S
kriZno stiiizirane grandiceu meduprostorima,a na ramenima vaniske stranedni u dvostruko profiliranom kruZnom okviru
niz od po osam trokuta. regetnoie izvedenastilizirana grandicapalme.
5-6. stoljeie 4. stolje6e
Llr.: neobiavUeno llt.: neobjavljeno
(8.M.) @.M.)

108
 Knlnloc

134. TERRA SIGILLATA

@
Osijek-donjogradsko pristani5te,iskopavanje 1961. god.; @
24,5 cm; vis. 6,5 cm; MSO inv,7437
Velika plitka zdjela smedecrvene cakline s niskim, malo
uvudenim rubom, sastavljenaod vi5e ulomaka i restaurirana. 136
U sredini zdjele utisnut je motiv istokradnogkriZa sastavljen
od niza crtica okruZenih radijalno rasporei[enimkruZiiima.
3-4. stoljeie

W
L i t . i B u L A r 1 9 8 7 , 5 6 b r . 2 , 7 2 sl l1. : 7 .
fi.c.L.)

137

I36. NOVAC
Osijek;AMZlnz inv. 15288
KonstantinI. (307-337. god.);folis (bronca),Sisak(318-319.
cod.)
Av.: IMP CONSTANT-INVSAVG, poprsjecaras kacigoms
visokomkrestomu oklopu nalijevo,drZi koplje prekodesnog
ramena,na vrhu kacigekristogram.
Rv.: VICTORiAE LAETAE PRINCPERP,u odsjedkuBSIS,
dvije Viktorije stojesprijedajedna premadrugoj;obje drZe
nadZrtvenikomStitsaVOT / PR.
RIC 55
(2.D.)
[Link] TERRA SIGILLATA [Link]
Osijek-Donji grad, iskopavanje1988 god.; @ dna 10,1 cm; Osijek-Donji grad; MSO b.b.
MSO b.b. Arkadije (383-408. god.); majorina (bronca),Sisak (kol. 383.
Ulomak dna posude na plitkoj prstenastoj nozi od loKije god. do (?)jesen384. god.)
svijetlonarandastegline s dosta sjajnom prevlakom narandaste Av.: D N ARCAD-IVS P F AVG, poprsje cara s bisernim
do crne boje. U profiliranom krugu s unutra5njestrane dna dijademom u oklopu i pla5tu nadesno,sprijeda drZi koplje i
utisnutje natpis VTERE FELIX. 5tit, iznad glave ruka drZi vijenac.
3. stoljeie Rv.: GLORIA RO-MANORVM, u odsjedku ASISC., car
stoji sprijeda, glave nalijevo, drZi zastavu s kristogramom u
Lir.: neobjavljeno
(8.M.) desnoj ruci, a lijevom se naslanja na Stit; lijevo sjedi
zarobljenik okrenut nalijevo, a glave nadesno.
RIC 33
fi.c.L.)
I38. NOVAC
Osijek; dar. J. Brunimid; AMAnz inv. D-310
Anastazije(491-518. god.); fblis (bronca); Konstantinopol
([Link].)
Av.: DN ANASTA - SIVS P P AVG, poprsje cara s dijade-
mom, u oklopu i pla5tu nalijevo.
Rv.: M; gore +, lijevo i desno *; dolje off. E; u odsjedku
135 CON.
Doc 231'1
G.M.)

109
 Oo NepoeJnrrvocSuNceoo [Link].
PnRvpB

VARAZDINSKE TOPLICE

[Link] NATPISX
VaraZdinskeToplice; mramor; vel. 160x70 cm; deb. 6 cm;
ZMVarTop b.b.
Natpisna ploda cara Konstantina Velikog koja govori o
njegovoj obnovi rimskotobnog naselja u VaraZdinskim
Toplicama stradalog u poZaru podetkom 4. stoljeia. Kao
vrijerne postavljanjaplode navodi se razdoblje uprave pred-
stojnika provincije Gornje Panonijeili PanonijePrve Valerija
Katulina.
IMP(erator)CAES(ar)Fl(avius)VAl(erius) CONSTANTI-
NVS PIVSFELIX MAXIMVS AVG(ustus)
AQVASrASASOLrM Vr UIGNISCONSVMPTASCVM
PORTICIBVS
ET OMNIB(us)ORNAMENTISAD PRISTINAMFACIEM
RESTITVIT
PROVISIONE ETIAM PIETATISSVE NVNDINAS
5 DIE SOLN PERPETIANNO CONSTITVIT
CVRANTEVAL(erio)CATVLLINO V(iro) P(erfectissimo)
P(raeside)P(rovinciae)
P(annoniae) P(rimae)SVPER(ioris)
Flavije Valerije Konstantin poboini. sretni, naivedi i
uzviieni car, Aquae lasae negda snagom vatre uniitene,
povratio je porticima i svekolikim ukrasima do prijainja
obliija, i providnoi6u svojstvenom svojoj poboinosti
ustanovio tjedni sajam na nedjelju tijekom cijele godine.
M arom Valerij a Katulina, naj o dliinij eg muia, p re dstojnika
provincije Panonije Prve (tj.) Gornje.
321-324/[Link]
Lit.: CIL lll 4121;Llusrd 1879,34-35; AIJ 469; GoneNc-VtKrc
1963,112,Abb. 4.; ILI, 5* ad no. 469;Fnz 1983,,t,,2.U;.1,

[Link] 141. FRESKA (bezslikeu katalogu)

VaraZdinske Toplice-kupaliSnabazilika;iskopavanje1956- VaraZdinskeToplice-juZna prigradnja kupali5nebazilike; is-
[Link].;Zbuka;vis.43,5cm; 5ir.26J cm;[Link] kopavanje [Link].; Zbuka; vis. 35 cm; Sir, 40 cm;
3,5cm;AMZ b.b. vel. kriZnog motiva 36x28 cm; ZMVarTop (in situ)
Ulomak stropnefreske s prikazom glave i dijela poprsja Pri dnu sjevernog zida julne pregradnje saduvanje dio fieske
starijegmu5karca s bradomi brkovima,ovjendanogsvetadkom nepravilna oblika s prikazom ograde rajskog vrta, iscrtane
[Link] straZnjojstranifieskeZljeboviod trskena koju crvenkastom bojom na svjetlijoj ZuCkastojpodlozi s rijetkim
je bilananesena Zbuka. tragovimaizblijedjelezelenkasteboje,
kraj 4. stoljeia kraj 4. stoljeia
Llt.: VrKrC-BBr-,nNdC-GoRENc 1961,[Link]:a;VrrrC- Lit .: Y rxt1*Bru,Nerd- GonENc1970, I 49; V KrC-BelnNCrCI 978,
Bel-eNclc 1978'590'591sl' 3 590'
(A.R.-M.) (A.R.-M.)

110
 Kereloc

142b

LUDBREG
[Link] 143,FIBULA
[Link]. Ribara,uni5tenigrob, 1952,god. Ludbreg;[Link]; bronca;dui,.7,2 cm;
kraj 4. stoljeia-podetak
5. stoljeia Sir.3,2 cm; AMZ b.b.
Lil.:SrMoNr 1986,73. Noga,neznatnoSirai duZaod luka, ukra5ena je na rubovima
duboko rova5enimzupdastimmotivom, Gornja ploha luka
il MAC - i,eljezo;dul.72,4 cm; duZ.sjediva58,5 cm; Sir. trapezastogpresjekaispunjenaje ukrasomu oblidju koso
sjediva 4,6-3,6cm; GMVa inv.3727
Dvosjeklimai od damasciranog [Link] trapezastupoprednugredunastavljaju
delikas vrlo dugimtrnomna
kojemje rupaza [Link] drike i se glatke,[Link] po-
vrhqmgda. prednegredes dvije glatkekugliceiiglaza pridvr5divanje.
b) CASA- staklo;vis. 6,5 cm;g usta8,3 cm; GMVa inv. drugapolovica4, stoljeda
3728 Lit.:VrrrC-Brmudld 1984.157. Tab.l2:7.
ea5a od prozirnogzelenkastogstakla zvonolikogoblika s (8.M.)
profilacijomna rubuotvora. [Link] UKOSNICA*
K.s.)
Ludbreg;bronca;privatnazbirka
Ulomak igle ukosnicesa detiri plastidnaprstenana gornjem
dijelu koji nosi glavuu obliku ptice.
4-5. stoljeCe
Lit.:GoRENc-VrrrC 1986.66.69sl.19.
(8.M.)

111
 Op Nepoernprvoc SuNcn Do SUNcAPnevoe

DARUVAR

I45. KAMENI RECIPIJENT

Daruvar-kupali5noljedili5te "DaruvarskeToplice"; vapnenac;
vis. 40 cm; O 50 cm; O otvora 38,5 cm; GMBj b.b.
Recipijent (krstionica ?) cilindridnog je oblika, s ravnim dnom
i Sirokim, trostruko profiliranim stepenasto oblikovanim
rubom. Poklopac nije saduvan,ali su na tri kraja, po sredini
rubnog kruga, isklesana tri klina lepezastogoblika, koja su
sluZila za udvr5iivanje poklopca (na jednom su saduvani
tragovi vezivne metalne mase, dok su manja kruZna udubljenja
na preostaladva klina zapunjenanekom krutom bijelom tvari).
Stijenke recipijenta uZe su od povrbine gornjeg rubnog kruga,
jerje u gornjem dijelu unutra5njostrecipijentaoblo zasjedena.
U unutra5njostije po sredini ravnog dna plitko udubljenje,
dokje rub na dva mjesta pravokutno zasjedeni na tom dijelu
znatno o5teien. Vanjski pla5t [Link] je na
ditavoj povr5ini plitkim reljefom. Izmedu gornje i donje
bordure,- gornju sadinjavajunizovi stiliziranih rastvorenih
trolista, a donju ispruZeni lanac, odnosno niz krugova -
javljaju se detiri odvojene kompozicije. U dva navrata
prikazani su golubovi koji, oslonjeni na rub Siroke zdjele
ukra5enestiliziranim biljnim motivom (akant ?) i okrenuti
jedan prema drugom, s glavarna uronjenim u zdjelu piju iz nje
tekuiinu. Treii prizor slidan je ovima, ali umjesto para
golubova prikazan je par paunova koji se napajaju iz zdjele
(kaleZa).Cetvrti prizor je razlidit: umjesto pladnjevau sredini
je savinuto stablo sa Sirokim i dvrstim korijenjem i
stiliziranom kratkom kro5njom nalik akantovu listu (drvo
Zivota ?), a sa strane, okrenuti jedan prema drugom, dva
uspravljenazedja lika s prednjim nogama ispruZenimprema
stablu.
6-7. stoljeie (?)
Lir.: neobjavljeno
(A.R._M.)
146. KAMBNI STUP NA POSTOLJU
Daruvar-kupali5noljediliSte"DaruvarskeToplice"; vapnenac;
vis. 71,5 cm (bez postolja63,5 cm); 5ir. stupa20 cm; @ 23,5
cm (O uZih cilindridnih stupovaoko l0 cm);Sir. postolja 34,7
cm (najuZa28,2 cm); vis. postolja 34,7 cm; GMBj b.b. (prije
[Link].)
ietverodijelni stup sastavljenod stupova uZeg oblog profila:
dva su isklesanaod jednog oblog kamena, dok su druga dva
sarnostalni i spojeni s prethodnim u jedinstvenu cjelinu.
Razdvojeni dijelovi na jednoj su strani medusobnopovezani
metalnim vezivom. S obje strane stupa po sredini je izdubljen
utor - donji sluZi za udvr5iivanje postolja, a gornji za
udvr5iivanje nadgracla,koje nedostaje.Povr5inastupa ukraSena
je stiliziranim biljnim ukrasom: plitko klesanom ispreple-
tenom viticom, koja oblikuje rombidne i elipsaste okvire s
motivima detverolista i vretenasto oblikovanih grozdolikih
cvjetova koji izrastaju na vrhovima lisnate biljke katkad
uspravljeni,katkad ovje5eni duZ razlistanestabljike. Postolje
je detverolisnog oblika, s blago zaobljenim stranicama na
kojima je, sve do donje rubne profilacije, reljefno oblikovan
ukras sa stiliziranim motivom akanta. Na gornjoj strani po
sredini postolja saduvanaje tanka metalna Sipka.
6-7. stoljeie (?)
lil': neobjavljeno
(A.R.-M.)

T12
 KRrer-oc

v$ti
;l
$ijri
i*friLtr

l'"l

113
 On Npposrporvoc SUNcADo SUNCAPRAVDE

OZALJ

[Link]*
Ozalj-Stari grad Ozalj, iskopavanje 1992. god.; bronca, po-
srebrenje;vel. 3,4x2,6 cm; ZMOz b.b.
Ulomak fibule u obliku grdkog kriZa pro5irenih krakova
ukra5enih punciranim uzorkom. Desni krak kriZa i igla
nedostaju.
6. stoljeie
Lir.: iuaKovrc 1992.5l iudrovrc 1994.
(B.M.)
[Link]
Ozalj-Stari grad Ozalj, iskopavanje 1992. god.; keramika; vis.
4,2 cm; @ 7,3 cm; ZMOz b.b.
Ulomak keramidke posude s udubljenim "Andrijinim" kriZem
s vanjske stranedna.
6. stoljeie (?)
Lir.: neobjavljeno
G.M.)

DONJA GLAVNICA
[Link]
Donja Glavnica-Kuzelin, [Link].; bronca;vis.
19 cm; O 14,5 cm; MPSe inv. 5l/94
Vrd od brondanog lima prekriven zelenkastom plemenitom
patinom, mjestimidno lagano o5teien urezima. Dr5ka nije
saduvana,no vidljiv je otisak njezinog spoja na [Link] [Link]
grlo otvora nalazi se Leljezni prsten, vjerojatni pokazatelj neke Donja Glavnica-Kuzelin, iskopavanje 1981. god.; bronca;
kasnije [Link] odvojenom dnu vrda sekundamo su ure- dui,.6,2 cm; vis. 0,4 cm; Sir. 5,4 cm; MPSe inv. 52/94
zanepo tri prekriZenelinije.
Narukvica zalemljenih krajeva ukralena urezanom crtom uz
podetak5. stoljeia donji i gornji rub, te utisnutim ukrasom u obliku slova "x".
Llr.: neobjavljeno oko 400. godine
(v.s.)
Lit.: Sorol 1986,130sl. 79:156.
[Link] (V.S.)
Donja Glavnica-Kuzelin, iskopavanje 1978. god.; brenca,
[Link]
bakar;duZ.5,7 cm; vis. 3 cm; 5ir. 5,3 cm; MPSe inv.54/94
Donja Glavnica-Kuzelin, iskopavanje,1981. god.; bronca;
Fibula kojoj jedna kuglica nedostaje a druga je reparirana dui..6,2 cm; vis. 0,45 cm; Sir. 5,4 cm; MPSe inv.53194
primjerkom druge velidine. Igla (samo ostatak)i tri prstenasta
Narukvica zalemljenih krajeva ukra5enasa tri reda utisnutih
ukrasa lukovica i prednje stope izratleni su od bakra. Noga
profiliranajednostavnimmotivom. ukrasau obliku todke i slova "x".
oko 400. godine
4. stoljeie
Lir.: Sorol 1986.130st.79:157.
Lit.: Sorol 1986,130st.79:162 (v.s.)
ry.S.)
I51. FIBULA 154. PRSTEN
Donja Glavnica-Kuzelin, iskopavanje 1983. god.; bronca; Donja Glavnica-Kuzelin,iskopavanje1982. god.; srebo;O
duZ. 7 cm; vis. 2,5 cm; Sir. 4,7 cm; MPSe inv. 55/94 2.1 cm MPSe inv. 58/94
Brondanafibula dobro oduvana s plemenitom patinom. Os igle Prsten s krunom u koju je uloZenakamena gema s urezanim
kroz bodne lukovice izradena je od Leljeza. Noga profilirana znakovima IH - moguie grdkim slovima IE - kraticama
urezanimukrasimau dva diiela. Isusovaimena (sc. IHCOYq.
druga pol. 4. stoljeia 3. stoljeie (?)
Lit.: SoKoL1986,130sl. 79:154. Lir.: neobjavljeno
(v.s.) (V S.)

l14
KRrer-oc

115
 Oo Nepoereorvoc SUNCAoo Suuc,qPnevpn

BUDROVCI-STRBINCI

[Link] PLOCA FLAVIJ4MAURA

Budrovci-Strbinci; darovao kanonik Pavii; mramor; vel'
50,5x39cm; deb. 4,5 cm; AMZ inv. 361
Ulomak nadgrobne plode podignute dvadesetdvogodiSnjem
Flaviju Mauru od njegovih kolega. Napis zapodinje kristo-
gramomnakon kojeg u sedmeroreduslijedi:
Fl(avio) MAVRO Flilio ? ...
NIS BENE[?merenti
FEDELIQIue iuveni ?]
A N ( n o r u m )X l x i i ] C [ . . . . ]
5 Mfemoriae causa?]
COLL[egae.....]
F[ecerunt?...
4-5. stoljeie
Lit.: CIL lll 4002;BnuNSutl 1909,98 f. br. 361.
a.D.)

156a
r56b

l57a 157b

[Link] INVENTARAZENSKOGA GROBA [Link] INVENTARA ZENSKOGA GROBA

grob 1, iskopavanjeI 966. god.
Budrovci-Strbinci/trafbstanica, Budrovci-Strbinci/trafbstanica, grob 2, iskopavanjeI 966' god'
kraj prve detvrtine4. stolje6a podetak druge detvrtine 4. stoljeda
G9 8 01, 5 1 - 1 5 4 ,1 5 9T a b .I : 3 ,I I : l - 3 , V I : 8 - 9
L t . : R A U N I1 t i t . : R A U N I G1 9 8 0 ,1 5 4 - 1 5 8 , 1 5 9 T a b . I : 1 - 2 , I I : 4 - 5 ' V I I : 8 - 9 ;
- [Link]-Svnrer 1986,65br. 116,67 bt.172,81,[Link].
a) VRe keramika, glaziranje;vis. 29,8 cm; O trbuha 15,3
cm: @ dna 7,8 cm; MDDa inv.
'763 a) BOCA ZA MIRISNA ULJA - staklo; vis. 19 cm; O usta
ZelenkastoZutoglazirani vrd izduZenoovalnogoblika, valjkas- 4,4 cm; Q dna 6,5 cm; MDDa inv' 810
tog vrata, vodoravno izvijenih ustiju i prstenastonaglalenog Svijetlozelenaboca za mirisna :ulla(balsamarium) stoZastog
dna.Vlpdastadr5kaspajarames ustima. tijela, visoko izdignutog vrata i prema van izvijenih vodorav-
b) yRC - keramika, glaziranje,vis. 15,7 cm; g trbuha 4,7 no ooloZenihusta.
cm; @ dna2,'7 cm; deb. stijenki 0,2 cm',MDDa inv.762 0 tnvctc,s zA MIRISNA ULJA - staklo; vis.2l cm; Q
ZelenkastoZutoglazirani vrd sferidnog oblika, visoko postav- usta2.2cm: MDDa inv. 812
ljenog trbuha i prema ustima pro5irenog ravnog vrata. Vrp- Svijetlozelena izduLenacjevdica za mirisna ulja (unguenta-
dasta dr5ka spaja gornji dio ramena s vrpdastim rebrom rium) vretenastopro5irenapo sredini. Usta prstenastozadeb-
smjeltenim u gornjoj tre6ini vrata. ljana, dno zaobljeno.
O.D.\ d.D.)

116
 KATALOG

158. DIO GROBNE ARHITEKTURE S FRESKOM

Budrovci-Strbinci, grob A" s freskom, sludajni nalaz 1991.
god.; opeka, oslikana Zbuka; vel. 40x30 cm; deb. 29,5 cm
MDDa b.b.
Freska trokutastog oblika sa crteZima oslikanim crvenom
bojom na bijeloj podlozi. Unutar mreZaste bordure koja
oslikavarajsku ogradu vidljiva su dva pauna,kantharosi veii
kristogram u krugu. Iznad svakog od pauna po jedan manji
kristogram (krismon), a sa svake stranaveieg srediSnjegkris-
togramasundanidisk sa zracima.
4. stoljeie
Lir.: neobjavljeno
Q.G.)

"'tffi
ffit
ffi
+$i
ffi-w_%
i]qr "b
% ww.
ffi
,,,#'.
W

ffi
rif,i'fi q,%%"
Wtn
l-C * ffiffi
ffi ffi",,.# '
l59a 159b l59c

[Link] INVENTARA ZSNSTOCRGROBA c) NARUKVICA - bronca; Q 6,3 cm; MDDa b.b.

Budrovci-Strbinci,grob "A" s freskom (?), sludajninalaz Zoomorfna narukvica polukruZnog presjeka,otvorenih krajeva.
[Link]. Na jednom kraju zmjjska glava, drugi kraj stanjen.
drugatreiina 4. stoljeia d) OPLATA KOVCEZICA - bronca; vel. oko 2,5x1,5 do
1 , 3 x 1 , 0c m ; M D D a b . b .
llr.: neobjavljeno
Oplata kovdeZiia od tankog lima s brondanim davlima plos-
a) PERLE - staklo; Q 0,2-0,4 cm; MDDa b.b. natih glavica (6 cijelih, I o5teiena).
Okrugle perle s rupom u sredini plave, bijele i zelene boje (20 e) PRSTEN- kositar; duZ. 1,8 cm;MDDa b.b.
komada). Prsten s vrpdastom alkom i pravokutno pro5irenom krunom.
b) PERLE - zlato; duZ. 0,8-0,10 mm; MDDa b.b. (2.G.)
Vretenastooblikovane Supljeperle (5 komada).

II7
 Op Nr,poernorvocSUNCAoo SuNcaPnevon

[Link] PLITICE
BudrdvcirStrbinci,lg65 god.; staklo; vis. ulomka 1,5 cm; @
noge 5,6 im: fl folije 5,6 cm; MDDa inv.723
Ulomak dna zdjele na prstenastooblikovanoj nozi. Izmedu
dva sloja stakla umetnuta je tanka zlatna fblija slidna
medaljonu s bnface prikazom svedanoodjevenog bradnogpara
(mladenaca)- iena s lijeve, suprug s desne strane - unutar
okvira sastavljenogod tri koncentridna,mectusobnoodmak-
nuta kruga. Ispod okvira a izmedu likova natpis FLOPE - N *
TES ([Link] = neka cvjetaju).
podetak4. stoljeia
Lil.: RAUNIc'1965,147f.; Re,uNtc1965a,147;VtrIC 19?8.602 sl.
22,603,605n. 54;[Link]-Svnrer 1986,32 f., 59 br. 14,Tab.
XX:l
d"D'\

$i
{:i
rl,

&

16I. POJASNI JEZIdAC

Budrovci-Strbinci, grob 7, iskopavanje 1993. god.; bronca;
dui. 4,45x2,1cm; MDDa b.b.
Plosnati, brondani pojasni jezidac u obliku male amfore sa
dvije rudke.
4. stoljeie
Lt.: GREGL 1993,32-34.
(2.G.)
[Link] pr-OirCR
Budrovci-Strbinci, grob 1, iskopavanje 1993. god.; kost; vel
74x49 cm',MDDa b.b.
Pravokutna plodica za tkanje sa detiri rupice u sredini i tri
okomito postavljena proreza.
4. stoljeie
lir.: Gnsct-1.993,
32-34.
(2.G.)
[Link]
Budrovci-Strbinci, grob 6, iskopavanjeI 993. god.; keramika;
vis. 18 cm; @ trbuha 13,8cm; @ dna 6 cm; MDDa b.b.
Trbu5asti,zeleno glazirani vrd s profiliranom rudkom. Dno u
sredinimalo uvudeno.
druga polovica 4. stoljeia
Iit.: GREGL1993,32-34.
(2.G.)

118
 KATALOG

TRESTANOVCI
[Link] TNVENTARA
ZBNsrocR GRoBA 165, DIO GROBNOG INIVENTARA
Treltanovci-Gradina,grob 19, iskopavanje1972. god. Tre5tanovci-Gradina,grob 45, [Link].
4. stoljeie 4. stoljeie
a) NARUKVICA - bronca; @ 4,5x4,3 am; A Zice 0,3 cm; il e,q,Sl,- staklo; vis. ll cm;@ usta 8 cm: @ dnal.9 cm;
MPKPZ inv. 3080 MPKPZ b.b.
Narukvica od brondaneZice okruglog presjekai oblih krajeva Staklena daia u obliku krnjeg stosca. Po sredini dale dva
koji prelazejedan preko drugog, a ukra5eni su dijagonalno paralelna,metlusobno udaljena vodoravna uZljebljenja.
postavljenimurezima. b) CASA - staklo; vis. 11,5 cm; O usta 6,5 cmi @ dna 3
b) ZDJELA - staklo; lijevanje; vis. 5 cm; @ 13 cm; deb. cm; MPKZ b.b.
stijenki 0,2 cm; MPKPZ inv. 3046 lzdulena i prema dolje suZenastaklenada5a.
Kalotasta staklenazdjela svijetlozeleneboje. Ispod zaravnjenih Iir.: SoraC-Srrunc 1984,114, 130Tab. I (stikadolje, lijevo i
usta plitko uZljebljenje.
desno)
tir.: SoraC-SrrMAC-BuLAr 1974, 125,129T ab.I: 1, 132Tab. II: 1. (D.s-s.)

tt9
 Oo NnposrBprvoc SUNCAoo SuNcePnnvpe

[Link]
Tre5tanovci-Gradina,grob 101, iskopavanje 1981. god.;
bronca;duL.9,2x5,3 cm; MPKZ inv. 4052
Lagano suZenanoga, duZa od luka, ukralena je parovima
kruZnih udubljenja. Gornja povr5ina luka trapezastogpresjeka
nosi zupdasti ukras. Na reljefno profiliranu poprednu gredu
trapezastogoblika nastavljaju se tri spljo5tene lukovidaste
kuglice. Igla nedostaje.
druga polovica 4. stoljeia
Zlr.: Sor.q.i-SrrMAC1984, 116 f ., 120, 132 T a;[Link] (rlrjiciT")

[Link]
Tre5tanovci-Gradina,grob 5, iskopavanje 1972. god.; staklo;
dui. 44 cm @ 2 cm; MPKPZ inv. 3040
Svijetlozelenacjevdicaza mirisna ulja vretenastoproSirenapo
sredini, s ustima izvijenim prema van. Dno suZeno.
4. stolje6e
l#.: Sorad-Srl,rrc-BuLl.r 1974,124,130T. I:3.
@.S_S.)
[Link]
TreStanovci-Gradina,uni5teni grob, 1972 god.; staklo; vis.
ulomka 10,3 cm; @ oko l0 cm; deb. stijenki 0,8 cm; MPKPZ
inv.3O42
Ulomak staklenogvrda maslinastozelene boje, ovalnog tijela s
vitkim cilindridnim vratom, zaravnjenim i prema van izvije-
nim ustima. Vrpdasta rudka koljenasto izvijena.
druga polovica 4. stoljeia
Ltr.:Sorei-SrrMAC-BuLAr1974.128T.1:2.
(D.s_s.)
[Link]
Tre5tanovci-Gradina,povr5inskinalaz;MPKPZ b.b.
Konstans(337-350. god.); majorina (bronca),Sisak (348-350.
god.)
Av.: D N CONSTA - NS P F AVG, poprsje cara s bisernim
-kuglom
dijademom u oklopu i pla5tu nalijevo te u desnoj
rucl.
Rv.: FEL TEMP - REPARATIO, u odsjedku8SIS, gologlavi
car u vojnoj odori stoji nalijevo, u desnoj ruci drZi zastavus
kristogramom, a lijevu na Stitu; ispred njega stoje dva zarob-
ljenika licem jedan prema drugome.
RIC 224
Q.D.\

r20
 KATALOG

VELIKI BASTAJI pokojnika - lijevo je [Link] u p'ali s bulom na grudima, a

desno mu5karac u paliju sa svitkom u ruci. Plitki reljefni
[Link]* prizor na desnoj bodnoj plohi sastojise od dva stabalcai dvije
Veliki Bastaji, pronaden vjerojatno 1842. god. prigodom sjedeie pantere sa Sapamana kantarosu iz kojeg se izvijaju
otkriia grobnice s mozaikom zajedno s natpisnomplodom vitice loze. Lijeva je stranaukraSenastabalcimai trsom loze s
( k a t . b r . l 7 l ) : b r j e l ik r u p n o z r n a tm
i r a m o rs t a m n i mv e n a m a : li5iem i [Link].
v e l . 2 5 8 x l 4 l c m ; v i s . 1 1 6c m ; A M Z b . b . podetak4. stolje6a
O5te6enisanduk stoji na postolju ukra5enom stiliziranim
Lit.: Sz^Bo1934.83-84;AIJ 589l'Vtrtc-BBLeNiti197&597-598.
kimatijem, te cik-cak motivom na bodnim stranama. U
ni5ama na prednjoj plohi reljefno su prikazani likovi

170

tzr
 Oo Neposreuvoc SuNceno SuNcePnavpa

17I. NATPISNA PLOCAX

Veliki Bastaji; pronadena zajedno sa sarkotagom (kat. br.
170); vapnenac;vel. 92x100; deb. 2,5 cm; dvorac Jankovii u
Daruvaru (plodauzidana)
Gornji desni ugao plode o5teienje i prekriven Zbukom. Slova
su iste visine (4 cm), pravilno klesana, a redovi medusobno
jednako razmaknuti. Tekst tede neprekinuto, bez znakova
odvajanja rijedi i bez ligatura. Ploda je uzidana tako da
nedostajudva posljednja(?), vei prije o5teienai neditkareda,
koja su u 19. stoljeiu prigodom prvog prepisivanja bila
vidljiva. Karakteristidnaje grafija slova A, F, G, H, L. Tekst,
pisan pravilnim heksametrima,iskrivljenim na samo dva
mjesta - deseti red odozgo: umjesto CAELIQUAE treba
glasiti CAELI; trinaesti red odozgo: umjesto PROMERE
treba glasiti PROMERERE - glasi:

TARTAREISRVPTVSFORNACIBVSIMPLICAT OMNEM
PERPETVVMVITAE QVONDAM DATVM NVNC RAPIT
poENIs
AETERNVM FAcrvMpnocnrvuNt?tlirvrve
HICSIMILI NATOSMERITISPROTALIBVSIGNI
5 ANTE OBITVM GENVIT PERITVROSTABE PARENTVM
DONECCVRA DEVM MISERANDI CEPITET ATRO
NVNC TVLIT EXITIOSIMVLACRVMPENDERESEMPER
POENASINDIGNESVVM ET PREMINOCTEMALIGNA
NAM DOMINVM PVROVELAMINE SEMPERAMICTVM
10 ADQVE INMORTALEMCAELIQVEREGIONIBVSVSVM
ET CVLPA VACVVM PORTANTEMINSIGNIANATVM
CVNCTAPATRISPRESSIS HVMANO CRIMINEMEMBRIS
INDVIT ET NVLLI ORSOSICFASPROMEREVERBVM
HVNCVMQVAMPECASSE DEVMTAMENOMNIA
MAGNVS
15 ALTERIVSDELICTATVLIT SICCORPORESVMPTO
DEMISSVSCAELO TERRASPETIT HAVT SECVSARTVS
INDVIT HVMANOSQVA VT TELLVSFERREVALEBIT
MEMBRORVMMEDITANTEDEVM DE VISCERE........

Ovaj tekst u cjelini, a osobito u svom prvom dijelu, te u

posljednja dva reda, obiluje tajanstvenim mislima i alego-
rijama, 5to ga dini te5ko prevodivim. Stoga donosimo
slobodan i uvjetan prijevod koji je na nekim mjestima
nerazumljiv, ali zauzvrat dodarava duhovnu atmosf'eru -
apokrifno-gnostidku(?) - u kojoj je nastao.

Vatra koja bukti iz pedi Tartara obuhvata ga cijelog, njega

kojemuje neko6 dan ujetni iivot.
A sada ga grabi oitar plamen i kainjen je vjetnom kaznom
zbog zloiina.
On je prije smrti rodio sinove koji 6e zbog takvih grijeha
propasti u sliinoj vatri, sve dok se Bog nije smilovao i
dopustio da sada njegov lik crnom propai1u ujeino i sramotno
plnda kaznu i da bude pritisnut zlokobnom nodi.
Naime, pojavio se Gospodin uvijek odjeven u iistu odjedu,
besmrtan, koji je boravio na nebu, liien grijeha, koji nosi sva
lnamenja oca i iiji su udovi pritisnuti ljudskim grijehom.
I ni za koga koji ima takav poietak ne moie se redi da je ikada
zgrijeiio. Ali je taj Bog ipak velik podnio sve grijehe drugih.
Tako je, uzevii tijelo, poslan s neba doiao na zemlju i tako
poprimio ljudski lik da bi zemlja mogla nositi..........
4. stoljede
Lit.: KUKULTEvTC 1891,32br. 108;Szns61934,84-85.
(8.M.)

122
 Kernloc

PROZOR

I72. DIO GROBNOGINVENTARA b) PAR IGALA - srebro; dui.. 6,7 i 6 cm; AMZb.b.
Prozor-Staracrkva("Grdkacrkva''),grob 1,iskopavanje
1978. Par igala s ukrasnim glavama u obliku poliedra koji je na
god. jednoj igli sastavljenod deset, a na drugoj igli od detrnaest
4. stoljeie stranicarazliditog ob_lika(rombovi, trapezi, detverokuti).
c) VRETENO S PRSLJENOM- bjelokost (?); duZ. 18 cm; O
l,i/.: RENDTC-MroiEvri(A.) 1980,241.
pr5ljena3 cm; AMZ b.b.
a) MEDALJON - bronca, pozlata; vel. 2,8x2,2 cm; AMZ Vreteno u obliku Stapa kojemu jedan kraj zavr5avaSiljkom.
b.b. Ukra5eno je nizom vodoravnih uZljebljenih linija, dok je
Poklopacovalne spremnice(theka) od tankog brondanoglima gornja, blago zaobljenapovrSinapr5ljena ukra5enaurezanim
prevudenzlatnom fohjom na kojoj je tehnikom iskucavanja koncentridnim kruZnicamarasporetlenimu oOttOu,X?O_Xf
izradenmotiv stilizirane svastike izduZenogoblika. Na jed- ,
nom kraju ostatakpetlje za ovjes, a u Supljini poklopca ostaci
krute tvari bjelkasteboje.

t23
 OD NEPOBJEDIVOGSUNCA Do SUNCAPRAVDE

[Link] IZ GROBNOG INVENTARA

Prozor-Staracrkva ("Grdka crkva"), grob2, iskopavanje1978.
god.
4. stoljeie
Llr.: RnNpri-MroaEVIe (A.) 1980,241.
a) FIBULA - bronca;duZ. 8 cm; Sir.6,7 cm; AMZ b.b.
Fibula kriZnog oblika s pravokutnom nogom, ukraSenom
koncentridnimkruZnicamai tankim kosim [Link]
plodica na glavi fibule perfbriranaje sa dva okrugla otvora.
Njezini krajevi zavrlavaju lukovicama, dok se treia lukovica
nalazipo sredini plodice,u nastavkuluka.
- staklo;vis. 6,6 cm',A 8,1 cm; AMZ b.b.
b) CASA
Siroka dabakalotastog oblika, debljih stijenki blijedozelene
boje. Na trbuhu da5e apliciran je kapljidasti ukras od plave
staklenepaste rasporeclenpodvostrudenou grupe sastavljene
od jedne i tri kapi naizmjenidno.
(A.R.-M.)
174"NOVAC
Prozor; AMZ/nz inv. 25474
R o m u l A u g u s t u l ( 4 1 5 - 4 7 6 . g o d . ) ; s o l i d ( z 1 a t o ) .M i l a n o
(listop. 475 god. do rujan 476. god.)
Av.:D N ROMVLVS A - GVSTVS P F NG. visoko poprsje
cara sprijedau vojnoj odori, s kacigom, Stitomi kopljem.
Rv.: VICTORI - A AVCCC, u polju desno *, u odsjedku
COMOB, Viktonja stoji nalijevo i drZi dugi kriZ,
I ' R C9 4 9
aD'\

SV. MARIJA POD OKICEM

1 7 5 .C A S A
Sv. Marija pod Oki6em-Popov dol; darovano 1908. god.;
staklo:vis. 6,3 cm; O oboda 8,1 cm; AMZinv' ll4Il
IzduLenakalotastadaSamaslinastozeleneboje. Rub zadebljan,
obod ravno i o5tro zavrien. Dno u sredini malo uvudeno.
4. stoljeie
L i l . : D A M E V S1K9T7 6 , 6 6 , 8T7. X V : 2 .
(2.G.)
1 7 6 .C A S A
Sv. Marija pod Okiiem-Popov dol; darovano 1908. god.;
staklo;vis.7,5 cm; O oboda 10 cm; AMZlnv' 11413
Siroka kalotastada5amaslinastozeleneboje. Rub zadebljan,
obod ravno i [Link] u sredini malo uvudeno.
4. stolje6e
.152
Lit.'.Arheoktikimuzej1993,p. br. 180.
(2.G.)

t24
 Knreloc

dpdEvlc

[Link]
iedavac-Rudina/crkva A, grob l, [Link].;
pje5denjak;vel.72x445 cm; deb.8-13 cm; MPKPZb.b.
Ulomaksarkofaga(?) u funkciji preklopnices grubourezanim
prikazomribe kraj dije glave se nazirutragovi ansei trolista,
Plodase nalazilau zidanomgrobu iznad glave pokojnika, s
prikazomribe,okrenutimpremaunutra.
3-4. stoljeie
Llr.:SoreC-Srluec1987, pp.150-151;
.o.s_S.)

-i*il4

r25
 Op Nspoersorvoc SUNcADo SUNcAPRAvDE

BELI MANASTIR

[Link] NATPIS
Beli Manastir-Sarkanja/pustara Sudaras,1963. god.; mramor;
vel. 43x38 cm; deb. 5,8 cm; MSO inv.7722
Ulomak podasnognatpisapodignutog carevirnaFlaviju Juliju
Konstancijui bratu mu Konstansu(?). U osmorednomnatpis-
nom polju bez profilacije oduvan natpis u pet redova, koji bi
restaurirani dopunjenimao glasiti:
I DD(ominis)?NN(nostris)?]
Fl(avio) IVLIO CONS[tantio et Fl(avio) Iulio ?]
CONS(tanti) TOTI[(us) orbis terrarum ? do]
MITORI[bus ac pacis et securitatis?]
5 INVEN[toribus...?]
TITV[(lurn hunc posuerunt...?
D

ini"uotisirni) N(umini)M(aiestati)Q(ue)E(orum)?l
[Link]
Lit.: Bvr-nr-PrNrpnovrd 1911. 1l0- 112. 119 sl. 8 ; P r N r B n o v r i
1978,89,T. XIX:1; ILI1070.
(2.D.)

ZAGREB
[Link]
Zagreb-Mirogojska cesta12; [Link].;bronca;
duZ.9,5 crn;Sir.3,5 cm; vis 9,4 cm; AMZ inv. 8884.
Svjetiljkas tijelom u obliku [Link]
[Link] [Link]
je u obliku [Link] izvedenoje
geometrijskom [Link] vitka s veiim okruglim
profiliranimpOstamentom.
4-5.,stoljeie
/-ir.: VrKrC-B
Er-eNdrC 19i4, l'1 - 134;V Krc-BeleNirc 197
5, p. 152
br.1109. [Link]:Gnecl1991.61.
e.o.\
[Link] 180
Zagreb-S panjsko(polje); AMZ/ nz inv. R-25460
ValentinijanIII. (425-455. god.); solid (zlato); Milano
(vjeqojatno [Link].)
Av.: D N [Link]-NIANVSP F AVG, poprsjecaras
dijademom s rozetama u oklopunadesno.
Rv.: VICTORI-A AVGGC, lijevo i desnou polju M D, u
odsjedkuCOMOB, car stoji sprijeda,drLi krli, i kuglu s
Viktorijomkoja ga ovjendava; desnomnogomna glavi imije
s ljudskomglavom.
RIc 854
e.D.)
I8I. NOVAC
Zagreb-Gornjigrad(Gradec);AMZlnz inv. D-634
JustinII. ([Link].);bronca;Konsrantinopol (570/571.
cod.)
Av.: JustinII, lijevo i Sofija desno,sjede,s aureolama, en
face.,na [Link] u desnicidrLi globus
cruciger,onaokrunjenaiezlos kriZem,
Rv.: M; gore +; lijevo A/N/N/O, desnoG; ispod ofT.A; u
odsjedku CON. l8l
Dac^8a'l
(I'M')
"
126
 Kntnloc

SOTIN
[Link]
Sotin;Zeljezo;vel. 5,2x4,7cm; AMZ inv. l5
U nareckanomdetverokutnomokviru tehnikomna proboj
izradenje puni sredi5njikriZ sadetvrtastimkriZi5temi pravo-
kutnim pro5irenjima,okruZens jo5 detiri istokradnakriZau
proboju.Prednjapovr3inaukra5enaje pravilnorasporeclenim
tryZ1im udubljenjima,koja su izvornonosilaispunu(emajl
ili sl.). Na glatkoj straZnjojstrani saduvanisu trnovi triju
davala,dokje jednarupicaza zakivanjeprazna.
4-6. stoljeie
Lit.: neobjavljeno
(8.M.)
[Link]
Sotin; AMZlnz inv. 26228
Valens (364-378. god.); solid (zlato), Antiohija (kol. 367.
god. do stud. 375. god.)
Av.: D N VALENS - PER F AVG, poprsje cara s dijademom
s rozetamau oklopu i pla5tu nadesno.
Rv.: GLORIA - RO - MANORVM, u odsjedku AN OBH.
Roma i Konstantinopol s kacigama sjede na tronu, Roma
sprijeda a Konstantinopol glave prema njoj, svaka drZi
skeptar, a zajedno Stit na kojem pi5e VOT /X / MYL / XX:
Konstantinopol s desnom nogom na provi broda.
183
RIC I6d
(2.D.)

SVETI MARTIN NA MURI

[Link]
SvetiMartin na Muri; bronca;duZ.8,6 cm; 5ir. 5 cm; GMea
b.b.
Iiogu, neznatnosuZenapremaluku i ne5toduZaod njega,
ukraiera je [Link] trapezastog
presjeka ispunjen je ditavom duZinom hrpta zupdastim
V-or!.[Link] poprednutrapezastugredunastavljajuse
tri [Link] za pri8vr5-
iivanje.
drugapolovica4. stoljeia
Lir.:neobjavljeno
@.M.)
I85. KLJUE
SvetiMartinna Muri; bronca;duZ.6,8 cm; GMCab.b.
[Link] rombidnomglavom na kojoj je veii kruZni
otvor,na donjemdijelu prelaziu funkcionalninastavak, sas-
tavljenod tri [Link] dio tijela kljuda
ukra5enjeznakom"x".
3.-4. stoljeie
Lir.:neobjavljeno
(B.M.)

r27
 Oo Neposreorvoc SUNcAoo SuNcaPnnvoB

KALNIK
I86. FIBULA
Kalnik-Veliki Kalnik, 1901. god.; bronca, srebro, pozlata;
dui^ 6,9 cm; Sir. 5.7 cm; AMZ inv. 9093.
Na kraioj noZici jednostavan je profilirani ukras u obliku
dvostrukog slova H, a na hrptu luka motiv nalik borovoj
grandici. Sesterostranapopredna greda nosi tri ovalne
profiliranekuglice. Igla i tri dugmeta-lukovicenadinjenisu od
bronce, a luk i noga od srebra.
podetak4. stoljeia
Lit.: Nakit 1981,br. 157(spomenula): Arheoktikimuzej1gg3,110
br' 251b'
(A.R.-M.)

SELCI DAKOVAdKI
I87. FIBULA
Selci Dakovadki; grobni nalaz; darovao kotarski nadelnik T.
Korner, [Link].; srebro;duZ. 8,9 cm; Sir.6 cm; AMZ inv.
9091
Noga ukra5enamotivima lukova i kruZiia s todkom, a luk s
nekoliko redova razliditih ornamenata,izvedenih tehnikom
tau5iranja,Na strani s leZi5tem za igIu, na donjoj polovici
luka urezan natpis VTERE F(e)LlX. Sesterokutna popredna
greda zavr5avadugmetima u obliku f'acetiranihlukovidastih
kuglica.
kraj 3. stolje6a-podetak4. stoljeia
Lit.: Nakb 1981,br.. 161 (Vinkovci);Arheoloiki muzei1993,169
br' 250'
(A.R-.M.)

NOVAdKA- _FUZE.'TIE
[Link]
Novadka-Suma Fuzetii;uni5tenigrob, [Link].; bronca,
pozlata;dul.7,5 cm; Sir,5,8 cm; MGKr b.b.
NoZicakraia od trapezastogaglatkogluka,ukra5enalepezastim
[Link]' Sesterokutnu poprednugredu, s reljefnim
izdancimau obliku krila nastavljajuse izduZenefacetirane
[Link] [Link] pozlatevidljivi na donjem
dijelupopredne grede.
podetak4. stoljeia
Iir.: KOLAR1976.108.
@.M.)

128
 KerRloc

VIROVITICA
[Link]
Virovitica-L Ribnjak; uniSteni grob; darovao M. Mandii,
[Link].;bronca;duZ.8 cm; Sir.5,7 cm; GMVt inv. l3
Noga Sirineluka, duZaod njega,ukra5enaje parovimakruZnih
udubljenja,dok je luk trapezastogpresjekaditavom duZinom
hrpta ispunjenparalelnim V-urezima. Na trapezastu,reljefno
profiliranu poprednu gredu sa tri okrugla otvora nastavljaju se
ovalneglatke lukovidastekuglice. Nedostajesrednjalukovica,
iglaza pridvr5divanjei dio noge.
druga polovica 4. stoljeda
Lir.: JnNcevsru1997.27.
(8.M.)

KAMANJE
I9O. PRSTEN
Kamanje-Vrlovka,iskopavanje1983. god.; bronca;vis. 2,5
cm; 5ir. 2,75 cm:ZMOzb.b.
Prsten nepravilno eliptidnog oblika s karikom polukruZnog
presjeka i izrazito uglatim ramenima koja se pro5iruju prema
poligonalno oblikovanoj reljefnoj kruni. Na kruni nemarno
urezaneprekriZenelinije nalik kristogramu.
3. stoljeie
Lir.:iuexovti 1986,l5; euircovrc1994.
(B.M.)

SAMOBOR
[Link]
Samobor, 1913. god.; zlafi: A 2,4 cm; teL. 12,51; AMZ inv.
3370
Prsten od vrlo kvalitetnog zlata izraden u tehnici kovanja i
[Link] ima presjek niskog trokuta i prema kruni je
malo pro5iren. Kruna u obliku krnjeg stoScasastoji se od
Sesterostranebaze na kojoj se uzdlle Seststupiia medusobno
spojenihlukovima, tako da se dobiva dojam malenih arkada.
Na arkadamase nalazi kolut i na njemu Sesttrokutiia od po tri
granuliranazrna, na trokutiiima je jo5 jedan manji kolut i na
njemu okruglaplodicakao gornji zavr5etakkrune prstena.
6. stoljeie
Lit.: VINSKT1955,31 i d., sl. la-d.
(K.s.)

r29
 Oo NBposrBotvoc SUNCADo SUNCAPRAVDE

KONTINENTALNA HRVATSKA (?)

I92. CIGLA S KRISTOGRAMOM
Nepoznatonalazibte(Hrvatska);keramika; vel. 31,5x30,5cm;
deb. 7 cm; @ ukrasneplohe 25,5 cm; AMZ b.b.
iitaua gornja povr5ina ukra5enaje motivom kristograma sa
slovima A i O.
drugapolovica 4. stolje6a
Lir.: neobjavljenop
(8.M.)

I93. KRISTOGRAM
Nepoznatonalazi5te(Hrvatska);bronca;vel.6,4 cm; Sir. 5 cm;
duZ. lanca2l cm: AMZ b.b. (zbirka PlavSi6).
Brondani kristogram sa svje6njaka ili kadionice. U sredini
kriZiita ostaci ukrasa u obliku rozete. Na jednoj od probu5enih
hasta nalazi se karika s ostacima lanca, a na donjoj hasti
tragovi lemljenja.
druga polovica 4. stoljeia
lir.: neobjavljeno
G.M.)

130
 KRreloc

ALJMAS
[Link]
Aljma5; skupni nalaz; AMZ/nz inv. 22051
Magnencije (350-353. god.); majorina (bronca), Lion (sijed.
350. god. do kol. 353. god.)
Av.: D N MAGNEN - TIVS P F AVG, iza glave A, poprsje
cara s bisernim dijademom u oklopu i pladtu nadesno.
Rv.: FEL TEMP - REPARATIO, lijevo u polju A, u
odsjedku FSLG, car u vojnoj odori stoji nalijevo, u desnoj
ruci drZi zastavus kristogramom.
R1C108 194
[Link]
AljmaS; skupni nalaz; AMZ/nz inv. 20762
Vetranije(350. god.); majorina (bronca),Solun (oZuj. do pros.
350. god.)
Av.: D N VETRAN - IO P F AVG, poprsje cara s bisernim
dijademomu oklopu i plaStunadesno.
Rv.: CONCORDIA - MILITVM, lijevo i desno u potju A B,
u odsjedku .TSA., car u vojnoj odori stoji sprijeda, glava
nalijevo, u svakoj ruci zastavas kristogramom;iznad glave x.
RIC 131
(z'D')
lv)

BATINA
[Link]
Batina;MSO inv. 25631
Justinijan I. (527-565. god.); folis (bronca), Konstantinopol
(532-531. god.)
Av.: D N IVSTINI - ANVS P P AVG, poprsje cara s dijade-
mom nadesno
Rv.: M, lijevo Sestokrakazvljezda, desno kriZ, ispod A, u
odsjedkuCON.
SABATTER 1862'28
G.c.L.)
196
dovrer
I97. NOVAC
doviii; darovaoJ. Pavelii, 1896. god.; AMZlnzinv.23041
Valentinijan 1. (364-315. god.); velika bronca, Antiohija
(velj. 364. god. do kol. 367. god.)
Av.: D N VALENTINI - ANVS P F AVG, poprsje cara s
bisernim dijademom u oklopu i pla5tu nadesno.
Rv.: RESTITVTOR - REIPVBLICAE, u odsjedku SMAQP,
car stoji sprijeda,glave nadesno,drZi zastavusa X i Viktoriju
na kugli.
RIC6a
e.D.) 197
DALJ
[Link]
Dalj; darovaoJ. Skiva, 1922. god.;AMZ/nz inv. 31581
Valentinijan L (364-375. god.); centenional (bronca), Sisak
(velj. 364. god. do kol. 367. god.)
Av.: D N VALENTINI - ANVS P F AVG, poprsje cara s
bisernim dijademom u oklopu i plabtunadesno.
Rv.: GLORIA RO - MANORVM, u odsjedku ASISC, car u
vojnoj odori u pokretu nadesno,desnom rukom vude zarob-
ljenika a u lijevoj drZi labarum s kristogramom. r98
RIC 5a
e.D.)

131
 Oo Nepogreprvoc SUNCADo SUNCAPRAVDE

GABOS
[Link]
Gabo5; skupni nalaz, 1899. god.; AMZ| nz inv . 20222
Konstancije II. (337-361. god.); majorina (bronca), Sisak
([Link] pros. 350. god.)
Av: D N CONSTAN - TIVS P F AVG, iza glave A, ispred
x, poprsje cara s bisernim dijademom u oklopu i pla5tu
nadesno.
Rv.: HOC SIG - NO VICTOR ERIS, lijevo u polju A, u od-
sjedku .ASIS., car s dijademom i u vojnoj odori stoji sprijeda
glave okrenute nalijevo, drZi zastavu s kristogramom; desno
od njega stoji Viktorija, drZi palminu granu i ovjendavacara.
RIC286
e.D.'t

GORNJI KOSINJ
[Link]
Gornji Kosinj-Mlakvanska greda; skupni nalaz; AMZ/nz inv.
25463
Valentinijan III. (425-455. god.); solid (zlato), Ravena (425.
do 455. god.)
Av.: D N PLA VALENTI - NIANVS P F AVG, poprsje cara
s dijademom s rozetamau oklopu nadesno.
Rv.: VICTORI - A AVGGG, lijevo i desno u polju R V, u
odsjedku COMOB, car stoji sprijeda, drLi krlt i kuglu s
Viktorijom koja ga ovjendava,a desnu nogu na glavi zmije s
ljudskom glavom. 200
LRC 842
e.D.)

KNEZEVI VINOGRADI
201. NOVAC
KneZeviVinogradi; MSO inv. 25637
Konstans(337-350. god.); centenional(bronca),Sisak (348.
do 350. god.)
Av.: D N CONSTA - NS P F AVG, poprsje cara s bisernim
dijademomu oklopu i pla5tunadesno.
Rv.: FEL TEMP - REPARATIO, u odsjedku |SIS', car u
vojnoj odori stoji na galiji okrenut nalijevo, drZi f'eniksana
tcugti i zastavu s kristogramom; na krmi sjedi Viktorija i
upravlja brodom.
Rrc 198
fi.c.L.)

KUPEINA
202,NOVAC
Kupdina;skupninalaz,[Link].;AMZlnz inv' 24204
Gracijan([Link].);centenional (bronca),Arl (kol. 367.
do [Link].)
Av.: D N GRATIANVS AVGG AVG, poprsjecaras bisernim
dijademomu oklopu i pla5tunadesno.
Rv.:GLORIA NO - VI SAECVLI,lijevo i desnou polju OF
III, u odsjeiku CON*, car stoji sprijedaglave nalijevo,u
desnojruci drZi labarums kristogramom,dok se lijevom
naslanjana 5tit.
RIC 15
G.D.)

132
KATALOG

ORESAC
[Link]
Ore5ac;GMVi (zbirkaVincek)
ValentinijanI. ([Link].); centenional(bronca),Sisak
(kol. [Link] [Link].)
Av.: D N VALENTINI - ANVS P F AVG, poprsjecaras
bisemimdijademomu oklopui pla5tunadesno.
Rv.: GLORIA RO - MANORVM, u polju lijevo M, desnoP
iiznad x, u odsjedkuBSISC,car u pokretunadesno,desnom
rukom vude zarobljenika,dok u lijevoj drZi labarum s
kristogramom.
RIC 14a
(2.D.)

PEKLENICA
204. NOVAC
Peklenica;skupni nalaz;MMia b.b.
Valens (364-378. god.); centenional(bronca),Sisak (kol. 367.
god. do stud. 375. god.)
Av.: D N VALEN - S P F AVG, poprsje cara s bisernim
dijademom u oklopu i pla5tu nadesno.
Rv.: GLORIA RO - MANORVM, u polju desno R, u od-
sjedku .BSISC, car u pokretu nadesno,desnom rukom vude
zarobljenika, dok u lijevoj drZi labarum s kristogramom.
RIC 14b
(2.D.)

POPOVAC
205. NOVAC
Popovac;MSOinv. 25657
Gracijan (367-383. god.); centenional (bronca), Sisak (kol.
367. [Link] stud. 375. god.)
Av; D N GRATIANVS P F AVG, poprsje cara s bisernim
dijademom u oklopu i pla5tu nadesno.
Rv.: GLORIA RO - MANORVM, u polju lijevo M, desnoP
iiznad x, u odsjedku |SISC, car u pokretu nadesnodesnom
rukom vude zarobljenika, a u lijevoj drZi labarum s kristo-
gramom.
RIC 14c
.''c'L')

SLADOJEVCI
206. NOVAC
Sladojevci;grobni nalaz;MSO b.b. (grob br. 5)
Vetranije (350. god,); folis (bronca), Solun (oZuj. do pros.
350. god.)
Av.: D N VETRAN - IO PF AVG, poprsje cara s lovor-
vijencem u oklopu i pla5tu nadesno.
Rv.: VIRTVS EXERCITVM, u odsjedku TESA, car u vojnoj
odori stoji sprijeda glave nalijevo, drZi zastavu s kristo-
gramom i naslanjase na Stit.
Rlc 138
e.D.)

r33
 Ou NBpoersorvocSUNCA
oo SuucnPnnvoe

SRB
207. NOVAC
Srb; AMZlnzinv.37613
Valentinijan IL (375-392. god.); tremisis (zlato), Konstan-
tinopol (kol. 383. god. do kol. 388. god.)
Av": D N VALENTINI - ANVS P F AVG, poprsje cara s
bisernim dijademom u oklopu i pla5tunadesno.
Rv.: VICTORIA - AVGVSTORVM, u odsjedku CONOB,
Viktorija u pokretu nalijevo, drZi vijenac i kriZ na kugli.
RIC75a
e.D.\

STUDENCI
208. NOVAC
Studenci; AMZlnz inv. 25465
Valentinijan IIL (425-455. god.); solid (zlato), Ravena (425.
do 455" god.)
Av.: D N PLA VALENTI - NIANVS P F AVG, poprsje cara
s dijademoms rozetamau oklopu nadesno.
Rv": VICTORI - A AVGGG, lijevo i desno u polju R V, u
odsjedku COMOB, car stoji sprijeda, drii krli, i kuglu s
Viktorijom koja ga ovjendava,a desnu nogu na glavi zmije s
ljudskomglavom.
LRC 842
z.D.\

SerranlBvo
209. NOVAC 208
Sditarjevo,iskopavanje1992. god.:AMZ b.b.
KonstancijeIl. (337-361. god.); bronca, Akvileja (334. do
335. god.)
Av.: FL IVL CONSTANTIVS NOB C, poprsjecezaras lovor-
vijencemu oklopu nadesno.
iRv.:GLOR - IA EXERC - ITVS, u polju +, u odsjedkuAQS,
dva vojnika stoje gledajuii jedan prema drugome; svaki drZi
koplje i naslanjase na Stit; izmedu njih dvije zastave.
RIC 126
e.D.\

VRANIE
[Link] 209
Vranii; skupni nalaz, 1897. god.; AMZ/nz inv. 19130
Konstancije Il. (337-361. god.); centenional(bronca), Sisak
([Link] 350. god.)
Av.: D N CONSTAN - TIVS P F AVG, poprsje cara s
bisernimdijademom u oklopu i pla5tunadesno.
Rv.: FEL TEMP - REPARATIO, u odsjedku SIS, car u
vojnoj odori stoji nalijevo na galiji, drZi feniksa na kugli i
zastavu s kristogramom; na krmi sjedi Viktorija i upravlja
brodom.
Rrc 197(dit.)
(2.D.\

134
Kareloc

VUKOVAR
2 1 1 .N O V A C
Vukovar-Rada; darovao dr. M. Tiiak, 1912. god.; AMZ/nz
inv.22103
Decencije (351-353. god.); majorina (bronca), Rim (proljeie
351. god. do rujan 352. god.)
Av.: MAG DECENTI - VS NOB CAES, iza glave f, golo-
glavo poprsjecarau oklopu nadesno.
Rv.: VICT DD NN AVG ET CAES, u odsjedku R,rS, dvije
Viktorije licem jedna prema drugoj drZe izmedu sebevijenac
sa VOT/V/MVLT/X; iznad vijenca kristogram.
RIC 221
(2.D.)

ZMAJEVAC
212. NOVAC
Zmajevac;MSO inv. 25668
Konstans (337-350. god.); centenional(bronca), Sisak (348.
do 350. god.)
Av.: D N CONSTA - NS P F AVG, poprsje cara s bisernim
dijademom u oklopu i pla5tunadesno.
Rv.: FEL TEMP - REPARATIO, u odsjedku BSISC., car u
vojnoj odori stoji na galiji okrenut nalijevo, drZi feniksa na
kugli i zastavu s kristogramom; na krmi sjedi Viktorija i
upravlja brodom.
R1C198
(H.L.c.)

KONTINENTALNA HRVATSKA
2I3. NOVAC
Nepoznatonalazi5te;AMZlnz inv. 22068
Magnencije (350-353. god.); majorina (bronca); Lion (sijed.
350. god. do kol. 353. god.)
Av.: DN MAGNEN - TIVS P F AVG, gologlavo poprsjecara
u oklopu i pla5tunadesno.
Rv.: SALVS DD NN AVG ET CAES, u odsjedku RPLG,
kristogram sa A i O lijevo i desno.
R/C153
GD.\

r35
 Oo Npponreprvoc SuNce Do SUNCAPRAvDE

NovaccaraKonstancija II. ([Link].)s natpisomHOC SIGNOVICTORERISna reversu,Siscia(350.g9d:)_

A coin of ConstantiusII (337-361) with the inscriptionHOC SIGNOVICTORERISon the reverse,Siscia(350AD)
zbirka(Prirn-dlili,)g|;li:ipu$):
privatna
Zagreb, vlasnikazbirke;
ljubazno5iu
 BIBLIOGRAFIJA
(ured. Zeljko Demo)

a) Kratice iasopisa, serija i kataloga:

AA SS Acta sanctorum (3. izd., Paris 1863 i d.)

ActaAntHung Acta Antiqua Academiae Scientiarum Hung,aricae,Budapest
ActaArchHung Acta Archaeoktgica H ungarica, Budpest
ActaMN Acta Musei Napocensis, Cluj
AEMO Archiioktgische epigraphischeMitteilungen aus Osterreich, Wien.
AIJ V. HoFFILLER-B. S,[Link],Antike InschriJten aus Jugoslttwien. Heft I. Noricum und
Pannonia Superior, Zagreb 1.938
Alba Regia Alba Regia, Sz6kesf6hervdr
ANRW AuJstieg und Niedergang der rdmischen Welt, Berlin-New York
ArchAust Archaeologia Austriaca , Wien
ArchErt Archaeologiai Ertesit6 , Budapest
ArchHung, Archaeologia Hungarica, Dissertatktnesarchaeologicae Musei nationalis Hungarici, Budapest
Archlug Arc haeologia Iugoslavica, Beograd
ArhPregled Arheolo i ki pregled, Beograd ( 1950- 1985), Ljubljana ( 1987- 1990)
ARN Arheoktiki radovi i rasprave, Zagreb
ArhVes A rh eoktiki vestnik, Ljubljana
BeTRGK Bericht der Riimisch-Germanischen Kommission, Mainz am Rhein
BHG Bibliotheca hagiographica Graeca, Bruxelles
N Bonner Jahrb iicher, Koln
BogSmotrcr Bogoslovska smotra, Zagreb
Boreas Boreas, Miinster
BullAlg Bulletin d'arch4ologie algdrienhe, Alger
CARB Corsi di cultura sull'arte ravennate e bizuntine, Ravenna
CahArch Cuhiers archdo logique.s,Paris
CCSL Corpus Christianorum. SeriesLatina, Turnholti
CIL Corp us inscriptionum L atino rum, Berlin
CSEL Coprus Scriptorum Ecck siasticorum Latinorum, W ien
DACL Dictictnnaire d'Arch4oktgie chr€tienne et de Liturgie, Pais
DeIaSAZU Deln Slovenskeakademije znanosti in umetnosti, Ljubljana
DissPan D issertatinne P annonicae, Budapest
DOC A. B elI-lNcen , Catalogue oJ the [Link] Coins in the Dumbarton Oaks Collection and in
the Whittemore Collection, Vol. I. Anastasius to Mauricius 491-602, Washington 1966
(eds.A. Bellinger-P. Grierson)
DOAW DenkschriJien risterreichischenAkademie der WissenschaJien(phil.-hisr. Kl.), Wien
DThC Dictionnaire de Thdoktgie Catholique, Pais
Enc. Catt. Enciclopedia Canolica (Tom. I, 1948), Citte di Vaticano
FolArch F o lfu archaeologica, B udapest
GCS Die griechischen christlichen Schriftsteller der ersten Jahrhunderte,Berlin
GlIstDruiNS Glasnik istoriskog druina u Novom,Sada, Novi Sad
GlSkopNauiDruit Glasnik skopskog nauinog druina, Skopje
IzdHAD Izdqnja Hrratskog arheoloikog druina, Zagreb
LI A. SnSel-J. SeSeL, Inscriptiones Latinae que in Jugosktvia inter annos MCMXL et
MCMLX repertae et editae sunl, Situla 5, 1963; Inscriptknes Latinae que in Jugoslavia inter
annos MCMLX et MCMLXXrepertae et editae sunf, Situla 19,1978
JAC Jahrbuch fiir Antike und Christentum, Miinster
JOAI J ahr esheJte des dsten eichi schen arc hiio lo gischen I nstitut es, Wien
"/RS Journal oJ Roman Studies, London
JTS The Journal oJ'TheologicalStudies, Oxford
JbRGZM J ahrbuch des Riimisch-Germanischen Zentalmuseums Mainz, Mainz
Klio Klio. Beitrrige zur alten Geschichte,Betlin
Lex. Theol. Kir. LexikonJiir Theologie und Kirche (Tom. I, 1957), Freiburg
Lihnid Lihnid, Ohid
LRC P. GRTERSoN-M. MAYES, Catalogue oJ Late Roman Coins in the Dumbarton Oaks
Collection and in the Whittemore Collection. From Arcadius and Honorius to the Accession
of Anastasius, Washington 1992.
NarStarhn N arodna stetrirut,Zagreb
ObvHAD Obavii esti Hrvatskog arheoloikog. druina, Zagreb
OpArch apuscula archaeologica , Zagreb
 On Neponreprvoc SLTNcADo SUNcAPnRvpn

OsZb O sjeiki zbornik, Osijek

Peristil Peristil, Zagreb
PG J. P. Migne, Patrologitt Graeca, Paris
PL J. P. Migne, Patrobgia Latina, Paris
PodZb P ttdravski [Link] ik, Koprivnica
PoiZb P oZei ki [Link], P olega
Prinosi Prinosi odiela [Link], Zagreb
Prilozi P rilazi Instituta at arheoogiju, Zagreb
PriloziPovUmiDalm Prilozi poviiesti umietnosti u Dalmaciji, Split
RAC Reallexikon Jilr Antike und Christentwa, Stuttgart
RE Pauly-Wissowa-Kroll, Realencycloptidie der classischenAltertumswissenschaft,Stuttgart
RIC Roman Imperial Coinapie,London
Snaria Savttria, Szombathely
Snrinar Starinar, Beograd
Situla Situla, LjublJana
StGor Studi Goriziani. Rivista a cura della Bblioteca Governativa di Goizia, Gorizia
SHP Staro hrttat ska pr osui ettt, Split
TrZ Trierer Zeitschr (i, Ti,er
VAHD Viesnik za arheoktgiju i historiiu dalmatinsku, Zagreb
VAMZ Vj esnik ar heo b iko g [Link], Zagreb
VHAD Vjesnik Hrvatskoga arheoloikog druina (=Viestnik hrttatskoga arkeologiikoga druZna),
Zagreb
VigChrist Vigilia e Chri st ianae, Leiden
VMKH Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske, Zagreb
Zttyitaj Zaviiai, Virovitica
ZC Zgodovinski t asop is, Lj ublj ana

b) Primarni izvori (tekstovi i zbirke):

AA SS Aug. llI, De S. Ursicino

AA SS Aug. III, De S. Ursicino vel Ursicio Milite ac. Mart. in lllyrico, Antverpiae 1137, pp. 156-163 [ed. J.
PINIUS ].
AA SS'Aug IV, De [Link] & aliis
AA SS Aug. IV, Dz [Link], Romulo, Sylvano, Venusto, et Hermogene Martyre, Antverpiae 1139, pp. 411-413
[ed. J. PrNlus].
AA SS Feb. lll. De S. Sirerut
AA SS Feb. lll, De S. Sireno, sive Monacho et Martyre Sirmii in Pannonia InJbriore, Antverpiae 1658, pp. 365-366
[ed. I. BoLLANDUS ].
AA SSJun. L, De S. Quirino
AA SS Jun. l, De S. Quirino Maryre, Episcopo Sisciae in Pannonia, Antverpiae 1695, pp. 380-384. [ed. D.
Peeennnocruus l.
AA SS Mart. Ill, De S. Irenaeo
AA SS Mart. lll, De S. Irenaeo Episc. et Martyre Sirmii in Pannonia, Antverpiae 1668, pp. 555-557 [ANoxvrrlus ].
AA SS Nov. III, De SS. quatt. corln.
AA SS Nov. III, De Sanctis Quatturtr Contnatis Romae in Monte Caelio, Bruxelles 1910, pp. 748-784 [ed. H.
[Link].
AA SS Oct. lY, De S. Demetrio
AA SSOct. IV, De S. Demetrio Martyre Thessaknicaein Macedonia, Bruxelles 1780, pp. 50-209 [ed. C. Bvaus].
Acta Procon. S. Cypriani
Acta Proconsulctri sancti Cypriani episc. & mart..., t)..RUTNART1803 (Pars Secunda).
Acta S. Justini
Acta sancti Justini, u'. RurnRnr I 803 (Pars Prima).
Ambrosius Med. Epist.
Ambrosius. MediolanensisEpiscopus, Epistolae in duas classesdistributae, u: P L 76, Turnholti 79'79, col.
875-1286.
Athanasius Hist. Arain.
Athanasius, Historiae Arianorum ad monachos, u: PG XXV, Turnholti 19i9, col. 691-796.
BHG
Bibliotheca hagiographica graeca, Subsidia hagiographica 8a, Bruxelles 1957.
Clem. Alex.,Srrom.
ClemensAlexandrinus, Stromata,u: PG IX, Parisiis 1890.
D:lrz 1987
4. Dnrz, Schriftenquellenzur Vdlkerwanderungszeitim pannonischenRaum (von 378-584 [Link].), u: Germannen,
Hunnen und Awaren. Schritzeder Vtilkerwanderungszeit, katalog izlolbe, Niirnberg 1987, pp. 27-67 .

138
 BleLrocnnrue

Euseb. Hist. eccl.

EusebiusPamphilii, Historia ecclesiastica, u: GCS 9/l-3. Berlin 1903.
Gesta Conc. Aquil.
Gesta Concilii Aquleiensis, u: CSEL 82/3, 1982.
Greg. Mag. Reg. Epist.
Gregorius Magnus, Registrum Epistuktrum, u: CCSL CXL, Turnholtj l9g}.
Greg. Tur. Hist. Franc.
Gregorius Turonensis, Historiae Francorum libri decem, u: Pt LXXI, Parisiis 1879 (ed. J.p. MrcNE).
Hieron. Chron.
Hieronymus, Chronicon,s: GCL24,Lapzig I913 (ed. R. Her-rvr).
Hilarius Coll. Antiar. Paris.
Hilarius, CollectaneaAntiariana Pctrisirut, u: CSEI, LXV, Vindobonae 1916.
Hilarius Fragm.
Hilarius, Quindecim Fragmenta ex Opera Historico, u: pL X, parisiis 1854.
Innocentius .Eplsf.
Innocentius, Epistulae et decreta, u: PL 20, Tumholti 1975.
MnNsl /759
J.D. MANSI, sacrorum conciliorum nov(t et ctmplissimacollectio, Florentiae 1759.
Mart. Hieron.
Martyrologium Hieronymianum, AA SS Nov. IIl1, Bruxelles 1894 (edd. I.B. de Rossr et L. DucHEssNs).
Passio S. Floriani
Passiosancti Floriani, u: Bn,qroZ 1986, 352-354 (prilog II).
Passio S. Irenaei
Pctssiosanctilrenaei,u: Rurxnnr 1803.
Passio S. Pollionis
Passio sancti Pollionis, u: RurNnnr 1803.
Passio S. Quirini
Passb sancti Quirini, u: Ruruenr 1803.
Pcssio [Link]. coron.
Passio Sancti quattuor corondti, u: AA SS Nov. III. De Sanctis Quattuor Coronatis Romae in Monte Caelio,
Bruxelles 1910, pp. 748-784 [ed. H. Der-rHevr].
Paulinus Vita S. Ambrosii
Paulinus, Vita sancti Ambrosii , u'.PL XIV , Parisiis 1882.
Prudentius Peristeph.
Prudentius, Peristephan6n London 1961 [ed. H.J. THovsoN].
RurNenr 1803
T. [Link], Acta Martyrum Sincera et Selecta, Augustae Vindelicorum 1g03
Shol. Arrian.
Sholia Arriana in Concilium Aquilziense, s: CCSL 87, Turnholti 1982.
Soc. Hist. Eccl.
Socrates,Historia ecclesiastica, u: PG LXV[, Parisiis 1864.
Soz. Hist. Eccl.
Sozomenus,Historia ecclesiastica, u: PG LXVII. parisiis 1864.
SrSrC1914
F. 5 rSrC,Enc hir iction Jbnt ium histor iae Cro atic ae, Zagreb I 9 | 4.

c) Literatura:

Apau 1993 Aucusrn 1983

A. Apeu, Uvod u katoliiku liturgiju, Zadar1993(ur. A. Benvin) A. Aucus'I'IN,Ispovijesti,Zagreb1983(preveoS. Hosu).
At-rolpr 1926 Benr6czr 1980
4. Ajr-lot-pl,Der Untergangder RrimerherrschaJiin pannonien, 2. L. Benr6czt, History of Pannonia,u: The Archaeologyof Rornan
[Link] 1926. Pawnnia,Budapest1980,pp. 85-124.
ANoNvvrus1668 BARK6czr -SALAMoN1982
[bezimena], De [Link] Presbytero,Maximo coniuge,et aliis L. Benr6czr-4. Selolrox, Remarkson the 6th centuryhistory of
XL, AA SSMart. III, Antverpiae1668,pp. 616-61j. "Pannonia",ActaArchHungX){.IIJ'/1-4, 1971, pp. 139- I 53.
Arheoloiki muzej1993 B A R N A R DI 9 8 3
Arheoloiki muzeju Zagrebu (izbor iz Jundusa),katalog izloLbe, L.W. Benrueno,TheCouncilof Serdica343A.D., Sofia1983.
Zagreb1993.

r39
 Oo NsposreorvocSuNc.q
DoSUNCA
Pravoe

BASLER1972 BnuNSvto1907
D. BASLER,Arhitektura kasnoantidkog doba u Bosni i Hercegovini, J. BnuN5utp,Kameni spomenicihrvatskognarodnogamuzejau
Sarajevo1972. Zagrebu,VHAD [Link] (1906/1907), 1907,pp. 8I-I84.
BENEA-$criloPU-VLAssA 1974 BnuNSrran1909
D. BENEA-A. $cHroeu, Un mormint gnostic de la Dierna; N. J. BnuNSvttp,Kameni spomenicihrvatskognarodnogamuzejau
VLASSA, Interpretarea pllcufei de aur de la Dierna, ActaMN XI, Zagrebu,VHAD n.s.X (1908/1909), 1909,pp.149-222.
1974,pp.rI5-r41. BnuNSrnro 1911
BrcrsnMAN 1968 J. BnuN5Irru, Kameni spomenicihrvatskognarodnogamuzejau
[Link], ChronologyoJthe AncientWorld, London 1968. Zagrebt,[Link] (1910/1911), 1911,pp.61-144.
BOGAERT I976 BnuNSvn 1919
R. BocAERr,[Link],RAC IX, 1976,cols.797-907. J. BnuN5vrn,Rimskodaranjena olovnoj plodici iz Kupe kod Siska,
B6Nrs1980 V H A D n .s . X I V ( 1 9 1 5 - 1 9 1 91)9, 1 9p, p . 1 7 6 - 1 8 5 .
E.s. n6NIS, Pottery,Archaeologyof RomanPannonia1980,pp. BRUSTN-Zov.Arro1957
337-379. G. Bnusn-P.L. ZovA'I*ro,Monwnentipaleocristianidi Aquileiae
BoJovre1983 di [Link] 1957.
D. Borovtc, RimskeJibule Sing,idunuma, Muzej gradaBeograda, Bumr 1960
KatalogXII, Beograd1983. M. Burer, SpomeniciMitrinog kulta iz osijeka, OsZb Yll, 1960,
BoKoToPULoS 1980 p p .5 - 1l .
P. L, BOKOTOPULOS, ANA>KAOHTOY KAOOAIKOYTID MOYPFD Bumr 1965
NANTANA>IH> OIAIIIIIIAAO>, IIPAKTIKA THX EN AOHNAI' M. BuLAr, Rimskeopekei crijepovis pelatimau MuzejuSlavonije,
APHAIOAOIIKH>ETAIPEIAE(1977), EN AOHNAIE 1980, pp. o sZbIX-X (1965),pp. 7-24.
149-153. Bumr 1969
B6Ne,1963 M. Bulnr, TopografskaistraZivanjaLimesa u Slavoniji i Baranji,
I. B6Na, Beitrige zur Archiiologie und Geschichte der Quaden, OsZbXII, 1969,pp. 39-52.
ActaArchHung XV ll-4, 1963, pp. 239-307.
Bumr 1976
BRANDENBURG 1983 M. Bur-er, Antidko staklo u Muzeju Slavonije,ArhVes XXY
H. BRANDENBURG, Die Darstellungen maritimenLebens,u: (1974), 1976, pp. 88-101
Sptitantikeund friihes Christentum,katalog izlolbe, Frankfurt am Buur 1977
Main 1983,pp.'249-256. M. BuLAr, Nalazis donjogradskog pristani5tau Osijeku, OsZbXYl,
BneroZ 1983 1977,pp. ll-77.
R. BneroZ, Cerkvenopglitidriiin kulturnozgodovinskiodnosi med Bumr 1987
Sirmijemin Akvilejo,ZC 37,1983,pp. 259-272. M. Buler, Nalazi terra sigillatena donjogradskom pristaniStu
u
BnaroZ 1986 Osijeku1961. godine,OsZb XYlll-XIX, 1987, pp. 37-7 6.
R. BnnroZ, Kriiansno v Ogleiuin na vzhodnemvplivnemobmoiju Bulq,r 1989
oglejskecerkve od zaietkov do nastopa verske svobode, Acta M. Burer, Rimski zlatni nakit u MuzejuSlavonije,OsZbXX, 1989,
Ecclesiastica Sloveniae 8, Ljubljana 1986. pp.279-297.
Bn.q.roZ1986a Bumr 1989a
R. BneroZ, Razvoj organizac4azgodnjekr5danske Cerkve na M. Bulnr, Mursa. Osijeku rimskodoba, Osijek 1989.
ozemljuJugoslavije od 3. do 6. stoletja,ZC 40,1986,pp. 363-395.
Buur 1989b
Bn,qroZ1990 M. Burer, Novi podaciza baziliku mudenikau Mursi, Lihnid 7,
R. BRAroZ, Die Geschichtedes friihen Christentumsim Gebiet 1989,pp. 195-202.
zwischen Sirmium und Aquileia im Licht der neuerenForschungen,
Klio 72,1990,pp. 508-550. BULAT-PrNrenovrC 1971
M. BULAr-D. PINtetovri, Novi rimski natpisiiz Osijekai
BnressNrcx1964
okolice,OsZbXIll, 1971,pp.101-119.
B. BRIESENIcK, Typologie und Chronologieder si-idwest-gallischen
Sarkophage, JbRGZM9 (1962),1964,pp.76-182. BuuC 1984
F. BULIC, Mudenici solinski. Broj i stali5, godina i dan smrti
BRONDSTED 1928
mudenikasolinskih,t: Izabrani spdsl,Split 1984,pp. 333-361(=
J. Bnoi:qosrso,La basiliquedes cinq martyrs i Kapljud, u: BogSmotral0/1, 1919, pp. 3-26).
Recherches dSaloneI, Copenhague 1928,pp. 33-186.
Buone 1992
BnuNSurp1878 M. BuoRA, Note on the diffusion of swastikafibulae with horse-
J. BRUNSMIq,EpigraphischeMittheilungen.l) Inschriftenaus headdecorationsin the Late RomanPeriod,ArhVes 43, 1992,pp.
Cibalis,AEMO II, 1878,pp. 190-191. 105-1 0.
BRUNSMID I9O1 BURCKHARDT 1924
J. BnuNStvtIp, Arheolo5kebilje5keiz Dalmacijei [Link]., J. B uncrHRnpr, Die Zeit [Link],Leipzig 1924.
V H A D n .s . V , 1 9 0 1p, p . 8 7 - 1 6 8 .
Buncen 1966
BnuN5vup1902 A. SZ. BuncER, The Late Roman Cemeteryat S6gvr4r,ActaArch-
J. BRUNSMID,Colonia Aurelia [Link] u staro doba. HungXYIIU | -4, 1966,pp. 99-234.
VHAD n. s. VI, Zagreb1902,pp. ll7-166.
C4r,rel1977
BnuNSvrp1905 N. Clt',tsl, Krist i njegovasimbolikau likovnoj umjetnostistaro-
J. BnuxStvttp,Starineranijegsrednjegvijeka il Hrvatskei Slavonije, kr5ianskogperiodau Dalmaciji,VAHD LXX-LXXI (1968-1969),
I. Fibule iz doba seobenarodau hrvatskomnarodnommuzeiuu 1977,pp.57-106.
Zagrebu,VHAD VlIl, 1905,pp. 208-220.

t40
 BlnuocneRlla

CHRISTERN1968 Dnrlnn 1962

J. CHnrstenN,Basilikaund Memorieder heiligenSalsain Tipasa, E. DINxI-nn, Kreuzzeichen und Kreuz,JAC V , 1962,pp. 93- 109.
BullAlgIII, 1968,pp. 193-258. DOLcen1958
CrcLnNseK1987 F. J. DoLGER,Beitriigezur Geschichtedes Kreuzzeichens I, "/AC I,
S. Ctclnundrt, Hohenbefestigungen aus der Zeit vom 3. bis 6. Jh. 1958,pp.5-19.
im Ostalpenraurz, DeIaSAZU31, 1987. Dorcn 1960
CRAVERI 1969 F. J. Dolcnn, Beitriigezur Geschichtedes Kreuzzeichens III, "IAC
M. CnevnnI,I vangeliapocriJi,Torino 1969. III, [Link].5-16.
Cuppnns1968 DOLcsn1966
H. CuppERs,SpiitantikeChorschranken in der St.-Matthias-Kirche [Link], Beitrige zur GeschichtedesKreuzzeichens VIII, "IAC
zu Trier. TrZ 31,1968,pp. 177-190. vlll-x (1965-1966), 1966,pp.7-52.
Cuscrro1986 DoLGER 1967
G. CUScIro, Die friihchristlichen Basiliken von Grado, Bologna F. J. DoLcERBeitriigezur Geschichtedes Kreuzzeichens IX, ./AC
1986. X, 1967, pp.1-29.
iueKovrd 1986 Drenje 1987
L. iucrovle, Arheololkatopografijakarlovadkeregije, u; "Ar- Drenie. Rezultatiistraiivanja 1980-1985,PublikacijeMuzeja u
heoloika istraZivanjana karlovadkom i sisadkom podrudju" Brdovcu,sv. 1, Brdovec1987.
(Znantveniskup - Karlovac, l2-14.X.1983.), IzdHAD 10, 1986 Duver- 1979
pp.9-18. N. DuvAL,Sirmium"ville imp€riale:ou "capitale"?, CARBXXVI,
iudrovrd 1992 1979,pp. 53-90.
L. euerovlC, Ozalj - za5titnaarheolo5kaiskopavanja1992. Duvlr- 1988
godine,ObHADXXIV/3, 1992pp. 49-51. N. Duvu, Sirmium sur la Save, Convegnointernazionale:Ia
euCKovIC1994 Venetianell'areaPadano-Danubiana,Y eneziaI 988, pp. 355-366.
L. ducxovrC, s.v. Velika seobanaroda,u: Ozalj od neolita do EcrHanr 1982
Frankopana,(katalog izlolbe), Ozalj 1994(bez paginacije). L. Ecxnenr, Die archiiologischen Ausgrabungen1960bis 1966in
DAMEVSKI I976 der St.-Laurentius-Basilika von Enns-Lorch-Lauriacum.u: Severin
V. DAMEVSKI, Pregledtipovastaklenogposuilaiz italskih,galskih, zwischenRiimerzeitund Viilkerwanderung,katalog izloLbe,Linz
mediteranskihi porajnskihradionicana podrudjuHrvatskeu doba 1982,pp.375-385.
RimskogCarstva,ArhVesXXV, Ljubljana1976,pp. 62-88. EcKSTETN-WnszrNr 1950
DEICHMANN 1983 F. EcKsrErN-J.H. WAszNrr.s.v. [Link] I. [Link].
F.W. DEIcHMANN, Einfiihrung in die christliche Archdologie, 377-4r1.
Darmstadt 1983. Eccen 1924
DEGMEDZIC 1958 R. Eccen, Historisch-topographische Studienin Yenezien,J0AI
I. DecllspZtC, Rimske geme iz Siska sa simbolikomzodijaka, Xxl-xx[ (1922-1924),1924,pp. 3W-344.
Tkaltiiev zbornik 2, Zagreb1958,pp. 24-33. EccER1948
DsLeneve1912 R. EccER,Der heiligeHermagoras,Klagenfurt1948.
H. Dsr-eHeve,Les originesdu cultedesmartyrs,Bruxelles1912. EGGER 1963
Dnl-sHave1936 R. Eccen. EineFluchtafelaus Carnuntum,u: RiimischeAntike und
H. DELEHAvI, Etude sur le ligentlier romuin. Les saintsde fiiihes Christentuml, Klagenfurt1963,pp. 81-97.
novembreet de dicembre.Bruxelles1936. Eccsn 1963a
DELEHAYE 1955 R. Eccen, Das Labarum,die Kaiserstandarte der Spiitantike,u:
H. Det-nHnys,Le ligendeshagktgraphiquas, Bruxelles1955. RrimischeAntike undJriihes ChristentumlI, Klagenfurt 1963,pp.
325-344.
DELEHAYE-QunnrrN1931
H. [Link], CommentariusPerpetuusin Martyro- Eccsn 1963b
logiumHieronymianum, AA SSNov.IIl2, Bruxelles1931. R. Eccen, YFIEA, u: RiimischeAntike und friihes Christentumn,
Klagenfurt1963,pp. 170-171.
Deuo 1981
[Link], Novacgermanskih vladaradrugepol. 5. do u drugupol. 6. Enuens 1974
st. u numizmatidkojzbirci Arheolo3kogmuzejau Zagrebu,ArhVes D. Ellt'aens, Eine byzantinischeMariendarstellung als Vorbild fur
XXXII, 1981,pp. 454-481. Goldbrakteaten, JbRGZM 18 ( I 97I ), 1974, pp. 233-237.
Dsr\4o1986 ENGEMANN 1969
[Link], Antidki period.Bilje5keiz povijestiarheolo5kihistra- J. ENGEMANN, s.v. Fisch,Fischer,Fischgang, RAC VII, 1969,cols.
livanja u sjeverozapadnojHrvatskoj, u: 40 godina arheoloikih 959-1097.
istraiivanja u sjeverozapadnojHrvatsktfi,katalogizloibe, Kopriv- ENcSMANN 1969a
nica1986,pp.24-37. J. ENGEMANN, Amerkungenzu spiitrdmischenGliisernmit Gold-
DIMITRIJEVIC1979 foliendekor,"/AC XI-X[ (1968-I 969), 1969,pp. 1-25.
S. DIMITRIJEvIC,Arheolo5ka topografija i izbor arheoloSkih nalaza s ENGEMANN 1972
vinkovadkog tla, v Corolkt memoriae losepho Brunimid dicata, EucnueNN, Amerkungenzu spiitantikenGerlitendesAlltagslebens
IzdHAD 4,1979, pp.133-282, Tab. 1-30, karta I-Iil. mit christlichenBildern, Symbolenund Inschriften,JAC XV, ln2,
DIMITRUEVIC I979a 154-t'|2.
S. DIMITRIJEVIc,Colonia Aurelia Cibalae, Vinkovci in der alter Zeit ENceunmr1975
(Kommentare von Stojan Dimitrijevii*), u: Corolla memoriae J. ENcEMANN,Zur VerbreitungmagischerUbelabwehrin der
Iosepho Brunlmid dicata , lzdHAD 4, 1979, pp. 107-'129. nichtchristlichenund christlichenSpiitantike,,lAC XVIII, D75, pp.
DIt.t1957 22-48.
E. DIN, s.v. Delphin, RAC lll, 1957, cols. 667-682.

r4l
 Oo NspoerEorvoc SUNcA Do SUNCAPRAVDE

ENGEMANN I983 GonpNc-Vrr;c 1979

J. ENGEMANN, Die bukolischenDarstellungen, u: Spdtantikeund M. GoRENc-B. Vtrli, Das fiinfundzwanzigiahrige Jubilaumder
JriihesChristenturn,katalog izloLbe, Frankfut am Main 1983, pp. Untersuchungen der antikenLokalitiit Aquae Iasae(VaraZdinske
25't-259. Toplice),ArchlugXVI (1975),1979,pp.32-50.
Escune,c-Dorsv 1967 GonE^*c-VIxlc 1986
H. d'EscuRAc-Dolsv,Verrerie antiqueet collectionsdu Mus6e M. GoneNc-B. VIrlC, Antidko nasljedeludbre5kogkraja, u:
nationaldesAntiquit6sd' Alg6rie, BullAlg ll (1966-1967),1967,pp. Ludbres,1986,pp. 59-71.
129-157.
GouoH1973
Feapn1973 M. Goucs, The OriginoJ ChristianArt, London 7973.
A. Fesen. Gradaza topografijuantidkogSiska, VAMZ VI-VII,
1973,pp. 133-162. GRABAR 1968
A. GnesA.n,Christianlconography.A Studyof its Origins,Princeton
Feori 1992 1968.
I. FADli, Kasnoantidko staklona Putalju,u'.Znanstveniskup -
Kaitel-Suduracod prapovijestido XX. stolieta, Split 1992,pp. G n n p1 9 3 6
61-71. A. Gner, Abersichtder antiken Geographievon Pannonien,Diss
PannI/5, 1936.
FARLATI 1817
D. FARLATI, Illyricumsacrum,Tom .VII, Venetiis1817. G n n u r c1 9 2 5
B. GneNri, Osnivanjearhijepiskopije u graduJustinijana
Prima535
F6vnmn1977 godineposleHr., GlSkopNautDruil, 1925,pp. 113-134'
P.-A. F€vnrBR,A proposdu repasfun6raire:Cult et sociabilit6,
CUARDUCCI I969
CahArchXXVI, 1977,pp. 29-45.
M. GuARDUccl. Il fenomeno orientale del simbolismo alfabetico e i
Fsrovrf 1971 suoi sviluppi nel mondo cristiano d'Occidente, u: Atti del Convegno
I. FNKovre,Ranokr5ianske crkvicena Sutvari,Gubavcui Ludnjaku sul tema: Tardo antico e alto medioevo. La Jorma artistica nel
kraj Majsanau Pelje5komkanalu, VAHD LXV-LXVII (1963- passag,iodall'antichba uI medioevo, Academia nazionale dei lincei
1965),r971,pp. 141-168. I 05, Roma (196"1)1969, pp. 467 -481 .
Fnz 1980 Gnral l99l
[Link], The way of life, u: TheArchaeoloppt ofRomanPannonia, Z. GREGL,Rimliani u Zag,rebu:tragovi Rimskog Carstva u g,radu i
Budapest 1980,pp. 161-1'15. okolici,Zagreb 1991.
Frrz 1983 GREGL1993
L Fwz, L'administrationdes provinces pannoniennessous le kasnoantidke
Z. Gpuct, IstraZivanje nekropole u Strbincima kod
Bas-Empire romaine,CollectionLatomus181,Bruxelles1983. Dakova,ObvHADXXV/2, 1993,PP.i z - 3 4 -
FORSTNER 1982 Gnecl 1993a
D. Fonsrnrn, Die Weltder christlichen ,Innsbruck1982.
Symbole Z. GREGL, Antidko nalazi5te Repiiie kod Jastrebarskog,VAMZ
FRANZEN I988 XXIV-XXV (1991-1992), 1993, pp. 145-150.
A. FRANZEN,Pregled povijesti crkve, Zagreb 1988, (preveo: Josip C W A T K I NI 8 8 2
Ritig). H.M. GwArKtN, Studiesin Arianism, Cambridge 1882.
FULEP1984 H.q,nNecr 1924
F. F0LEn, Sopianae. The History of Pdcs during the Roman Era and A. von Henulcr, Die Mission und Ausbreitung des Christentums in
the Problem oJ the Continuity of the Late Roman Popultttion, den ersten drei Jahrhunderten, Leipzig 1975.
Budapest1984.
Hnves 1972
GAsnrdevrd1987 J. W. HAYES,Late Roman Pottery, London 1972.
B. Gnnnrinvre, Krlianstvo u Iliriku do dolaskaSlavena,u: Studije i
HRReLS1873,1875
ilunci o religiiama i kultovima antiikog sviieta, Split 1987, pp.
278-314. C.J. von Hsrst-e, Conciliengeschichte,Freiburg im Breisgau 1873
(Bd.r), r875(Bd.2).
GARRUCCI I873
R. Gennuccl , Storia della arte cristiana nei primi otto secoli della Hernrze 1983
undfiihes Christentum,
H. von HetNrzs,Solinvictus,u: Sptitantike
Chiesull, Prato 1873.
katalogizloZbe,FrankfurtarnMain 1983,pp. 145-146.
G.qnnucct1876
HBxscunNrus 1675
R. GARRUCCI , Storia dellu arte cristiana nei primi ottu secoli della
Chizsulll, Prato l876. G. HeNscHsNIUS, SSEusebioepiscopo,Pollionelectore,et Tiballo,
MartyribusCibali in Pannonia,AA SSApr. III, Antverpiae1675,
GARRUCCI I879 565-567.
R. Gnnnuccl, Storia della arte cristiana nei primi ottu secoli della
H E N S C H E N I U IS6 7 5 a
ChiesaY, Prato 1879.
G. HBNscHBNtus, De sanctismartyribusDemetrioDiacono,Hilario,
Gmnuccr 1880 [Link], Sirmione, Fortunato, Donato, Item " VII
R. Gnnnucct, Storia della arte cristiana nei primi otto secoli dellcr Virginibus-Canonicis, AA SSApr.I, Antverpiae1675,pp. 820-821.
Chiesa Yl. Prato 1880.
HERLrrz-K IRscHNsn 1982
GENTZ1950' G. Henurz-B. KIRSCHNER. s. v. Gott, JudischesLexikonII, Berlin
G. GBNrz, s.v. Arianer, RAC I, 1950, cols.647-652. 1982,cols.1218-1226.
GonBNc-Vrrrc 1963 Henren1950
M. GoRENC-B. VIKId, Die Aquae Jasae und ihr Verhliltnis zum H. HERTER, s. v. Armband,RACI, 1950,cols.676-678.
pannonischen Limes, u: "Quintus congressus internationalis Limitis
romani stwliosorum (diebvus 17-23 septembris anni 196l)", ARR Hor 1993
I I l . 1 9 6 3 p. p . l I l - l 1 7 . M. Horr, Sisaku antidkimizvorima,OpArch 16 (1992),1993,pp.
1 3 3 -1 6 3 .

142
 Brnlrocnerle

Intercisa ll, 1957 Konpe 1961

Intercisa (Dunapentele). Geschichte der Stadt in der Riimerzeit, J. Kono,q,Tragomlimesaod Vukovarado lloka s osobitimobzirom
ArchHung XXXVI, Budapest1957. na Cibalae,Limesu Jupslaviji I. (Zbomik radovasa simpozijumao
JANEEVSKI I99I [Link]),Beograd1961,pp.59-69,[Link]-Vil.
S. JeNipvsrr, Najstarija pro5lost Virovitice, Zaviiaj l/2, 1991, pp. KoseEvre1975
20-21. R. KoSCevIi, Die Werkstittekriiftig profilierterFibelnin Siscia,
J A R A KI 9 9 I ArchlugXVI, 1975,pp.51-61.
M. Jarer, Pregled glavnih smjernica u istraZivanjuantidkih literar- KoseEvrc1980
nih izvora o panonskojCrkv| OpArch I 5, 1991, pp. 109-127. R. KoSiBvti, Antiike Jibules podruiia Siska,Zagreb1980.
Jnnex 1994 KoSieui 1983
M. Jrnnr, Povijest starokr5danskihzajednica na tlu kontinentalne R. KoSievli, O namjenijednog antidkogupotrebnogpredmeta,
Hrvatske, u: Od Nepobjedivog Sunca do Sunca Pravde, katalog Prinosi7,1983,pp.65-74.
izloLbe, Zagreb 1994, pp. 13-36. KoSievri 1991
Jnun 1972 R. KoSievli, Antitka bntnca iz Siska(umietniiko-obrtnametalna
H. JnotN, Velika poviiest crkve l, Zagreb 1972, (preveli: J. Ritig i [Link]),Zagreb1991.
V. Bajsii). KoSepvlcl99la
JsleNIi 1921 R. KoSievri, Pedatne kapsuleiz Siska,Priktz.i8, Zagreb1991,pp.
J. JELENTd,Povfest Hristove crkve,Zagreb 1927. 25-36.
JBr-rCri1984 Kovnerf 1924
J. JELIdTC,Ranokr3ianski figuralni mozaik u Starom Gradu na F. Kovedtd, Petovij in Celejav starokrldanskidobi, Stena Bulici-
Hvaru, PriloziPovUmjDalm 24, Split 1984, pp.29-37. anu (Bulitev zbornik), Zagreb-Split1924,pp. 387-395.
JoHnsoN1982 KneurHsrrven1975
P. JoHNSoN,A History ofChristianity, Harmondsworth 1982. R. KneurHntMlr', Early Christianand ByzantineArchitecture,
JoNEs1964 Harmondsworth 1975.
A.H.M. JoNes, The Later Roman Empire - 284-602, Vols. III, KUHNEL I994
Oxford l964. B. KUHNEL,CrosslikeCompositionsand [Link] Limits of
JONES-MARTINDALE-MoRRIs197 I Neutralityin EarlyChristianArt,Boreas17,1994,pp. 159-169.
A.H.M. JoNes-J.R. MenrtNpeu-J. MoRRrs,ProsopographyoJ Kuxuuevrf l89l
the Later Roman Empire, Vol. I, Cambridge 1971. I. Kurulrsvrc, Natpisi sredovjeini i novovjekiu Hrvatskoj i
JULICHER I9IO Slawtniji-Zagrebl89l .
JULTcHER, s.v. Germinius,RE VII, 1912, cols. 1262-1263. KuNxsnR-U I-MAN-DRAcurrNAC 1972
KApAn 1969 J. KuNxenn,RanokritanskiZivtttu Viukovcima,Vinkovci1972.
Z. KAoAn, Lineamenti dell'arte della Pannonia nell'epoca dell' Kvr-l 1966
antichitd tarda e paleocristiana, CARB XV, 1969, pp. 179-201 . N. Kvll, HeidnischeWeihe- und Votivgabenausder R<imerzeit des
KAISER-MINN1983
TriererLandes,TrZ 29, 1966,pp. 5-113.
H. KAISER-MIwN,Die Entwicklung der frijhchristlichenSarkophag- LANvr1972
plastik bis zum Ende des 4. Jahrhunderts, u: Spiitantike undJiiihes V. LAirtvl,Die spiitantikenGrlberfeldervon Pannonien,ActaArch-
Christentum,katalog izlo?be, Frankfurt am Main 1983, pp. 318- Hung,XXIY/1-3,1972,pp. 53-212.
338. Lense1980
Kereuro 1965 G. Lnese, Mithraismand Christianity:Borrowingsand Transfor-
I. KAJANTo, The Latin Cognomina, SocietasScientiarum Fennica, mations,ANRWBd..11.23.2, 1980,pp. 1306-1332.
CommentationesHumanorum Litterarum XXXVI/2, Helsinki 1965. Lsclence 1937
K A U F M A NIN
9I7 H. LEcLERce, [Link],D ACL Xlll, 1951,pp. 1046-1063.
C.M. KeununrtN, Handbuch der abchristlichen Epigraphik, Freiburg Lrzzr 1990
1917. R. Ltzzt, Ambrose'sContemporaries and the Christianizationof
KAUFMANN-BUHI-Bn 1962 Northernltaly, "IRSLXXX.1990,pp. 156-173.
KAUFMANN-BUHLSn, s.v. Eusebeia,RAC VI, 1966,cols.985-1052. LUCCHESI-PALLI 1994
KERESZTES I983 E. LUccHESI-PALI, Unterschungen zum Inhalt der Bullae und
P. Ksneszres, From theFreat Persecution to the Peace of Galerius, andererAmulettkapselnin Antike, Spiitantikeund Mittelalter,
VigChrist 3'l /4, 1983, pp. 379 -399. Boreas17,1994, pp. 171-176.
KHATcHATRTAN, 1962 LJUBIcI979
A. KHATcHATRIAN, Les baptistdrespaldochr6tiens,faris 1962. 5. Ltusre, AquaeJasae(TopliceVaraZdinske), VHAD l. [Link].
I97I
33-43.
KHATCHATRIAN
A. KuercHerntl.N, L'architecture arminienne du IVe au VIe siicle. Mer:nNrc 1989
Paris1971. R. Merreulc, Terra sigillata u [Link],
Ljubljana-Zagreb1989(doktorskadisertacija, tipkopis).
Koep 1958
L. Koep, Die Konsekrationsmiinzen Kaiser Konstantins und ihre Mexrev 1969
religionspolitischeBedeutung,JAC l, 1958, pp.94-104. J. MAKKAv,The Late NeolithicTordosGroupof Signs,Alba Regia
X, t969,pp.9-49.
Komn 1976
S. Koren, Arheololki lokaliteti u opiini Koprivnica, PodZb 76, MARCON 1955
1976.103-116. E. MARCoN,Dove nacqueil "Martyrologium Hieronymianum",
StGor18,1955,pp.17-93.

143
 OD NEpoBJEDIvocSUNCADo SUNcAPnevoe

MnnuccHr1933 Noll 1984

O. MARUccHI, Le catacomberomane,Roma1933. R. NoLL, Zwei romerzeitlicheGrabfundeaus Rumanienin der
MeNzer.1969 Wiener Antikensammlungmit einem Exkurs: GoldeneHerkules-
H. MENzEL,Antike Lampen irn Riimisch-Germanischen Zentral- keulen,JbRGZM31, 1984,pp. 435-454.
,nuseumzu Mainz, Katalog15, Mainz 1969. Peu-es 1975
Mrcorrr 198? D. I. Pallas, Investigations chr6tiensde Grbce
sur les monuments
B. Mrcorrt, Antidki kolegiji i [Link] avantConstantin, CahArchXXIV, 1975,pp. l-19.
proudavanjukontinuiteta dalmatinskih srednjovjekovnihgradova, Papeceonculou1985
SHP16(1986),198?,pp. r77-186. A. PAIAGEoRGHIoU, L' architecturepal6ochrdtienne
de Cypre,
MIGoTTII99O CARB XXXU, 1985,pp. 299-323.
B. MIGorrI, Ranokri6anskatopografijana podruiju iz,meduKrke i Pnrpr 1942
Cetine,IAZU (razredza dru5tveneznanosti),Zavodza arheologiju, E. Pnrer, A pannoniai Jibulatipusok elterieddse{s eredete
Monografije2, Zagreb1990.
[Verbreitungund HekunJider rtimischenFibeltypenin Pannonien],
Mroorn 1993 DissPann IIl19, Budapest1942.
B. Mrcorrt, Antidko-srednjovjekovnisakralni kontinuitet na PAvrcl89l
podrudjuDalmacije,OpArch 16 (1992),1993,pp. 225-249. M. PAvIi, Arijansnou PanoniiiSriemskoi, Dakovo1891.
Mu-olerC1968 Prrnovrd 1975
V. MIloleIC, Zur Fragedes Christentums in Bayernzur Mero- P. Pernovrc,PaleograJija rimskih natpisa u Gornioi Meziji,
wingerzeit, JbRGZM13 (1966),1968,pp. 231-264. Arheolo5kiinstitut,Posebnaizdanja14,Beograd1975.
Mu-oldri 1970 PHILIPP 1983
V. MIrorerc, Zu den spiitkaiserzeitlichen und merowingischen H. Purrrpp, Magische Gemmen, u: Spiitantike und fiiihes Chris-
Silberloffeln,BeTRGK 49 (1968),1970,pp. 109-148. tentum,katalogizloLbe,Frankfurtam Main 1983,pp. 153-160.
MrNrcHnsrren1989 PILLINGER 1985
K. MrNrcsnerrrn, Prilog poznavanjukasnoantidke arhitekturena R. PII-rNcen,Preganjanjekristj,anovin unidevanjetempljev na
podruju Slavonije i Baranje,Lihnid7,1989,pp. 181-189. ozemljuAvstrijev rimski dobi,ZC 39, 1985,pp. 173-183.
MrRKovre (L) 1959 Prnrenovrc1956
L. MInrovrc, Ogradana slikamaraja u katakombamaRima i D. PINrERovlC,Prilog topografiji Mursae,OsZb Y, 1956,pp.
ranohriSCanskim grobnicamau Peduju i Ni5u, Starinar lX-X 55-94.
(1958-1959), 1959,pp.2rs-2r6.
PINTEROVId 1960
Mmovre (M) 1971 D. PINTERovIC, Mursa za dinastije Severa, OsZb IX-X, 1965, pp.
M. Mnrovrd, Sirmium- Its Historyfrom the I CenturyA.D. to l7-42.
582A.D., SirmiumI, Beograd1971,pp. 5-90.
PrNrrnovli 1965
M6csv 1962 D. Ptmenovtd,Gemes terenaMurse,OsZbIX-X, 1965,pp. 25-60.
A. M6csy, [Link], RE [Link], 1962,cols.517-776.
PnrenovtC 1965a
M6csv 1965 D. PINrBnovlC,Da li je u rimskoj koloniji Mursi postojalasinagoga,
A. M6csv, Zur Bev0lkerung in derSp[tantike,u: G. Alnolov, Be- OsZblX-X, 1965,pp. 61-75.
viilkerung und GesellschaJider rdmischen Provinz Dalmatien,
Budapest1965,pp. 272-226. PNrenovrd 1967
D. PINTERovIC,Mursau svijetlunovih izvorai noveliterature,OsZb
Mouneeu 1923 X|1967, pp.23-65.
H. Mouneeu,[Link]€, DTbC 2/2, 1923,p. 1999.
Pnrenov( 1975
Mnxosnep 1980 D. PINTERoVIC, Ostacirimskih kuia i kuianstavau Osijeku,OsZb
D. Mnrosneo, Arheoloiki nttlaziseobenarodau Jugoslaviji,Fontes XN-XV (1973-1975), 1975,pp. 57-121.
archaeologiae IugoslaviaeIII, Monografije6, Beograd1980.
PNrenovrd 1977
MUSURILLO 1972 D. PINrERovtC,Nepoznatirimski natpisiiz Osijeka,OsZb XY|
H. MusuRILLo,The Acts of the Christian Martyrs, Oxford 1972. 1977,pp.9l-97.
Nncv 1939 PrNrBnovri1978
T. Necv, Die Geschichtedes Christentums in Pannonien bis zu dem D. PtNrERovtf, Mursa i nienopodruiie u antiiko doba, Os4ek
Zusammenbruch des riimischen Grenzschutzes,DissPann II/12, 1978.
1939.
PnrenovtC 1980
Nncv 1945 D. PtNTERovli,"BasilicaMartyrum"u Mursi, Guniaiin zbornik,
L. NAcy, Le lapidi sepolcrali de.! vecchio cimitero israelitico di Zagreb1980,pp. 59-66.
Laktanya-utca in Budapest,ArchErt V-VI (1944-1945), 1945, pp.
134-136. Pt-ssNIden-Gec& suradnici1983
LJ. PLesNIden-Gec& suradnici,Starokri(anskicenterv Emoni,
NAGY 1971 Katalogiin monografije 21, Ljtibljana1983.
T. Nncv, The Last Century of Pannonia in the Judgement of a New
Monograph, ActaAntHung XIX/3-4, 1971, pp. 299-345. P6czY1980
K. P6czv, Pannoniancities, u: The Archaeology oJ Roman
Nakit 1981 Pawnnia,Budapest 1980,pp. 239-274.
Nakit od prethistorije do srednieg vijeka, katalog izloLbe, VaraZdin
l98l (bez paginacije). Popres1976
w. PopKES, [Link], RAC lx, 1976,col. 1100-1145'
Nakit l99O
Nakit od prethistorije do srednjeg vijeka, katalog izlolbe, Vinkovci PRO'I-TELI988
1990. Ph. M. PROTTEL,Zur Chronologie der Zwiebelknopffibeln,
JbRGzM35/1,1988,pp. 347-371.
NENADIC1987
V. NBNaurC, Prilog proudavanju antidke Sisciae, Prilozi3/4 (1986/
1987), 1987, pp. 7 1-102.

144
 BIBLIoGRAFIJA

Repau1973 SItr,toNr 1989

G. R,q,oA.N, Commentson the History of Jews in Pannonia, K. SIMoNI,Nalazivremenaseobenarodau zbirkamaArheoloikog
ActaArchHungXXV / 3-4, 1973, pp. 265-278. muzejaZagrebu,VAMZ XXII, 1989,pp. l0'l-134.
Reumc 1965 Sorld-Sruuec 1984
B. RAUNIc, Znaiajan nzlaz na lokalitetu Strbinci kod Dakova, D. Sorei-SuMAC,Rezultatiarheolo5kihistraZivanjana "Tre5a-
VMKH XIV/5, 1965,147-148,152. novadkoj gradini"kod Tekiia,PoiZb 5,1984,pp. 113-133.
RAUNICI965a Sorad-Srnaec1987
B. RAUNIG, Strbinci,Eakovo - antidkonalazi5te, ArhPregler)7, D. Sored-SIMAC, Rudina - srednjovjekovni samostan, Arh
1965.146-149. r95. Pres,led 27 (1986),1987, pp. 150-151.
[Link] 1980 Sornii rnra,c-Bunr 1974
B. RAUNIG,Dva kasnoantidka groba iz okolice Dakova, VAMZ D. Soxed-SlMAc-D. BuLAr, Prvi rezultati arheolo5kihistra-
XII-XIII (1979-80),1980,pp. 151-167,Tab.I-VII. Zivanja,PolZb 4, 1914, pp. 1l6-140.
Renrdl99l Sorol 1986
A. R BntC,Biblijski leksikon,Zagreb 1991. V. Sorol, s.v. DonjaGlavnica-Kuzelin, u: 40 godinaarheoloikih
Rnil{sennc1983 istr aiiv nnja u sj ever ozapadnoi H rvatskoi, katalogizloLbe, Kopriv-
C. REINSBERG, Concordia,u: Spdtatttikeund friihes Christentum, nica1986,pp.112,114,130. ,#,
katalogizloibe, Frankfurtam Main 1983,pp. 312-317 SoI-t-enlus 1721
ReNpri-MIoinvrc(A.) 1980 I.B. SoLLERrus,De SS. MartyribusSirmiensibusInnocentio,
A. RENDIc-MloaEvre, IstraZivanjeantidkognaseljau Prozoruu Lici Sebastia, aliasSabbatia,et aliis XXX, AA SSJul. II, Antverpiae
(Arupium)u 1978.i [Link].,VAMZ Xll-XlII (1979-80),1980, 1121,p. 6.
pp.24l-243. SOLLERIUS 1725
Rerpre-Mroiqvrc (D.) 1992 I.B. SoLLERIUS,De SS Martyribus SirmiensibusAgrippino, Secundo,
D. RENDIi-MIoeEvIc,O akvejasejskojepigrafskojba5tini i o Maximo, Fortunatoet Martiale, AA SS Jul. IV, Antverpiae 1125, p.
posebnostinjenih kultnih dedikacija, VAMZ XXIV-XXV 28.
(1991-1992),1992,pp.67-7 6. SopnoNI1980
R r r r c1 9 1 1 S. SopRoNI,Geography of Pannonia,w The Archaeologyof Roman
S. R Irtc, Martyrologijsrijemsko-panonske metropolije,BogSmotra Panrutniu,Budapest1980, pp. 57-63.
2, r91r, pp. 113-126,248-268,353-3'1 1. Spruri 1967
Rocosre1962 E. SpAJIc,Kasnorimska nekropola u Sladojevcima,OsZb ){l, 1967,
R. RoaoSti, Veliki llirik (284-395) i njeg,ovakonatna dioba pp.10l-132.
(396437), Zagreb1962. Spiitantike und Jiiihes Christentum 1983
RoNcerou1981 Spiitantike und Jiilhes Christentum, katalog izloibe, Frankfurt am
C. RoNcntor-1, S. Quirinodi Sisciae la sua translazione a Roma, Main 1983.
Quadernidell'Institutodi Lingua e LetteraturaLatina 2-3 (1980- SrntN 1991
1981),Roma1981,pp.215-249. F. SrBtN. Alamanische Siedlung und Kultur. Das Reihengriiberfeld in
RoSENTHAL-HBcrNsorror\4 I 982 Gammertingen,Gammertingen-Sigmaringen 1991.
R. RoSENTHAL-HncrNsorrov, Die Kirchen von Sobota und die Srrlrrucus 1743
[Link] desNahenOstens,Wiesbaden1982. J. STTLTINGUS, De S. Basilla Virgine Syrmii in Pannonia Inferiore,
SABATIER 1862 AA SS Aug V1, Antverpiae1143,pp.515-516.
J. Senerlen,Descriptiongdn€raledesmonnaiesbyzantines Jiappdes SroNaNaer- 1959
sous les empereursd'Orient depuis [Link]'ala prise de E. SroMMsr-,s.v. Domus aetema,RAC IV, 1959, cols. 109-128.
Constantinople par MahometII,T.1-2, Paris1862. SroMNlel 1959a
Semorus1777 E. Srouruel, Christliche Taufriten und antike Badesitten,,fAC I,
[Link]. De statuecclesiae Pannonicae,QuinqueEcclesiis1777. 1 9 5 9p p . 5 - 1 5 .
Snreuon-BRnK5czt l98Z 1941
Srnceere
A. Sn-nuou-L. Benr6czr,Pannonien in nachvalentinianischer
A.M. Srnc,q,ete,Kritanstvo u rimskoj provinciji Dalmaciji do
Zeit,
u: [Link] Viilkerwanderung, katalog
Milanskogedikta313.,Sibenik1941.
izlolbe, Linz 1982,pp. 147-178. Sruirapn1950
SALAMON-S65 I98O [Link],[Link],RAC I, 1950,cols.440-443.
A. SemvoN-A. [Link], Pannonia- Fifth to ninth centuries,u: SrurzrNcen1983
TheArchaeoktgy oJRomanPannonia,Budapest1980,pp. 397-425. D. STUTZINcEn, [Link] Gnostizismus, u: Spdtantikeund
Scnwnnrz1959 fliihes Christentum,katalog izlolbe, Frankfurt am Main 1983,pp.
E. SCHwARTZ, Zur Geschichtedes Athanasius,Gesammelte 82-97.
SchriftenIII, Berlin1959. SurC1987
SEYLLE 1939 M. Suri, Cissa Pullaria - Baphium Cissense- Episcopus
l. SEYLLE, Les bronces4mailldsde la Pannoniercmaine,DissPann Cessensis, ARR 10, 1987,pp. 185-219.
IIl8, Budapest 1939. Sz,qs61934
SruoNr1986 Gj. 5zA86, Iz prollosti Daruvarai okolice, NarStarinazS(1932),
Ludbregi okolicau ranomsrednjemvijeku,u: Ludbreg, 1934,pp.79-97.
K. StrrroNl,
Zagreb-Ludbreg 1986,pp. 73-80. SaneNovlc-Svprer1968
Swou 1988 V. SeneNovte-SvETEK, Vinkovci,Kamenica- antidkonalazi5te,
K" SIr"toNI,SrebmaLlicaiz Siska,VAMZ XXl, 1988, pp. 79-84, ArhPregled 9 (196'l),1968,105-108.
Tab.l-2.

r45
 OD NEpoBJEDrvocS ulca oo SUNcRPnevoe

Senexovtd-SverEr 1986 TOVORNIK 1986

V. Snnexovle-Sverer, Antitko staklo u .iugoslavenskom delu V. TovoRNIK,Die friihmittelalterlichen Griiberfeldervon Gusenund
provincijePanoniie,Vojvodanskimuzej - monografijeVII, Novi Auhof bei Perg in Oberdsterreich. Teil 1: Gusen' ArchAust69
Sad1986. (1985),1986,pp. 165-250.
Sanrc1978 Ust-7982
I. S,cnrd,Antidko naseljeu Petrdancu,u: Arheololka istral)vaniau H. UsL, Osterreichin rtimischerZeit, u: SeverinzwischenRiimerzeit
sjeverozapadnoj Hrvatsko.i,Znanstveniskup, Zagreb 22-25. X. und Viilkerwanderung,katalogizlolbe, Linz 1982,pp. 99-112.
1975.,rzdHAD 2,1978,pp.177-195. Ur-ueN1990
A. Ur-v,lN,Sakralni'objektiCibalae(dana5njihVinkovaca),Croatica
Sanrc1981
I. S,qnrd,Gradina,Novadka- rimskanekropola,ArhPregled22, christianaperiodicaXIY 126,Zagreb1990,pp. 1-29.
1981,pp.78-80,T. LVI. Ve.N Doonsemnn 1967
A. Ve,NDoonseI-enn,Les n6cropoles d'6poqueromaineen Gaule
SASEL 1974 DissertationesarchaeologicaeGandenses X, Brugge
J. Sn5er-,[Link],RE [Link], 1974,cols.702-741. septentrionale,
196'1.
SeSn 1980 1954
J. Se5er, Zur historischen EtnographiedesmittlerenDonauraums, u: VIKIC_BELANdIC
B. Vrzuf-Bnr-ANdIC, Starokr5ianska lampicaizZagteb, Peristil l,
Die Vtilker an der mittleren und unterenDonau um fiinJten und
Jahrhundert,Dd AW 145, 1980,pp. I 3- 17. 1954,pp.13r-134.
sechsten
SnpBn1942 Vxri-Bru,qNdti 1968
B. VKti-BeLANaIi, IstraZivanja u JalZabetu kao prilog upoznavanja
M. Sepen, Antikne geme-amuletinazvanegnostidkimgemama,
vrr AD xxll-xxlll (1941- 1942), 1942. Zivotau zaledudravskoglimesa,VAMZ IIl, 1968,75-102.
I969 Vxrf-BemNeii 1971
TESTINI Antidkesvjetiljkeu Arheololkommuzejuu
Postilleper unapositiva B. VIKIe-BELANdte,
P. Tnsrtut, "Tardoantico"e "paleocristiano".
definizionedella piu anticaiconografiacimiterialecristiana,u: Atri Zagrebu,VAMZ V,1971, pp. 97-182,Tab.I-XXVIII.
del Convegnosul tema: Tardo antico e aho [Link] Jbrma VrrrC-BBleNdrc7975
artisticanelpassagiodall'antichitaaI medioevo,Academianazionale B. VKIe-BELeNdlC,Antidkesvjetiljkeu Arheolo5kommuzeju u
deilincei105,Roma(1967)1969,pp.121-141. Zagrebr(II. dio), VAMZ l){^,1975,pp. 49-160' PrilogI-IV' Tab.
1964 XXIX-LvI.
THoMAS
[Link],Rr)mische Villen in Pannonien,Budapest1964' Vxrc-Bpunerc 1978
B. Vxti-Bst-eNdtc, Elementiranogkr5ianstvau sjevernojHrvat-
Tsovns 1974
E. B. [Link],MartyresPannoniae, FolArch25,1974,pp. 131-146. skoj,ArhVesXXIX, 1978,PP.588-606.
I98O VrrrC-Bsr-nNdtc1978a
THoMAS Hrvatskoj(u
SavariaChristiana, Savaria9-10 (1975-1976),1980, B. VIrtc-Bsl-aNili, Tipovi naseljau sjeverozapadnoj
[Link],
pp.105-160. svjetlu novijih istraZivanja),v Arheobika istralivania y sjeuelg-
[Link].i,Znanstveniskup, Zagreb22-25. X. 1975.'
THorues1980a IzdHAD2,1978,pp. 159-176.
E.B. THoMAS,Religion,u'. TheArchaeoktgytf RomanPannonict,
1980,pp. 17'l-206. Vrrrd-Bnl-eNdi 1984
Budapest
B. VKte-BsI-,tNdti, SustavnoistraZivanjeu Ludbreguod 1968-
TH0MAS I982 [Link]-XVI (1983-1984), 1984,pp' 119-166'
E.B. [Link] friihe Christentum in Pannonien im Lichte der
VxrC-B BI-eNili-G oneNc 1961
archiiologischenFunde, t Severin zwischen Riimerzeit und B. Vrrti-BnmNdri-M. GonBNc,IstraZivanja antiknogkupaliSta u
Vtilkerwanderung, katalogizlo1be,Linz 7982,pp. 255-293.
VaraZdinskim Toplicamaod 1956. do 1959. godine,VAMZ Il'
Tsou,* 1987 1961,pp. 181-223, Tab.I-XX.
[Link], Die RomanitiitPannoniens im 5. und 6. Jahrhundert,
Vxri-B eleNeri-Gonmc 1970
u: Germannen,Hunnen und Awaren. Schdtze tler Viilker- B. V IKId-BELANdIC-M.G onsNc, Zavrina istraZivanja antidkog
wanderung,szeif, katalogizloLbe,Niirnberg1987,pp. 284-294.
kupali5nogkompleksau VaraZdinskimToplicama,VAMZ IY,
THUrr,tMer- 1994 1970,pp. 121-157,Tab.I-XVI.
H. G. THUMMeI,TertulliansHirtenbecher,die Goldgliiserund die
Frtihgeschichte der christlichenBestattung,Boreas 17, 1994, pp. Vrrri-GoneNc 1981
B. V xri-M. G onBNc,Arheolo3ko-urbanistidka problematikaLud-
25'.1,265.
brega,VAMZ 14, 1981,pp. 85-94.
TOnor 1974
VrNsKr1955
L. T0nor, AbdallahNirqi 1964. Finds with Inscriptions,Acra-
XXVI/3-4, 1974, pp. 369-393. Z. VINSKI,Zlatni prstennadenu Samoborui nakit arhitektonskog
ArchHung,
tipa u VI i VII stbljeiu, Tkalci1evz.bornik1, Zagteb 1955'pp.
TorH 1974 31-43,Fig. l-30.
E. T6rH, Vigiliusepiscopus Scaravaciensis,ActaArchHungXXVV
VINSKI 1958
3-4,1974,pp.269-275.
Z. VINSKI,O nalazima6. i 7. stolje6au Jugoslavijis posebnim
T6rH19'17 obzirom na arheolo5kuostav5tinuiz vremenaprvog avarskog
E. T6rn, La survivancede la populationromaineen Pannonie,A/Da kaganata,OpArch llI, ZagrebI 958, pp. 13-67, T ab.I-XVUI.
RegiaXY, 1911,pp. 107-120.
VtNsru1968
Tortl 1979 Z. VtNsrI, Krstoliki nakit epoheseobenarodau lugoslaviji,VAMZ
E. T6rn, R<imische mit Inschriftenim
Gold- und Silbergegenstlinde III, 1968,pp. 103-166, Tab.I-X.
Ungarischen Nationalmuseum. Goldringe,FolArchXXX, 1979,pp.
1 5 7 1- 8 3 . VrNsxt1973
Z. VINSKI,O rova5enimfibulamaOstrogotai TirinZanapovodom
TorH 1980 rijetkog tirin5kog nalazau Saloni, VAMZ Vl-Vll (19'12-19'13),
E. T6rH, Zur Geschichte desnordpannonischen Raumesim 5. und 6. 1973,pp. r77-227,Tab.I-XIV.
Jahrhunder:Die Viilker an der mittleren und unterenDonau um
fiinJtenundsechstenJahrhundert, DOAW 145,1980,pp. 93-100.

146
 Btgllocnerun

VINSKI1974 Woonsl99l
Z. VINSKI,Kasnoantidkistarosjediociu salonitanskojregijji prema D. Woops, The Date of Translationof the Relicsof [Link] and
arheolo5koj ostav5tini predslavenskogsubstrata, VAHD LXIX Andrewto Constantinople, VigChrist 45/3, 1991,pp. 286-292.
(1967),1974, pp. 5-86, Tab.I-L, prilogA-C. WooDS1992
Vnsru 1986 D. WooDS,The Martyrdomof the PriestBasil of Ancyra,VigChrist
Z. VtNsrt, s.v. Epohaseobenaroda,u'. Rani srednjivijek [grupa 46/7,1992,pp.31-39.
autoral,Beograd-Zagreb-Mostar 1986,pp. 19-21, pp.87-88 Nr. Woops 1992a
1-31. D. WooDS,Two Noteson the GreatPersecution, JTS43/1,1992, pp.
VOLBACH 1958 t28-t34.
F. W. VoLBAcH,FriihchristlicheKunst,Miinchen1958.
WooDS1993
VuuC 1916 D. WooDS,A HistoricalSourceof the PassioTypasii,VigChrist
N. Vul-lc, [Link], RElxlz, 1916,col.2005. 4 7 / 1 , 1 . 9 9p3p, . 7 8 - 8 4 .
Yvtrf 1.929 WonrvnNN1968
N. Vuui, Sirmium,dana5njaSremskaMitrovica, GlIstDruiNSlll2, D. WoRTMANN, Neuemagische Texte,BJ 168,1968,pp. 56-111.
1929,pp. 153-164.
ZEILLER1906
VullC 1931 I. Z;EILLER, Les [Link] province romaine de
N. VuLIe, Fru5kogorskimudenici,GlIstDruiNS IV/3, 1931,pp. Dalmatie,Paris1906.
359-3'13.
Z e r L L e ln9 l 8
WBnNen1962 J. ZEILLER, Les origineschrdtiennesdanslesprovincesdanubiennes
J. [Link] Langobarden in Pannonien,AbhBAW 55A, de I'Empireromain, Pais 1918.
Miinchen1962.
Zorovrc1973
WEsrenueIIN-ANGERHAUSEN I 973 Lj. Zorovft, Mitraizam na tlu Jugosltrge, Arheolo5kiinstitut,
H. WnsrnnueNN-ANGBRHAUSEN, Die Goldschmiederarbeiten der Posebna izdanja11,Beograd1973.
Trierer Egbertwerkstatt,Beiheft zum 36. Jahrgangder Trierer
[Link] I 973.
WHITTING I973
P. D. WHITTINc,ByzantineCoins,New York 1973.

ln
 FOREWORD

The idea of creating an exhibition about the It should certainly be emphasizedthat it is a happy
phenomenon of early Christianity in the continental circumstdnce that Zagreb is also celebrating the 900tlt
'anniversary
regions of Croatia, a subject that has been insufficiently of the foundation of the episcopal see of
researched and indeed unjustifiably ignored, was Zagreb in this year, 1994. Although the Archaeological
conceivedat the moment when the National Organizing Museum is also preparing projects directly related to the
Committeefor the XIIIth International Congressof Early earliest past of the city, we nonethelessconsiderthat this
Christian Archaeology redefined certain elements of the early Christian theme is an excellent supplement to the
previously planned program of accompanyingelements other events planned for this [Link] should be
for this scientificmeeting, deciding to have minor thematic remembered that with the establishment of a bishopric,
exhibitions in various Croatian cities in place of one Zagreb opened a route to the construction of its own
"major", central exhibition in Zagreb. The reasonsfor historicalidentity, and that the new episcopal see was
such a decision were mainly of a practical nature. One of informally the successorto the previous, early Christian
them, probably decisive, was concernedwith possible dioceseof Sisak.
problems in organization,particularly those that might The contentsof this exhibitibu will be discussedin
occur while collecting exhibition material from various more detail in one of the introductory texts and in the
partsofCroatia, especiallyfrom occupiedregions. catalogueof the material. Those who read the catalogue
Consideringthe fact that this is an exceptionally and those who visit the exhibition will be able to see for
important scienffic meeting (the hoststhis time being Split themselvesthe attempts of the authors to present the
and Solin, who also organizedthe very first Congressof greatestpossible amount of material from various regions
Early ChristianArchaeology held exactly 100 years ago, of continental Croatia. It was nonethelessinevitable that
and Pored), the Archaeological Museum in Zagreb particular attention would be paid to the monumental
consideredit well worth while to incorporatethe Croatian heritageof important Roman (and late Roman) centers:
capital into the program of events to take place in the Sisak(Siscia),Osijek (Mursa) and Vinkovcl, (Cibalae), as
above coastal centers at the end of September and well as VaraZdinske Toplice (Aquae lasae), Ludbreg
beginning of October 1994. We decided to enter into the (Iovia), Daruvar (AquaeBalissae), and Dakovo,
adventureofpreparing an exhibition about the beginnings SlavonskaPoiega, Ozalj, Prozor, Zagreb, and so forth. It
of Christianity in the continental regions of Croatia, even should also be noted that the results of the research
knowing in advancethe many difficulties awaiting us in requiredfor this exhibition have exceededall expectations
this project. We naturally had to rely upon the cooperation based on previously available data in the literature
of the many relevant institutions in northern Croatia, and available on this topic. Seriesof monuments unknown to
we were not disappointedin this trust. We could not, datehave been "discovered",certain objectshave been re-
however,foreseeall of the problems that were to occur interpreted, and others evaluated according to different,
during preparationof the exhibition. One such problem is modern criteria. This exhibition is undoubtedly more
the fact that outside the Croatian coastalregion, there are extensiveand interesting than the original one plannedin
very few experts and scholarswhose specialty is early the early stagesof pleparation. This should in fact be
Christian archaeology,and hencethe entire burden of the consideredthe most vhluable achievementof the project.
conceptual formation of the exhibition was the Although the interpretation and dating have exceededthe
responsibilityof a small number of individuals who had schematic boundaries of the ingrained systems of
to expend a great deal of effort to realize the original interpretationin many cases - with which one may or
plans.A secondequally complex problem resultedfrom may not completely agree - it is indisputable that with
thefact that one of the consequencesof the eventsthat the presentationand publication of such a large quantity of
have occurred during the last few years in these regions is objects, the professional public has been offered the
an extremely diminished form of otherwise normal possibility of evaluatingsuch material. It has also received
museum functions. It was very difficult, for example, to an otherwise inaccessible survey of this unjustifiably
gain3ccessto material from many museumcollections, neglectedpart ofthe Croatian [Link]
which have often been transferred to relativelv inac- aim of suchinitiatives has been to prompt further research
cessiblelocationsfor safekeeping. and to create an altered attitude towards the early
Christianheritage of northern Croatia. The significantly development of Christianity inlorthern Croatia. I must
more extensivefinds in neighboring Hungary must be also mention my colleague,Dr. Zeljko Demo, who among
considered to have primarily resulted from more other duties was responsible for preparing, editing and
consistent research into this aspect of the former designing this catalogue, and who undertook such an
Pannonia,particularly since the classical sources are unrewarding responsibility at a moment when doubt
equally, or indeed even to a greater extent, relevant for the existedabout the possibility of any successfuland timely
Croatian Pannonianregion (comparisons with Dalmatia conclusionof the project. This list would not be complete
and Istria are not applicablefor many reasons). without mention of the designer of the exhibition, Mario
In conclusion, I would like to expressmy sincere Beusan,whose professional attitude was supplementedin
gratitude to all the museum institutions throughout his caseby his personal enthusiasmabout the material to
northern Croatia who were willing to lend material for the be presented,which naturally has led to a successful
exhibition, and in this manner cooperatedin the project result. I am very grateful to all of them, as well as to those
(theseinstitutions are listed elsewherein the catalogue).I individuals yho have also been involved in the project in
would also like to thank all those who wrote texts for the other way3 (the authors of the catalogue entries,
catalogueor in any other manner enabled this project to be photographer, illustrator, translator, proof-readers,
successfullycompleted. Although I cannot thank each of ionservation staff, etc.). I sincerely hope that with this
them individually, I must nonethelessat least cite those exhibition a new page has been opened in an important
[Link] made significant contributions, without which field of archaeology, which has not received sufficient
such an exhibition would not have been possible. This attention in northern Croatia to the present. The
refers primarily to Dr. Branka Migotti of the Institute of foundations of such research were laid in Croatia, and
Archaeology, HAZU (Croatian Academy of Arts and especially in Dalmatia, by the prominent archaeologist
Sciences),who has been involved in this project from its Mon. Frane Bulii, who first directed attention to the
very beginnings, first as the author, or at least the most problem of the early Christian martyrs of Pannonia, and
prominentof severalauthors,of the catalogue,and also as hence encouragedresearch in the northern Pannonian
the author of one of the introductory texts. Thanks are regionsof Croatia.
also due to Mirja Jarak, MA, of the Archaeology
Department, Faculty of Arts, University of Zagreb, who
prepareda lengthy but undoubtedly extremely interesting
and useful introductory text, without which it would be Ante Rendii-Miodevii. Director
difficult to understandthe context of the appearanceand The Archaeological Museum in Zagreb

150
 ST QUIRINUS, BISHOP AND MARTYR OF THE CITY OF
slscrA [srsAK]
(reprintedfromBogoslovska
smotraXlll7,Zagreb1924,pp. 118-123)
(FranoBulii)

Nuovo Bullettino di archeologia cristiana, Anno 1916, 1917, 19L8, 1919, 1920
(XXIII, XXUI, XXIV, XXV, XXVI), Roma L9l6 -1920.

This journal, founded in 1863by the father of Christian archaeology,I. K. Derossi,as

theBullettino d i a r c h e o l o g i a c r i s t i a n a , a n d c o n t i n u e d a f t e r h i s d e a t1h8i n9 5
by his students astheNu ov o B u I le ttin o d i arc he ol o gi a c ris tian a, contains
severalcitationsboth about the Christian arhaeologyand the hagiographyof our regionsas
well as other parts of Europe, although the journal is mostly concernedwith the
archaeologyof the city of Rome.
We would like to introduce our readersto what has been written about our regionsin
this journal in the last few years (1916-1920).
Important discoverieswere made during the last excavationsunder and behind the
Basilica of St Sebastianin Rome, in the so-called> Pl at on ia <<on the Via Appia, where
the Apostles Peterand Paul were buried for 250 years,and where St Quirinus, the bishop
of Sisak (Siscia)was also buried. Thesediscoveriesconcernedthis saint, a martyr from the
first yearsof the 4th century on the 4th of Juneunder the reign of Diocletian, and the actual
position of his grave, as well as the transferalof his body from Pannoniato Rome.
It is unecessaryto mention here all that has been written previously about him,1 how he
was bishop of Sisak, and in the Persecutionof Diocletian was taken from this city to the
city of Sabaria(Steinam Anger, Suboti5te-Szombately), where the Roman administration
was based,to be condemnedand martyred; how he was thrown into the river Rab
(Arabon), a tributary of the Danube,with a stonetied around his neck; how he swam above
the water for sometime, watchedby Christianswho had gatheredon the banks to beg for
his blessing;how he was swallowed by the waves and later found by Christiansa bit
furtherfrom the placewherehe had drowned;how a I o cus o r ati on is wasbuilt at
that spot, and from therehis body was taken to the city of Sabariaand buried a d
S c ar ab a te n s e m p o rt a m, the gatesthrough which one exited Sabariatowardsthe
city of Scarabantia(Soprunj, Oedenb-urg),and s6 forth.
During the invasionsof the barbarianpeoplesat the end of the 4th century, his body was
translatedtoRome:2 >>factaautem incursione Barbarorum in partes Pannoniae,
populus Christianus de Scarabatensu i r b e R o m a m f u g i e n s , s a n c t u mc o r p u s
Quirini Episcopi et Martyris afferentes,secum deduxerunt. Quem via
Appia milliario tertio sepelieruntin basilica Apostolorum Petri et Pauli
u b i a l i q u a n d o i a c u e r u n t , u b i e t S e b a s t i a n u sM a r t y r C h r i s t i r e q t r i e s c i ti n
l o c o q u i d i c i t u r C a t a c u m b a s :a e d i f i c a n t e s n o m i n i e i u s d i n a m e c c l e s i a m . < <
In the abovecited Bullettino (1916, 5 ff.), the well-known Roman archaeologistO.
Marucchi, adding to the researchalreadycarriedout at Platoniain the Basilica of St
Sebastian,offered new data about the date when the body of St Quirinus had been brought
to Rome. On the basisof a graffiti inscription, found during the latest excavations,he
consideredthat this holy body had been transportedby land from Sabariato Dalmatia,to
Zadar, and further by seato Ancona, and thenceto Rome.
Let us considerthis transferalin somewhatmore detail.
 [Link] lNvrNclnLe SuNro rHe SUNoF JusrtcE

It was generallythought that this translationof the relics of St Quirinus to Rome had
occurredca. 400 AD, in reactionto a major invasion of the barbariansinto the Danubian
regionsat this time. This date can be reducedby one or two decadesprior to 400 AD if
attentionis paid to the eventsof this period and the overwhelming invasionsby various
nationsor [Link] 396,St Jeromewrote to Heliodorus:3uV i g in ti e t e o
amplius- sunt anni, quod inter Constantinopolim et Alpes Julias
quotidie Romanus sanguis effunditur Scythiam, Thraciam,
Macedoniam, Dardaniam, Daciam, Thesaliam, Achaiam, Epiros,
Dalmatiam, cunctasque Pannonias, Gothus, Sarmata, Quadus,
Alanus, Hunni, Vandali, Marcomanni vastant, trahunt, rapiunt
et c.<<If we subtracttwenty or more yearsfrom 396, we have the year 376. The Emperor
ValentinianI died in 375. In this delugeof barbariansthat flooded all of easternEurope, the
Goths and their allies were the most powerful, and they incessantlypressedback the
Romansin the [Link] eventuallyled to the battle at Hadrianopolis,where the
EmperorValens himself was killed (8 August 378). The destructionthat occurred
subiequentlywas alsodescribedbyStJeromein3g2in thismanner: >>Ho c qui non
credit accidiss e populo Israel, cernat Illyricum, cernat
Thraciam, Macedoniam atque Pannonias.<<4
Jeromeemphasizedin both citationsthat Pannonia,or ratherboth Pannonias
(cuntasquePannonias)were among the [Link] three cities were located
in PannoniaSuperior:Siscia(Sisak),the seeof bishop Quirinus, further to the north Sabaria
(Steinam Anger), the seatof the Roman administration,where Quirinus was martyred,
and, some200 miles to the north, Scarabantia(Oedenburg,Sopronj). Among the cities
consideredto have been destroyedthen is Poetovio (Ptuj, Pettau),approximatelyhalfway
betweenSisciaand Sabaria.s
According the the reportscited above,many peoplefled to Rome before the
barbarians,and the body of St Quirinus would have been transportedto Rome then, thus
shortly after 378.
Marucchi went further in his explanation,and on the basisof a graffiti inscription
recentlyfound in the catacombsbelow the Basilicaof St Sebastian,he concludedthat the
body of St Quirinus had beentransportedto Rome at leastpartially by [Link] graffiti,
which would have been carvedby the pious Christianswho accompaniedthis holy body
from Pannonia,would indicate that the grave of Quirinus had beendamagedby barbarians:
>>deter i or e ( f ac t o) lo co Q ui r i ni <<,andthatthebody hadbeenbroughtto
navi gave r un t <(.
R o m eb y s e a :> >
According to Marucchi, the body of St Quirinus, transportedoverland toZadar -
he doesnot specify by what route - would have been sent acrossthe seato Ancona, and
from therealongthe via Flaminia to Rome.
In terms of this route - if the body was actually conveyedin this manner - we
have other opinions and theseare basedon ancientinscriptions.
The Rbman road from Sabariafirst led by the most direct route to VaraZdin
(Aquaviva), to Andatonia (Sditarjevoto the eastof Zagreb)and Sisak (Siscia),and then
tirr6ugh Petrinja,Glina, and Topusko. Passingthe border of PannoniaSuperior,it entered
the province of Ddmatia, and from there to Slunj, through Doljani to Le3ie (Epidotium or
Bivfum) to the eastof Ogulin. This road then led north of Gospii to Sv. Mihovil
(Ausancalio),and acrosithe Velebit Rangeto Obrovac (Clambetae).A branch of this road
led from Le5ie (Bivium) to Vitalj (Arupium), and further through Vla5ko kompolje
(Avendo) to Senj (Senia).
The road from Obravac continuedthrough Medvidja (Hadra) to Ivo5evcenear
Kistanje (Burnum), and further with one branch through Skradin (Scardona),Daqil-o,
Perkovii (Riditiae), to Trogir (Tragurium), and Solin (Salona),and anotherbranch from
Burnum through Promina (Promona),Kljake (Mun. Magnum), Mud (Andetrium) to
Salona(Solin).
There is no indication that a road led directly from Obrovac to Zadar (Jader),rather
there was a road from Burnum to Podgradje(Asseria),Nadin (Nedinum), andZadar
(Jader).

r52
 Sr Qurnruus, BtsHopANDMARTYRoF THECtrv op SIscn [SIsn ]

For thesereasonswe considerthat the body of St Quirinus, if it were to be further

conveyedto Rome by sea,would have arrived in Salonaand then been transportedto Italy.
The shortestroute from Solin to Italy by seawas via Aternum (present-day Pescara)in
[Link] is attestedboth by early geographersand from inscriptions.
T h eI t i n e r a r i u m A n t o n i n i ( p .1 0 1e , d .W e s s e lpy. 4 9 7 )s t a t e s>:> t r a i e c t u s
ab. Aterno Salonas in Dalmatia stadiorum MD< ([Link]-3337.)
s o m e > > n a u c l e r u s <f r<o m A t e m a > q u i e r a t i n c o l l e g . S e r a p i s S a l o n i s ,
pe r f re t a, pe r m ar i a t ra i ec tu s s a ep e<<.6 Cf. BuechlerAnth. Lat. 1265:>>per
freta, per maria traiectus s aepe per und (as) qui non debuerat
o b i t u s r e m a n e r e i n A t e r n ( o ) . n T h e b o d yo f o n eA e l i u sM e s s o r i a n uwsa s
brought by this searoute from Aternum to the vicinity of Split (Srinjine) in Dalmatia (cf.
Bull.-dalm.1901,p. 40). The distancefrom Solin to Aternum was 1500stadia,but going
aroundtheislands;byadirectrouteitwas1215stadia,or225 km, or 151.875Roman
millia passuum.A direct road, a branch of the via Flaminia, led from Aternum (Pescare)to
Rome. This route seemsmore likely to us than that suggestedby Marucchi, always
-presumingthat the body of St Quirinus was transportedthrough Dalmatia to the sea.
There are, however,no historical datathat would indicatethat it reachedthe [Link]
Cathedralof Krk, whose patron is St Quirinus, has no records of this transferal. This is
what was told to us recenClyby the EpiscopalOrdinariatein Krk in reply to our questions
about the worship of St Quirinus on the island of Krk:7
>>Itseemsthafthe cult of St Quirinus was not widespreadin this island, as amongthe
numerouschurchesand chapelsthat are mentionedor still exist on Krk, only one chapelof
St Quirinus is mentioned,and that is locatedin the Omi5alj district and is now ruinous. The
entire bishopric containsonly a few peoplenamed after Quirinus.<
>All that is known here about the transferalof the body (bones?)of St Quirinus is what
is read in our >>Proprium Offices of St Quirinus in the Lessonsof the 2nd Nocturn<<and
what is readin the >A c t a [Link]<<.<
>Nothing exactly is known hele about the period when the church of St Quirinus was
built in Krk There is only a letter written by Bishop Vitezi(to the former Governor on the
occasionof its renovationin 1864(Cur. No. 896), asfollows:<<
>La primitiva Cattedraledi Veglia dedicataa SanQuirino Patronodella citt6 e diocesisi
trova costruitasoprasolidissimevolte di altra sottopostaantichissimachiesach'era
consacrataa SantaMargheritadi eleganteforma e stile specialmentenelle arcatedelle tre
navatee nelle tre capelle.
Qualchetecnicoha credutodi trovame indicii di stile architettonicodel secoloottavo
qualunqueper6 possaessereI'epocadellasuaorigineno vi ha dubbio, chef idea
<iett'orifnaiia sriacostruzionericorda i primi tempi del cristianesimo,quandocio6 soprai
delubri sl costruivanole chiesein segnodel trionfo della Croce.
In seguitopoi e probabilmentesotto il Dominio dei Frangepanivenne construitain con...
delle mentovatean[ichissimechieseun'altrapiir spaziosachiesache in origine apparteneva
ai Dinasti, e dopo la loro abdicazionein favore del venetoDoge... si chiamavachiesa
Ducale, la di cui insegnaera impressain diversi parti.
Le contemplatechiesecomeirano contigueeiano pure in comunicazioneanzi (si) vuole
che lo stessoorganoservivaad ambeduemediante 1'apertradi un arco (situato?)dietro
l'organo, che successivamente e statomurato di cui pero si scorgonotuttora traccein
confermadellatradizionetuttorain vigore.
E notorio e si rileva dai liibri parocchiali,che la chiesadi SanQuirino era Cattedralee
parocchialesino al l'a.1743. in Cuie stataconsacratae postain attivitd l'attuale Cattedrale
dedicataalla Madona Assuntae la chiesadi S. Quirino continuo, ad essereufficiata per
qualchetempo dalla confratemitadivota al Santo.
Siccomeper6 le risorsedella Confraternitanon eranosufficienti per provederealle spese
di manunten2ioneedile e di culto, venneperci6 chiusaal divin culto nel giorno 29. apile
1792., destinataad uso di depositodelle cereed utensili della Cattedrale,comepure per
custodirelaCassadelleConfraternitaedellefacolt6delMontediPietS.<Ommis sis.<<
>The church was radically alteredin 1864 and is again usedfor religious services.<<
>Dr. Gnirs statedthat our chapelof St Quirinus is the most beautiful exampleof a
Roman basilicain Istria.<

153
 FRoM THE INVINCIBLE SUNTO THE SUN OF JUSTCE

However, [Link] of Marucchi that the graffiti cited above^referredto a journey at-
sea- )>n av i g a v e r u n t<<- has beenthe subjectof criticism from the excavatorsand
interpretersof this graffit inscription.s This inscription, which is very hard to read, has
seemingly not yet, it seems,beeneither explained or interpreted in a final form. The
excavafionscontinue,the graffiti is being studied,and certainlytheseexcavationshave led
to a better consensusabout where St Quirinus, the Bishop of Sisak, was buried. The results
of theseexcavations,which will be publishedin the Nu ov o B u lletino di
ar ch eo log ia cri sti ana, will againbe the subjectof futuretexts.

t54
 THE HISTORY OF EARLY CHRISTIAN COMMUNITIES IN
CONTINENTAL CROATIA
(Mirja Jarak)

This introductory text seeksto explicatethe history of Roman Christian communitiesin

a single geographicallylimited region, the continentalsectionof [Link] concepts,
early Christiancommunity and continentalCroatia,require detaileddefinition in this
introductory sectionin order to delineatethe fundamentalframework of research.
Early Christiancommunitiesprimarily correspondto the originalconceptionof the
Church.t Various ethical and theologicalmeaningssubsequentlybecamerelevant.z In terms
of the entirety of classicalsociety,the sameprinciples of formation apply to thesesocieties
as to [Link] level of significanceis most important as it opensmany historical
questionsrelatedto the formation of individual hierarchicallevels. The early Christian
communitieshad a complicatedhierarchicalstructurethat developedgradually, so that data
about individual functionsillustratethe degreeof organizationalformation in certain
[Link]-known data about the organizationalformation of the Roman
communitiesin the 3rd century,noted by Euiebius in his history of the Church,3 are often
cited in this [Link] the Roman community was entirely organizedby the mid third
century, only the formative phasesof organizationof Christian communitiescan be
hypothesizedfor the region of continentalCroatia. As shall be seen,this appliesnot merely
to northern Croatia,but also to nearly all neighboring regions.
The hierarchicalgradationof offices within the Christian communitiescorrespondsto
the religious hierarcfiicalrank of duties and representsa type of Christian cursushonorum.4
Literary sourcesand epigraphicmonumentscontainbetter representationof the higher
ranks of the religious hierarchy of the Church. The recordsfrom councilsnote bishops
almost [Link] deaconsaccompanyingtheir bishopsto-importantchurch
synodsare mentionedmerely in passingand not specifically by name.) They were only
designatedspecificallywhen they representedparticularly important individuals, asfor
example:"...Pancratiuspresbyter & Hilarius diaconussedisapostolicaelegati..." (= the
priest Pancratiusand the deaconHilarius, papal legates).6The samewas true elsewherein
referenceto condemnationof the Arian bishops'."...Palladius& Secundianusepiscopi
Ariani, cum Attalo quodampresbytero,damnatur." (= the Arian bishopsPalladiusand
Secundianuswere condemnedtogetherwith the priest Attalus). / The exampleof deacon
Felix is also interesting'."Cum Liberius EpiscopusRomanusprojectusfuisset in exilium, ei
substitutusestFelix Diaconus." (= When the RomanbishopLiberius was exiled,he was
replacedby the deaconFelix.).6
Inscriptions,which do not have so exclusivea characteras the record of councilsand
which also offer data about ordinary believersand membersof the early Christian
communities,representsourcesfor the so-called lower church officials. Inscriptionsof^
lectors are the most numerous,and thoseof acolytes,exorcistsand ostiariatesare rarer.v
High ranking officials of the Church are also weil representedin epigraphicmaterial.l0
The samehierarchical structure characteizes the early Christian communities in northern
Croatiain the period of their full development,i.e. after the persecutionsof Diocletian.
Although certainnamesare availablefrom the period of the persecutionand evenfrom the
secondhalf of the 3rd centurythat are evidencefor the existenceof organizedcommunities
headedby bishops,thesedata are insufficient for comprehensionof the integral structureof
the first Christian [Link] the samenegativeconclusioncan be drawn for
the period after the persecutions,againbecauseofvery scarceand fragmentarydata,it can
 FRoM THE INVINCIBLE S UN TO THE SUN OF JUSTICE

nonethelessbe claimed with certaintyfor this later period that the communitiesnoted in the
sourcesas bishoprics containedall necessaryofficials for the successfulactivity of these
communities.
Just as parallelscould be drawn betweenthe generaldevelopmentof the hierarchical
structureof the early Christian communitiesand their developmentin the region of present-
day Croatia,similaiparallels shall be pointed out in the following sectionconcemedwith
the congregationsthat createdthe nucleusof the late Roman Christiancommunities.
Generailyipeaking, little is known about ordinary membersof the Church, and this is also
the casein terms [Link] existedin the region of northem Croatia. Certain
sectionsfrom the texts about martyrs show the characterof knowledge of the Ptebefp
substratumthat is containedin literary [Link] communitieswere occasionally
mentionedin passingin legendsof the Christian martyrs when the sizeof individual
communitiesneededto belndicated. Thus in the very earlyPassio of St Cyprian, which has
greatvalue as a historical source,a large number of believerswas cited: " Post hanc vero
iententiam turbafratrum dicebat: Et nos cum ipso decollemur'" (= After this sentence[was
ll
putr-61, a multitude of brothersspoke:Let us 6e decapitatedwith them.). In the-Passiaof
'St
lustinus the Philosopher,an undeterminednumbeiof Christianswho bury the bodies of
martyrsis mentioned:7'Posthaec quidamfidelesclam illorum corpora sustulerunt,& in
ico'idoneo illa [Link].-"(-'Afterwards certainbelieversstole their bodies and buried
themin a suitableplace...).12 In the Passioof St Florian,which canbe includedamong
authentic Roman iourc"s, an approximatenumber of 40 "holy" peopleis mentioned:."E/
conprehensisunt sanctoru* nim"ro quadraginta,qui diutissimeconcertanteset multis
tuppltrtit cruciati missisunt in carceiem." (; 4nd holy people were_captured,forty of
thbm. who resistingmany temptationsand sufferingmuch tormentfor a long time, were
thrown into prisonl).l3 Theseholy peoplewere designatedas confessores in another
sectionof the same'text.14It may be hypothesizedtliat these40 Christiansrepresentedthe
nucleusof the community in [Link] numericaldatafrom the Passioof St Florian
is particularly valuableas its accuracyand reliabilitytra-sbeenproven entirely
iniependentiy. It has been shown thit the number of 40 saintsexpressesa historical reality.
nuring excavationof the church of St Lawrencein Enns-Lorch, a [Link]
r)
with b-onesbelongingto approximatelythe samenumber of people. The find of the
reliquary of the L-orJhmartyrs has confirmed the authenticityof the alleged [Link]
snoutanonetheless be noted that such rounded figures appearing in legends usually are not
reliableand most frequently have a symbolic [Link] mention of merely a large
number of believersis much more common'
The above cited characteristicsof the sourcesabout martyrs can also be found in the
legendsof our Pannonianmartyrs. Theselegendsalso contain generalmention of Christian
colmmunitiesthat can be comparedto the placesmentionedin certainvery famous
[Link] from the passionesof the Pannonianmartyrs mainly allow us merely to
tonclude that Christian communitiesexistedat the transitionfrom the 3rd to the 4th
[Link] extent to which the common substratumcan be hypothesizedon the basisof
literary sourcesreferring to the period of developedChristian communitiesremainsan open
question.
'
Three territorial-administrativeunits extendedacrosscontinentalCroatiain the late
Roman period, from the period of Diocletian onwards:PannoniaSavia,PannoniaSecunda
and [Link] tram"r are listed in this manner inthe Notitia [Link] [Link]
lo
Veronensiscalls the two PannonianprovincesSavensisand Inferior. Theseare in any
caseunimportantterminological differencesotherwisecharacteristicfor sourcesabout the
administrativedivision of the Empire.
Dalmatia encompassedonly a small sectionof the continentalregion, the transitional
areabetweenPannoniaand the Adriatic [Link] region is not consideredin this work, as
literary sourcesoffer no data about the existenceof early Christian [Link]
contrait, extensivereferencematerial existsfor the two Pannonianprovinc-es,which has
l/
beencoveredin detail in religious, historical and archaeologicalliterature. It is interesting
that this sourcematerial occasionally offers valuable data about secular affairs, and
specifically about the above territorial-administrative unib.18 This is characteristic not
merely of iiterary sourcesfor the religious history of the Pannonianprovinces,[Link] also a
generil trait of ciassicalreligious souices,particularly the recordsof councils which

156
 Tup Hrsronv oF EARLYCHRrsreN CouvuNITtES tN CoNnnENrel- Cnoerle

show the affiliations of cities (bishoprics)in individual provinces.19Sourcesfor religious

history have thus shown a particularvalue for the study of secularthemes.
Literary sourcescontaindata about four early Croatiancommunitiesin northernCroatia.
Two were locatedwithin the bordersof PannoniaSavia - Siscia andlovia - and two
within the bordersof PannoniaSecunda- Mursa and [Link] religiouscenterto
which both Pannonianprovincesand hencethe above cities were oriented was Sirmium. As
the religious centerof the broaderregion, Sirmium slowly raiseditself during the 4th'
century to the level of an [Link] elevationfrom bishopric to archbishopriccan
be perceivedfrom preservedrecordsof the titles of the bishops of Sirmium, zu but no direct
classicalsourceexiststhat explicitly citesthe period of the establishmentof the Sirmian
[Link] sameis true for the foundation of the neighboring archbishopricsof
Aquileia md Salona.2lIt is important to emphasizethat the territoriesof the religious
dioceses,the archbishoprics,correspondedto the civil administfativeregionsin the late
Roman period. As Joneswrote: "Theprovince of the ecclesiasticalorganisationwas in
origin the administrativeprovince of the empire,and the ecclesiasticalmetropoliswas its
secularcapital."2'zAlthough this quotationrefers to provinces,the samerelationshipis also
implied to have existedbetweenmajor secularand religious territorial-administrative
[Link] would mean that the churchesin both Pannonianprovincesthat arenow in
Hungary (for which there are no datain literary sources),the bishopricsin both Norican
provinces,and in Dalmatia would have been subjectto the archbishopricof Sirmium. In
fact, however, the developmentoccurredin a somewhatdifferent manner,and in one of the
provinces,in Dalmatia, an independentecclesiasticalorganizationdevelopedwith its own
[Link] are no dependabledatafor the religious affiliation of the Norican
[Link] Norican region found itself betweenthe archbishopricsof Aquileia and
Sirmiurn,,andthus could have beenunder either one or the other [Link] can
nonethelessbe hypothesized,in analogyto secularadministration,that Noricum was under
the jurisdiction of the archbishopricof Sirmium in the secondhalf of the 4th [Link]
declineof Sirmium and the increasingrole of Aquileia in the 5th ceqt-ury - causedNoricum to
be included in the sphereof interestdf the aquiteian archbishopic,.23
One province of the Pannoniandiocesethus had an independentreligious-administrative
development,while the other provinceswere subordinateto the Sirmian [Link]
one asks,for instance,why PannoniaSaviadid not becomean independentarchiepiscopal
region, then the answercan partially be soughtin the small number of cities locatedin that
province (literary sourcesreliably cite only the bishopric of Siscia,while that of Iovia is
hypothetical),and to some extentin the generallyadverseconditions (such as dangerof
barbarianattacks)that negativelyinfluencedthe developmentof the Pannonianregionin the
5th and 6th [Link] be said to be basedon the fact that the
Dalmatian metropolitandevelopedonly at the beginning of the 5th century,24thus in the
period when the Sirmian metropolitanceasedto developfurther and when a similar
developmentcould no longer take placein PannoniaSavia.
The closeties of PannoniaSavia and PannoniaSecundaare undeniably apparent:this
was in fact [Link] geographic,administrative,linguistic and cultural region. Thus
discussionabout the early Christian communitiesin northern Croatia must be relatedto the
developmentof Christian organizationsin the metropolitanto which the entireregion
[Link] phenomenonof martyrs in the Roman cities of CroatianPannoniais
comprehensibleif the courseof persecutionin Sirmium is known. Similarly, the later
activities of the Arian bishop of Mursa are understandableonly in the context of the general
developmentof this [Link], the history of the early Christian communitiesof
northern Croatiawill be treatedin this work as one segment,as one inseparablepart of the
early Christian history of Pannonia.
This work on the "histories" of the early Christian communitiesunderstandablydepends
on the literary [Link] be included to a certainextent,while the
archaeologicalmaterial (discussedin the article by B. Migotti) will not be considered,
exceptin [Link] literary sourcescan be divided into thosewith data
about martyrs and thosereferring to the later history of the Christian [Link]
main Roman sourcesfor Christian martyrs in general,and thus for

t57
 Fnov rHn lNvrNcret-s SUNTo rHB SUNon JustlcB

martyrsfrom this region, are the Martyrologium Hieronymianum and the Passionesof
individual martyrs. The main sourcesfor later religious history are the actsof the church
councils.
In terms of the existenceof various terms usedfor sourcesdedicatedto martyrs -
wJn,passiones,legendes,vitae - it is perhapsmost suitableto call the sourcesreferring to
this region passionariesor [Link], or acts,are in fact claimed to have the greatestage
and authenticity,and in a certainmannerare thus given the greatestweight. Passionesor
passionariesare texts with somewhatlessdefined contents;the authenticityof someis very
great,similar to acts,while othersinclude later additions,modifications and supplementsto
the [Link] andpassiones,and eventhe later mediaevalvitae or "lives" can
nonethelessall be called [Link] term - legend - is very frequently utilized by the
prominenthagiographerH. [Link] term "life" is most often associatedwith texts
composedlater and having lesshistorical value.
Two main periods in the history of the early Christian communitiescan be
distinguishedon the basisof the main sources:L The beginningsand the period of
persecution,and IL The period of developedearly Christian communities.

I. The beginnings and the period of persecution

From the point of view of the entireEmpire,PannoniaSaviaand Secundaarenot

included amongregions with very early Christianization.b Theseareaswere in fact
Christianizedrelatively late - in the middle and secondhalf of the 3rd century.26At
approximatelythe sametime or somewhatearlier,the n_eighboring regions- Dalmatia,
northernItaly and Istria - also becameChristianized.z/While the existenceof organized
Christiancommunitiesas early as the beginning of the 3rd century can be hypothesizedfor
the Aquileian region on the bisis of certin sp"Iial additionsto thL formula bi the Creed,28
in Pannonia,asin Dalmatia, the presenceof individual Christianscan be suggested,but no
foundation existsfor a conclusionabout hierarchicallyconstitutedChristian congregations.
Legendaryreportsplacing the establishmentof the first communitiesin the period of the
Apostlesare relevantto the Pannonianregion only insofar as they indicatethe origin of the
first missionariesand the connectionsof the Danubianregion with the Near East and
Greece.
The origins of the Pannonianchurch were describedby the authorsof the first
religious-historical synthesesreferring to this region, but without comprehensionof the
legendarycharacterof [Link] work lllyricum sacrum,for instance,mentions
that the Sirmium church had been establishedin the Apostolic period.29A lack, however,
of sourcesfrom the 2nd and 3rd centurieswas noted, as was a gap dividing the supposition
of a lst century bishopric from definite recordsof the period of Diocletian. Although this
fact negatesan Apostolic origin of the Sirmium church, in the period when lllyricurn
sacrumwas being compiled, "stories"about Apostolic origins fostereda certainreputation,
and additionallythe critical evaluationof materialhad not yet advancedto the point that it
would enableclearknowledge of stagesin the processof [Link] early
works also repeatthis samehypothesisabout the Apostlesor their studentsas the founders
of the PannonianChurch, which has beenrejectedin modern literature,althoughthe
possibility of critical examinationof the contentsof theselegendshas not been discarded.
As in the caseof critical evaluationof the legendsof the origins of the Aquileian church,
certainactualhistorical momentshidden within the imaginatively woven storiescan be
perceived.
It must be hypothesizedthat the processof Christianizaion, when it actually
occurredin the 3rd century, was certainly not powerful enoughto encompassa majority of
the population.A large number of peopleprobably remainedfaithful to paganreligions
evenduring the 4th century, particularly in rural milieus. A good exampleof a lengthy
rejectionof Christianity can be found in a region that has already servedas a sourcefor
comparativeconclusions- the region of northernItaly. This time, it must be said, this
refersto the isolatedinterior regions of northernItaly and not the advancedAquileian
region. At the end of the 4th century,in the areacalled Val di Non, three priestswho

158
 N CONTINENTAL
THE HrsroRy oF EARLYCHRrsrrANCOMMUNITIES Cnoarte

attemptedto build a churchwere killed. The populationof this region had beenRomanized
at an early date and cannotbe consideredb'arbarianor [Link] to the
archaeologicalmaterial, this region had very developedpaganreligions. At the end of the
4th century, the areawas partially converted, however, the pagan beliefs were evidently still
strongenoughto resist a [Link] still had not conqueredthe
previousreligion, and the open negationof this religion with the constructionof a church
led to the executionofthe [Link]
The above eventis the only exampleof such a radical rejection of Christianity in
northernItaly at the end of the 4th [Link] similar casehas been noted for the
Pannonianregion, but elementsthat would have resistedChristianizationto someextent
certainlymust have existedin this area.
In contrastto such considerationsofthe paganrejection ofChristianity, literatureabout
the late Roman periodjustifiably emphasizesthat the appearanceof various orientalcults,
particularly the spreadof Mithraism, 3l in itself establisheda basisin the paganreligions for
the later acceptanceof Christianity. It is known that such cults were extremely widespread
in Pannonia,as is shown by extensivearclrieological finds.32The presenceof Jewish
communities,provenin the samemanner,JJ indicatesthe existenceof further
predispositionsfor the acceptanceof Christianity.
The closenessof the late Roman cults to Christianity leadsus to interpret the well known
passagefrom the Passto of the Four Crowned fSancti Quatnor Coronatifas a seeming
[Link] Christian belief had no objectionsto carving a statueof the
god Sol, but they refusedto make a statuteof [Link] worshipof So1,
as a very widespreadlate Roman cult, was not completely alien to the Christianbeliefs of
the craftsmen.
From the abovelines that have touchedon the problems of the beginningsof
Christianity in Pannoniafrom severalviewpoints, the lack of generalinformation on this
topic is cle-arlyevident. As the Slovenianhistorian R. BratoZ slatesin one of his books,35
the origins of Christianity in Sirmium are wrappedin [Link] first dependabledata
about Pannoniancommunitiesis availableonly from the period of [Link] the one
hand, it is possibleto composea generallist of the namesof well-known martyrs, and on
the other, it is possibleon the basisof analysesof more extensivesourcesabout the
sufferersto infer certainconclusionsabout the characterof the early Christian
congregationsin [Link] the number of known martyrs from communitiesthat
existedin the Croatianpart of Pannoniais incomparablylessthan the number of martyrs
from the largestcommunity of Sirmium, an analysisof the sourcesdedicatedto the
congregationsof Sisciaand Cibalaewill show the great importancethat thesesourceshave
within the corpusof preservedtexts, thanksto their data.
In terms of the lists of "authentic"martyrs that have appearedin more recentliterature,it
is necessaryto begin with the main Roman "catalogue",the Martyrologium
[Link] infqrmation from this work, with consultationof the commentaryof
Delehaye(where certainobscuresectionsare emended),can be consideredreliable.
The Martyrologium Hieronymianum (further MH in this translation)is especially
valued becauseof its [Link] is consideredto have been createdin the mid 5th centuryin the
Aquileian region, whilE the earliestpreservedmanuscriptis from the 7th century.36This
martyrology containsonly the most basic data about Christian martyrs, in contrastto the
legendsof the martyrs. Although it is considereda reliable source,it should be noted that
the Martyrologium Hieronymianum doesnot always offer precisedata. This calendaris
characterizedby certaininadequaciesrelatedto the mannerin which it was written. It has a
markedly compilatory natureas it was uncritically assembledfrom various earliersources.
Thus one of its drawbacksis the frequentrepetition of the namesof the samemartyrs. The
samemartyrs appearseveraltimes, with different dates,and the causesof suchrepetition
are never noted. One exampleis the repeatedmention of the Sirmium martyr Anastasia,
cited severaltimes in the MH (25 December,6 January,8 January).
A secondgreat drawback of the MH deived from its compilation. The origin of
individual martyrs is often incorrectly cited. The true toponyms are often replacedby
distortedor entirely different forms (the namesof distant geographicalregions,for

159
 Fnou rHe INvTNcTBLE
SuNro rHe SUNoF JusrtcE

instance).Further, martyrs whose historical identitieshave not been proven are often cited
accordingto unverified [Link], a seriesof namesof only legendary
significancearerelatedto Sirmium.
Personalnamesalso as a rule appearin distortedforms, just like the above
[Link] the MHhas been preservedin various manuscripts,the distortednames
exhibit further variation of the original forms. In the following list of Pannonianmartyrs,
only thosewho are generallyconsideredto be authenticPannonianmartyrs are listed.
Similarly, only thosedatesassessedas being accurateafter critical evaluationof the sources
are noted.
The earliestmartyr from Sirmium was [Link] date of his martyrdom is the
23rd ofFebruary. (It should be understoodthat this is a relative chronologicalorder, as the
text citesmerely the day and month, but not the year. The actualchronologicalorder will be
determinedsubsequentlywith the aid of datafrom other sources.)St Synerotasis
mentionedbriefly in all three main manuscipts (Cod. Bernensis,[Link]
Cod. Wissenbursensis\.
" Sirmium and Pannoniaare mentioned as the sites of his
martvrdom.3T
"'^""ffi;ext
daterelatedto the Sirmian martyrs is the 26th of March. This was the date
of the execution of Montanus and his wife Maxima. It is interestingthat one of the longest
eulogiespreservedinthe MH is about the martyr [Link] are only ten or so such
extensiveeulogiesin the entire work, and otherwisedata are entirely [Link] eulogy
about St Montanushas been preservedin only one manuscript(Cod. Bern.). The remaining
two manuscriptsoffer the usual short [Link] eulogy containsa descriptionof the
area,the vocationof the martyr, and information abouthis flight, captureand execution,as
well as the location of his [Link] three main manuscriptscite Sirmium as
the -placeof his [Link]
The 6th of April is the date of the martyrdom of St [Link] martyr appearsin
all three manuscriptswith distortedforms of his name (Bereneus,Hereneus).Two ofthe
manuscriptsalso cite distortedforms of the name of the city - Firmi in placeof Sirmium
- but it is accuratelyrecordedin the third.39 An entire seriesof Pannonianmartyrs are.
listed for the 9th of April. More recentliteraturementionsonly someof them as authentic:
Fortunatus,Donatus,bemetrius and anonymousfemale [Link] historical actuality is
confirmedby additional facts. For St Donatus,there is a convincinginterpretationby R.
Egger.4O tn iddition to the citation inthe MH, an originalpcssio createdin the Roman
pJriod about the martyr Donatushas been [Link] pcsslo comesfrom the local
^Gospel
of the Italian town of Cividale (Forum lulii). T\e martyrdom of Donatus,Romulus,
Silvinus; Venustusand Hermogenesis describedin it. The date of executionis different
from that inthe MH. Egger preferredthe datefrom the MH, as he consideredthe different
datingin thepassio to Uettre expressionof a local cult that developedin northernItaly. He
held ihat this other date merely indicateda local churchholiday. In any case,despitethe
incorrectdate,the Passioof St Donatusand othersconfirms the historical reality of the
martyr Donatusfrom the MH . The historical identity of Fortunatus,who also [Link]
rheluIH for the 9th of April, is confirmed by his ties to the martyr Hermogenes,cited_inthe
mentioned Passioof Donatus. Fortunatusand Hermogenesappeartogetherin the MFl for
the23rd of August. This is the sameHermogenescited in the Passioof St [Link]
only differencei are againthe [Link] Egger'sdating of the martyrdom of St Donatusand
the other martyrsfrom the Passiois accepted,then the date of Hermogenes'deathwould be
the 9th of April, which was also the day listed for [Link] are also both
mentionedin relation to the cult of relics. The relics of the Pannonianmartyrs Hermogenes
and Fortunatuswere preservedin a common reliquary in the cathedralat [Link] Such
closelinkage, preservedlong after the Roman period (the report about the cult of relics
comesfrom the end of the 10th century),indicatesthe common fate of thesemartyrs, who
probably died at the sametime. Hence,the martyr Fortunatus,not mentionedin the Passirt
bf St Donatus,would nonethelessbelong to Donatus'group of martyrs, and certainly
representeda historical individual. Agreementin principle existsin the more recent
lileraturein terms of the origin of the third martyr, St [Link] the commentaryto
MH,42 it is concludedthat Demetriussufferedmartyrdom in Sirmium and that his cult was
later transferredto Thessalonica,the relics being placedin the largestbasilica: "Nostra

160
 THr H Isrony or Ennly Cgntsnen CouuuttttlEs rNCoNIINBNTAL CnoarI,t

coniecturaestDemetriumSirmii martyriumfecisse,undeeiuscultusThessalonicam delatus

sit,et reliquiaein basilicamaximarepositae.". Therearetwo differentreferencesto Sirmian
femalesaints,but usuallyonly oneis cited(7 femalemaftyrsor virgins), andthis as
re^presenting.a singlegroupof [Link] threemanuscripts in fact citetwo groups
of femalesaints:this is mostoften explainedasthe carelessrepetiiionof a singleelerient,
whichis a commonoccunencein theMH. In this sense,R. Elger hasnotedtlat the
numberof anonymous femalemartyrsis inconstantin the variousmanuscripts of the
[Link] The remainingmartyrsmentionedfor the 9th of April'l+ havebeenbmittedfrom
recentliteratureon this theme.
For t[e [Link] (the28th),all threemainmanuscripts mentionthe Pannonian
martyrsEusebiusandPollio, andeachalsomentionsthe city of Cibalaein distortedform.
This toponymwasexplicatedin earlierliteratureasthe naml of an individual,andanother
Pannonianmartyr wasaddedto the list - Tiballius. Suchan interpretationcanbe foundin
oneof theearliervolumesof themonumental worksof the Bollandists.45In oneof thelast
volumesof thesameseries,in commentaries to theMH,46the erroneous form thatmislead
thefirst researchers is [Link] mentionsonly two saintsfor the 28thof April -
[Link] exactcitationfollows:
[Link].
IIII KL. MAIAS
IN PANNONIA.
Eusebiepi Pollionis
Tuballi.
[Link].
IIII k m pannoniaeusebiepi pollionistiballi
Cod. Wissenb.
IIII KL. MAI. IIn -pannoniaeusebiepi
tiballi pollionis47

. The saint'sdayof Quirinusis the4th of [Link] is mentionedin all threemanuscripts,

wherehe is connected to Savariaandnot [Link] identityasthebishopof Sisciais found
in olher,fairly [Link] MH notesseveralothernamesandthe city of Rome
underthesamedateandafterthementionof [Link] wouldbe morelogical
in termsof the text to relatethe citationof Rometo this groupof martyrs,ratherthantJ
[Link] confusion,however,hasled to a haditionof theremovalof theremainsof
Quirinusto [Link] the interpretationof the sourcesaboutQuirinuswill be treatedlater
in this-work,_tleproblemshallbe left unresolvedfor the [Link] following quotation
from the MH thusincludesmerelythe first and certainsectionof the text:
[Link].
[Link].
IN. SABARIA
[Link]
Quirini.
[Link].
Pridienoniun in sabacivi pannonquirini
Cod. Wissenb.
II NON. IUN.
In sabariacivit quiriniaB

The dateof themartyrdgryo{St Sabbatia is the4th of [Link] additionaldata(e.g.

abouther status,mannerof death,etc.)arepreserved. Severaiothermartyrsfrom Sirilium
arementionedin the samepassage of theMH. They wereacceptedasauihenticin earlier
literature,whiletheyhavebeenomittedin laterstudies.49
Similarlythedateof .15Julyis citedin all threemainmanuscripts for severalmartyn
accepted by earlierstudies,while only two namesarenotedin morerecentworks:
Agrippin-us andSecundus. No otherinformationis otherwiseavailablefor thesetwo
[Link]
Tire dateof the deathof the Pannonianmartyr Ursicinushasbeenacceptedasthe 15thof
[Link] dateis citedin oneGreekpassioind is notedin the calendarof the

161
 FRoM THElNvrNcrsLe S uN ro rue SUNoF JusrrcE

ByzantineChurch.51No such name is listed for that date inthe MH. At various other
dates,however, as many as four martyrs named Ursicinus are noted. The Pannonianmartyr
is in fact listed as the Ravennanmartyr Ursicinus, with a date of the 13th of December.
This is confirmed by observationsin the commentary,52where the supposedRavennan
martyr is said to have been a soldier and martyr from Illyricum who was transformedinto a
Ligurian, a doctor and a martyr from Ravenna: "...mileset martyr lllyricus factus est homo
Ligur, arte medicus,martyrio $avennas.". Hence at leastone entry inthe MH refers to the
Pannonianmartyr Ursicinus.)r
Ttre 29th of August is cited in all [Link] the date of the martyrdom of
Basilia,about whosefife nothing is known.54
The so-called FruSkaGora stonemasons[SancfiQuattuor Coronatifare mentionedin
the MH for the Sth of November, and the samedate appearsin the preservedpassio. One
of thesePannonianmartyrs is omitted in the manuscriptsof the MH - Simplicius. It is
interestingthat Simplicius was originally also omitted from the passiodedicatedto the
Pannonianstonemasons,and was recordedin the passio subsequently,at a somewhatlater
[Link] is possibleto determinethe approximatedate of this interpolationthrough
comparisonwith the citations inthe MH. As the passio itself is datedvery early, probably
as early as the 4th century, and as it has been determined that the MH oiginated in the mid
5th century,the aboveinterpolation can be assignedto the period after the compilation of
the [Link] must thus be hypothesizedthat the compiler of the martyology, utilizing various
earlier sources,cameinto contactwith the martyrs' actsof the Pannonianstonernasons,in
which the fifth martyr was not yet [Link] the entry inthe MH was formed
accordingto the original text of the passio.))
The last listed in the calendarof saintsis the Sirmian saint [Link]
commemorativeday is the 25th of [Link] contrastto later legends,which omit her
true provenience,in the manuscriptsof the MH Anastasiais designateda saint martyred in
Sirmium.)o
This concludesthe survey of the MH . The citationshave all been strictly according
to the edition of De Rossi, ignoring all the inegularities that are abundantin the
martyrology. The difficulties faced by the first researchershave thus been outlined; led
astrayby the imperfectionsof the manuscriptsthey occasionallydrew incorrect conclusions
(asin the caseof Tiballi).
For somePannonianmartyrs no additional data exists,while extensivepassionesare
preservedabout others. Those without actsof martyrs are Eusebius,the sevenSirmian
female saints,Fortunatus(omitted from the Passio of Donatus, although he belongsto
Donatus'groupof martyrs),Montanus,Maxima, Sabbatia,Agrippinus,Secundusand
Basilia. Informative articles(mainly commentaryon vari_ous martyrologies)about these
poorly known martyrs were written by the Bollandists.5i More extensiveliteratureabout
them did not develop due to the lack of [Link] contrast,martyrs with preserved
legendsbecamethe subjectof lively discussion,and greatnumbersof scientific works have
beendevotedto them. The Bollandists also wrote about these,publishing legendsand
critical commentaryto the original tex$.58 Despite certaindeficienciesin the earlier works,
the publicationsof the Bollandistsremain an anthologicalundertakingin a certainmanner.
The analysisof citationsfrom the MH has shown a fairly large number of martyrs
from the region of the [Link] amount seemspa_rticularlylarge in
comparisonto the numbers of Norican or even Dalmatian martyrs.)e The number of
Pannonianmartyrs would be even greaterif various other lessreliable data, mostly of
legendarycharacter,were [Link] this information is in fact dependable,
and the calendarof Pannonianmartyrs could thus be more extensive,as is shown by the
list of S. Ritig.60It must also be suggestedthat victims existedfor whom no written
recordsare preserved,and the list of Pannonianmartyrs should not be considered
absolutelyfinal, although it is acceptableto a great extentbecauseof the argumentationon
which it is [Link] namescontainedin this list attestto the stratified ethnic composition
of the PannonianChristian [Link] than Greek names(such as Synerotas,
Demetrius,Anastasia),there are quite a few Latin names(such as Montanus, Fortunatus,
Donatus,Quirinus).

r62
 THs Htsrony on Eenly CHnrsrreN CorvrlauNmes rN CoNTTNENTaICnoerre.

Connectionswith Judaismare shown by the cognomenSabbatia,which is of Jewish ori-

gin.6l The image that can be createdabout the earlierPannoniancommunitieson the basis
of the preservednamesthus indicatesan early spreadof Christianity among the Latin
population.
The reports in the MH contain only the dies natalis in terms of the datesof martyrdom.
There is no data whatsoeverabout the emperorsor the persecutionsthat they set in action.
In order to achievea more precisedating of the martyrdoms, it is thus necessaryto consult
more extensivelate Roman sources,primarily the legendsabout the Pannonianmartyrs.
The legendsof martyrs, in contrastto data from martyrologies,representa broader
record about the martyrs themselvesand the period in which the martyrdom [Link]
limitations of theselegendsconsistof their exclusively religious aim, to which the textual
context is [Link] have limited value as historical sourcesand even
from the point of view of literature. As a rule, the texts of the legendsare extremely
standardized,formed accordingto appropriatedpatternsthat were modified to fit the life
storiesof various martyrs. Thus, in legendsone comes acrossso-called common sections
- contentspresentin almost all passionesthat often correspondevenin terms of the
manner of expression(thus we speakof establishedmannersof expressionof individual
elementsthat createa specialphraseologyin the actsof martyrs). Generalsectionscan be
consideredto include:bzthe dating of the martyrdom, characteristicsof the extentand force
of the persecutions,the reactionof Christiansto the approachingdanger,the descriptionof
the region in which the persecutionoccurred,information about the local persecutors,the
mention of the official paganreligion, emphasisgiven to the opinions of the martyr about
the pagangods, notation of the social statusand occupationof the martyr, data about other
Christiansin the areawhere the main eventsoccurred,a descriptionof torture inflicted,
information about the constancyof the martyr to his faith, admiration of Christian
staunchness,a descriptionof the mannerof execution,a descriptionof the place and
mannerof burial of the remains,the mention of miracles - particularly varioushealings
(somemiraclesare mentionedat the very end of a passio, such as healing relatedto
consecratedgraves,but otherscan also be found in other sectionsofthe texts, such as
miraclesperformed by the future martyr either prior to or during the legal process).63
The legendsabout the Pannonianmartyrs with their stereotypedcontentsexhibit the
above characteristicsof [Link], there are certaindeviationsin
individual legends,i.e. not all "common" sectionsare always present,and someatypical
datamay appear,which hencehave particularvalue. As an examplewe cite the so-called
common sectionsin the Passionesof St Pollio and St Quirinus:

L o c i c o m m u n e s o f t h eP a s s l o o f S t P o l l i o :
The martyrdom is datedto the reign of the emperorsDiocletian and Maximian:
"...in civitate Cibalitana die quinto Kalendarum Majarum, jubentibus Diocletiano &
'Maximiano Imperatoribas... (...in
" the city of Cibalae,5 days before the calendsof
May, by order of the emperorsDiocletian and Maximian...) - PassioS. Pollionis,
Itr.
The extent of the prosecutionis describedvery extensively;firstin Sirmium, and then in
Cibalae. The citation of clericsis noted as a generalsign of the scopeof the persecution:
"Probuspraesesimperata sibi persecutione,a clericis sumsitexordium..." (After he
was orderedto carry out the persecutions,the praesesProbusbeganwith the
clerics...)- [Link].I.
There is no report about the reactionof the Christians.
The descriptionof the region where the persecutionoccurredis fairly exhaustive:
"...ad urbem Cibalitarum pervenisset,de qua ValentinianusChristianissimus
Imperator oriundus essecognoscitur,& in qua superioripersecutioneEusebius
ejus-dem ecclesiaevenerandusantistesmoriendopro Christi nomine, de morte & de
diabolo noscitur triumphasse."(...he cameto the city of Cibalaewhere, asis known,
the most Christian emperorValentinian was born, and where in a previous
persecutionEusebius,the veneratedhead of the church there, dying in Christ'sname,
triumphed over deathand evil.) - Passio S. Pollionis,I.

163
 FR,[Link] rHe SUNor Jusflce

Information about the local prosecutorsis contained in the above cited report about the
extent of the persecution.
fire official pagan religion is cited in general terms:
"...ut non cessetdeos & Principes blasphemare." (...they do not refrain from
oiticizing the gods and rulers.) - PassioS. Pollionis,l.
The martyr considersthe pagangods to be empty idols:
"...deumex ligno & Iapide..."(...godsof wood and stone...)- PassioS. Pollionis,
tr.
The statusof the martyr is cited exactly:
"Probuspraesesdixit: Quod fficum geris?Pullio respondit: Primicerius Lectontm."
(The praesesProbus asked:What office do you hold? Pollio replied: I am the first
lector.) - Passio S. Pollionis,n.
Certain Pannonianmartyrs are cited by name in the Passio of St Pollio: Eusebius (in the
section cited above describing the location of the martyrdom), Montanus and Irenaeus. The
Christian community of Cibalae has the first mention of lectors who addressthe Christian
faithtul.
There is no specialdescriptionof the torture. This can, however, be consideredto be only
deathat the stake.
The martyr's tenacity is clearly emphasizedby his refusal to offer sacrifice to the pagan
gods:
"Ego hocfacturus non sum, quia scriptum est: Sacrifrcansdaemoniis,& non Deo,
eradicabinr." (I will not do that, as it is written: he who sacrificesto demonsand not
to God shall be destroyed.)- PassioS. Pollionis,IIJ.
Admiration is expressedby a desireto realizefurther the vinues of the famous martyrs:
"...deprecamurdivinam potentiam, ut nos eorutn meritisparticipes esseconcedere
dignetur." (...we pray to Almighty God to condescendto let us participatein their
meritoriousacts.)- Passio S. Pollionis,\1.
The-martyrdom itself was described exactly:
"...flammisjussit eum exuri." (...it was orderedthat he be burned lin flames].) -
[Link],W.
There is no data about the burial.
There is no mention of miracles.
&)
h\
t/

L o c i c o m m u n e s o f t h eP a s s i o o f S t Q u i r i n u s :
The martyrdom of Quirinus is dated to the reign of Dibcletian and Maximian:
"Per lllyricurn vero Diocletianus sacrilegispraeceptis in Christi populum hostiliter
saeviebat,addito tyrannidi suae Maximinno in regnoparticipe, qui & suam rabiem, &
Diocletiani per omnemlllyricum ostenderet."(Throughoutlllyricum, Diocletian
savagelyattackedthe Christian population with sacrilegiouscommands,adding his
tyranny as a co-ruler with Maximian,.who had exhibited his and Diocletian'swrath
throughout all of Illyricum .). - PassioS. Quirini,I.

1&
 THe Hrsronv oRElnLy CHnrsrreNCovrrr,ruNrrxINCoNnNENTAL
CRoen.q,

The martyr's dies natalis was cited at the end of the passio:
"Passltsest beatus Quirinus episcopusSiscianus,martyr Christi, sub die pridie
Nonarum Juniarurn,." (The blessedQuirinus, bishop of Sisciaand martyr of Christ,
was martyred the day before the nonesof June...) - Passio S. Quirini,Y.
The intensity of the persecution was particularly emphasized, as can be seen from the
above.
Quirinus attempted to escapefrom the approaching threat:
"..egressusest a civitate,&fugiens comprehensus est..." (...heleft the city and was
capturedin his flight...). - PassioS. Quirini,il.
The description of the area in this text is very interesting. Two Pannonian provinces and
their capitalsare mentioned,as well as cities along the Danube, as in the following:
"...ad ripam Danubii ad singulascivitates(ducebanr)... " (...along the banks of the
Danubefrom city to city...) - PassioS. Quirini,[tr.
Information about local persecutionscan be found throughout the entire text, specifically
referring to two provincial officials, Maximus and Amantius. A common citation of them
follows:
"...Maximus Quirinum episcopurnjussit ad Amantium praesidem, ad primam
Pannoniam deduci..."(...Maximus orderedthat bishop Quirinus be taken to the
praesesAmantiusin PannoniaPrima...): PassioS. Quirini,fr.
The official paganreligion is mentionedseveraltimes. One example:
"Respice& agnoscepotentesessedeos, quibus Romanorurn servit irnperhzrn. " Q.{ote
and acknowledgethe powerful gods worshipped by the Roman Empire.) - Passio
S. Quirini,ll.
The opinions of the martyr regarding pagan deities are perhaps best expressedby the
following text:
"...contraDei praeceptajubet servosChristi diis vestris immolare, quibusegonan
servio, quia nihil sltnt." (... againstthe commandmentsof God they ask that the
servantsof Christ make sacrificeto your gods, which I do not serveas they represent
nothing.) - PassioS. Quirini,ll.
The function of Quirinus is clearly noted:
"...beatusQuirinusepiscopusSiscianus..."(..blessedQuirinus,bishop of Siscia...)-
PassioS. Quirini,ll.
Quirinus indicatesthat there are other Christians in his community during discussionswith
Maximus, and in another section of the text Christian women from Pannonia Prima are
cited:
"...Christianaemulieres,cibum,potumqueobtulerunt ei." (...Christian women
broughthim food and drink.) - PassioS. Quirini,lY.
No detaileddescriptionof the torturesexists,merely a brief mention of a beating:
"Tunc Maximus praesesjussit eumfustibus caedi." (The praesesMaximus then
orderedhim flogged.) - Passio S. Quirini,tr.
The constancyof the martyr is emphasizedthroughout the entire text, and one citationis
offered:
"...veremodo sacerdoseffectussum, si me ipsum vero Deo sacrificium obtulero."
(...I truly have becomea priest, if I sacrificemyself to the true God.) - PassioS.
Quirini,ll.
Admiration is expressedthrough gatheringat the grave of the martyr:
"...ubi major estpro meritis ejusfrequentia procedendi." (...becauseof his merit, there
were more frequentvisits.) - PassioS. Quirini,Y.
The manner of martyrdom is emphasized in the orders and only the execution itself is
described:
"..jussit sancto Dei Sacerdotivelfamulo molam ad collum ligari & influvii Sibaris
undas demergi." (...he orderedthat the holy priest or servantof God have a millstone
placedaround his neck and be thrown into the waves of the river Sibaris.)- Passio
S. Quirini,Y.

165
 Fnov rHe lNvrxcrsI-eSunro rue SUNor Justrcs

The site of burial is specifically noted:

"Sedipsumsancturncorpus in basilica ad Scarabetensem portam depositum..."(This
sameholy body was placedin the basilicaby the Scarabetangates...)- PassioS.
Quirini,Y.
One of the miraclesoccurredwhile he was in prison:
"Media autemnocte apparuit splendormagnusin carcere." (A greatlight appearedin
the prison in the middle of the night.) - PassioS. Quirini,III.

NB: The archaic forms of the letters c and s in the cited passio
have been replaced by modem forms. All else has remained
[Link] pronounced variant of the vowel i (caseswhere
the vowel i is pronouncedasj) appearsas the graphemej.
Morphological irregularities are not particularly frequent, only in
some individual verb forms (sumsit in place of sumpsit in Passio
oll.l, for example).

This survey of the "common" sectionsillustratesthe mutual elementsof the two

[Link] among atypical data include the
indirect mention of the religious hierarchy of Cibalaein the Passfoof St Pollio, and data
aboutthe administrativedivisions of Pannoniain the Passio of St Quirinus. Such special
data also appearsin legendsabout other Pannonianmartyrs, either in the "common-"
sections(which thus attain particular contextualvalue and nuances)or in other sectionsof
the texts.T\e Passioof St Synerotascontainsspecialdata mentioning the origin of the
martyr and his arrival in the Sirmian [Link] information correspondsto the historical
situationconcerningthe marked influence of easterninhabitantson the formation of the
Christiancommunitiesof [Link] Passio of St Irenaeusmentionsthe Catholic
characterof the Sirmium community, that of St Donatusdata about the Pannonianclergy, St
Ursicinuscontainsmention of a private estateoutsidethe city, and the Passio of the Four
Crowned has exceptionallyimportant noteson Pannonianquarriesand stone-carving.
The Passionesof St Pollio and St Quirinus, which we have usedto illustrate the
stereotypicalcharacterof the legendsof the martyrs, are the only two that speakof
Christiancommunitieson present-day Croatianterritory. Such a small number of preserved
legendscorrespondsto the numerical figures from the MH, wherethe greatestnumber of
martyrs were connectedto Sirmium.
The most important questionsin relation to the actsof martyrs concernthe
authenticityof the eventsnarratedin the legends,i.e. the historical evaluationof the sources
[Link] classificationarising from historical evaluationof the actswas first made
by H. Delehaye.64As this division has remainedfundamentaland as the legendsof the
Pannonianmartyrs were also included in this scheme,the historical authenticityof these
legendscan be evaluatedon the basis of Delehaye'scriteria. His classificationsystem
divides the legendsinto six groups, eachfurther group within the division being further
from the rigorous criteria of historically valid [Link] is clear from the groups to which
the Pannonianlegendswere assignedthat they are not included among sourcesof the
highestvalue, but nonethelesshave a certainhistorical value.
The preservedlegendsabout the Pannonianmartyrs belong to groups 3 and 4 of
Delehaye'[Link] legendsabout Irenaeus,Pollio, Quirinus, Synerotas,
Donatusand others, Ursicinus, and the Pannonianstonemasonswere assignedto group 3.
The legendsabout Anastasiaand Demetriuswere placedin group 4.
A generalcharacteristicof Delehaye'sGroup 3 is its inclusion of legendsthat are
later revisionsof original [Link] sourceof theselegendswould thus be some
[Link] to the degreeto which alterationshad beenundertaken
(revision of original or already revised, secondarydocuments),the legendsof this group
are characterizedbyminor stylistic modifications or major changesin content.
Legendsof Group 4 originated without a basisin written sources,as opposedto the
legendsof the previous group. Their contentsare the result of combinationsof real and
[Link] legendsof this group are called historical romances,and this is a
very [Link] historical elementin them is reducedto a minimum. It can

r66
 THs Hlsronv or Ennly Cunrsnlx CorrauuNrrrss
rNCoI{TTNENTAL
Cno.q,rre

nonethelessUeperceivedin the namesof the martyrs, the datesof their executionand the
eventualexistenceof a cult site.
The contentsof the actsof the Pannonianmartyrs primarily determinestheir
classificationinto Delehaye'sgroups 3 and4.
The legend of St Pollio reports on the persecutionof Diocletian. After legal processes
againstthe Christiansof Sirmium, the praesesProbusturned to the neighboring
communitiesand in Cibalaecondemnedthe first lector of the community there, Pollio. Most
of the passio consistsof a dialoguebetweenthe praesesand the condemned- the dialogue
is actually a freely organizedrecord of the [Link] Passio of St Pollio containsno
interesti4gadditions such as descriptionsof amazing [Link] is limited to a
recapitulationof the legal process,offered in a very extensiveform. This strict limitation of
the contentsindicatesthe authenticityof the source,although this passio is consideredless
reliable in the modern literature(particularly in comparisonwith the Passio of St Irenaeus,
evaluatedas the most dependablePannonianlegend).65The recapitulationof the legal
processshows that the compilers of this text had knowledge of the original court records,
hencethe legendjustifiably belongsin Delehaye'sgroup 3. The martyrPollio was executed
by burning in the vicinity of his city.
The Siscianbishop Quirinus was executedin PannoniaPrima, in Savaria,accordingto
the legend. The legend was recordedon the basis of recordsreporting a double
interrogationand trial - the first in Sisciaand the secondin [Link] the secondlegal
process,the martyr Quirinus was thrown into the river with a millstone around his neck.
The Passio of St Irenaeusis distinguishedfrom other legendsabout the Pannonian
martyrs by its very pure form, while the Passio of St Donatus offers a stereotypicalreport
about the legal [Link] legendsabout the martyrs Synerotas,Ursicinus and the
Pannonianstonemasonshave more [Link] Passio of St Irenaeusreports
on the bishop of Sirmium who was executedduring the persecutionof Diocletian. A great
part of the text is occupiedby the dialoguebetweenthe praesesProbusand the accused
[Link] text is evocativeof an official legal process,which was probably noted in
original [Link] representedas a very young man, but also as aardent and
steadfastChristian. When he refusedto sacrificeto the pagangods, the praesesProbus
orderedhim executedby sword and thrown into the river [Link] legend of St Donatus
and four other Pannonianmartyrs recapitulatesthe legal caseagainstthem. As a
disproportionately large part of the text is devoted to the trial of the Pannonian martyr
Hermogenes,thepassio should in fact be termed the Acts of St Hermogenesand [Link]
the martyrs from this legend were members of the Pannonian clergy. The events are dated
to the period of Diocletian. The legend of St Synerotasspeaksof Sirmium. Most of the text
is characterizedby a particular narrative vitality and an unusual story. The stereotypical
legal dialogueoccupiesa lessersectionof the text. The legend speaksof the humble
gardenerSynerotas,who was brought before the pagancourt becauseofthe revengeofan
offended woman whose immoral lifestyle he had [Link] was executedby sword.
The legend of St Ursicinus containsa more extensivedescriptionof the legal caseagainst
the Pannonianmilitary tribune, the Christian Ursicinus. His place of binh was noted in the
legend as the town of-Sibentumin Upper Illyricum. On the basis of the descriptionof the
court case,it canbe concludedthat it took placein Sirmium. Ursicinus was executedwith a
sword. The dating is not entirely [Link] legendsof the Pannonianstonemasonsrefer
to Diocletian'spresencein Pannoniaand his encounterwith the skilled stonemasons
Symphorianus,Claudius, Castorius,Nicostratusand Simplicius. They met the emperor's
wishes, carvedvarious sculpturesand decorativeornamentsfor him, and confirmed their
inspired skill. As Christians,they refusedto carve a statueof the god Aesculapius,and
were condemnedand [Link] were closedalive in lead casesand thrown into the
river. As can be seenfrom the presenceof Diocletian, the event is dated to his period. The
legend of the Pannonianstonemasonsis very extensiveand freely formed. The official
report, which was probably a part of its basis,has been modified until it is unrecognizable.
It is nonethelessconsideredthat the legend speaksof actual events,and that other ihan the
lames of the martyrs certainother data (about the geographicregion, Pannonianquarries,
-
the craft of stonemasonry)atteststo its correctattribution to Delehaye'sgroup 3.
Two legends(about St Anastasiaand the martyr Demetrius) have characteristicsof
historical romances,and are included in group 4. The actual occurrenceswere entirely

t67
 FRoM THE INVINCIBLE SUNTo THs SUN oF JUSTICE

ignored and minimized in them. The events were placed elsewherethan in Pannonia, and
figures appearthat have absolutely no relation with these martyrs.
After consideration of the historical value of the acts of the martyrs, the period of
their origin must be [Link] early Christian legendswere preservedin mediaeval
[Link] example would be the numerousmanuscriptsin which the legendsof the
Pannonianstonemasonsare [Link] earliestof thesemanuscriptg-isfrom the 8th
century (ParisCodex no. 10861).The othersare dated somewhatlatei.6 The legendsof
other Pannonianmartyrs are similarly locatedin various [Link] aspect
that must be investigated concernsthe thesis of the classical origin of the legends of the
martyrs. Is it possible to speak with certainty about the creation of the legends as early as
the late Roman period? Did they then exist merely as ideas or did they already have a
literary form? Hagiographicliterature provides a positive answerto [Link]
passionesof Delehaye'sgroup 3 were undoubtedly createdin the classicalperiod, as they
are in fact more unrestrained alterations of documentscreatedin the period of the
[Link] thus must have been composedwhen the original sourceswere still well
preservedand generallyknown.
The legendsabout the martyrs Irenaeus,Pollio, Quirinus, Synerotasand the
Pannonianstonemasonscan be dated to the 4th century. The earliest of them is perhaps the
legendof St lrenaeus,which transmitsthe court proceedingsin a very pure form. The date
of Irenaeus'death in the legend correspondsto that in the MH. The phrase [Link]
catlnlica6T indicates the first half of the 4th century, when Orthodox oriented bishops were
in chargeof the Sirmian community. When the Arian bishop Germinius was placedas the
head of the Sirmian community in the mid 4th century, it becamea markedly Arian
community. The adjectiveCatholic was alreadywell known in the 4th [Link] rarely
appearsin the pre-Constantine period in the preservedliterature, although the term was
known then and usedby certainreligious writers. Its appearancein the 4th century could be
entirely expecled and would not contradict the suggesteddating of the passio.
T\e Passio of St Pollio is dated to the secondhalf of the 4th century,in the period of
the emperor Valentinian I, who is mentioned in it. It may have acquired its literary form
prior to this, in the first half of the 4th century. The preserved version was probably written
in the period of V_alentinian, although certainmodifications and supplementscould have
beenaddedlater.6eThe mention of Valentinian as the most Christian ruler would make
senseonly if thepassio had been written in his period. If, for instance,the text had been
written a century later, Valentinian certainly would not be emphasizedin this manner, as the
chronological distance would enable an more exact perception of his character and
behaviour. In terms of his character,Valentinian I certainly does not deservethe title of
most Christianruler, and the sameis true of his behavior, particularly if one considershis
religious toleranceor lack thereof. However, the composerof the passio who wrote in the
period of Valentinian'sreign ignored the negativeaspectsof the emperor,and in the text
devotedto the Christian community of Cibalaeshowedhim in the best possiblelight,
certainly becausethe emperor had been bom in Cibalae.
The compilatory character of the acts about Quirinus is indicated by the report about
a double trial. Evidently the compiler utilized various primary sourceswhich were then still
preservedand [Link] terminusante quernfor the origin of the passio is certainly
the transportof the relics of Quirinus to Rome, which occurredat the beginning of the 5th
century. The text mentions the grave of Quirinus at Savaria, and there is no information
abouthis remainsbeing moved. Only a later addition to the Passio of St Quirinus mentions
the translationto Rome. Hence,the original text of the legend can be datedto the second
half of the 4th century.
Other than the martyr himself, only tfe emperor Maximian is named in the Passio of
St [Link] administratorof the province remainedanonymous,other than his rank
of [Link] dating of this text to the 4th century is supportedby the introductory note
'
that Synerotaswas a Greek citizen who had settledin Sirmium. The fairly expressive
contentsof the legend allow a hypothesisthat the data about the immigration of Syneroks
had not been taken from some official record, but that it had been preservedorally. Such
settlementfrom easternareaswas a common phenomenonin the 4th century. Later, in the
5th and 6th centuries,the influx of [Link] it seemslikely that the

168
 THs Hrsronv op Eenly CHntsttRttCovtvtuNtrtBsrNCoNrrNsNral Cnoere

author of the legend emphasizedthe foreign origin of Synerotasin a period when such
settlementin Sirmium was normal. He could then comparethe tradition with the actual
situation,concludingfrom their congruenceabout the accuracyof the story.
The legendsabout the Pannonianstonemasonsoriginatefrom the earlier phaseof the late
Roman period. The main argumentfor dating this text as'earlyas the 4th centuryis the
Latin in which it is written, partibularlythe utilization of technicalterms and citationsfrom
the Gospel of St Matthew from a tranilation prior to the MH.
The dating offered by F,ggerfor the legend of St Donatus [et al] can be [Link] was
the casewith the actsof [Link],the origin of the Passio of St Donatuscan be
consideredin terms of the translationof the relics of the martvr- While the transferalof the
relics of St Quirinus representeda terminusante quemfor the origin of his passio, for St
Donatus and the group of martyrs it was a terminuspost quem. The'relics of the Pannonian
cleric Donatus,and those of Romulus, Silvanus,Venustui and Hermogenes,arrived in
northernltaly at the beginningof the 5th [Link] aftbr the depositionof the relics, the
legend about the Pannonianmartyrs was written on Italian soil. Both R. Egger and S. Ritig
considerthattheactsofStDonatuswerewrittenunder'influenceof the PassioofSt
Pollio.7oTheir opinionsdifferedin that Ritig consideredthe Passioof Donatus
contemporaryto that of Pollio, while Egger datedit later.
tt is difncirtt to datethe lesend aboullhe martvr Ursicinus with certaiiltv. A somewiiat
later origin of the legend coul-dbe indicatedby the distortion of the nam'efbr the iown
where the martyr was born - [Link], the dating accordingta indictionesthat
appearat the end of the passioindicatea later origin.
Two Fannonianlegendsthat belong to Delehaye'sgroup 4 (St Demetririsand St __
Anastasia)also originatedsomewhatlater, but certaifistill in the late Rom?u1'period.7l
Data about the period of the executionof individual saintsare ambng the most important
information that can be derived from the legendsof the martyrs. They do not cite [Link]
martyrdom, but rathermerely the day and month. The year of martyrdom had no liturgical _.
importance,so it could be ignored. However, Christian communitiespreserved
remembranceof the imperial persecutorsand their namesare also cited in the legends.
The majority of Pannonianmartyrs died in the period of Diodetian. The persecutionof .
Diocletianis mentionedin the legendsof Irenaeus,Pollio, Quirinus,Donatus[et a1],the'
Pannonianstonemasons,Anastasiaand Demetrius (the emperorsDiocletian and Maxiri'riari
are mentionedindividually or together).The year 304 has been aqceptedin the literatureas
the date of the executionof Irenaeus,Pollio, Donatus(and the oth^ermartyrs from this acta),
Anastasiaand [Link] beginning of the Passioof Pollio, /z where previous
martyrdomsin Sirmium are mentioned,is art important sourcefor deducingthe
chronologicalsequenceof the executionsof the Pannonianmartyrs. As this section'
includesfhe phraie a clericissumsitexordium,l3 it follows that ihis persecutioirwas'also
directedagainlay membersof the community, i.e. that this was the 4th persecutionof'
Diocletian in the spring of 304.74The sequencein which the martyrs are listed in the Passlo
of St Pollio correspondsto that in the MH . The priest Montanus was the first to die, on the
26th of March,304, followed by the bishopIrenaeus(6 April) and Pollio (28 April). As
can clearly be seenfrom the MH,\aymen as well as clergy died in this persecution,which
indicatesthe 4th edict. The wife of the priest Montanus, Maxima, was the first recorded
non-clergy to die. Along with the clericsDonatus (and his accompanyinggroup of martyrs
cited in his acts)and Demetrius,the anonymousSirmian female saintsare cited in the MH.
The death of Anastasia,and thoseof martyrs about whose lives there are no data (Sabbatia,
A^[Link],Secundus,Basilia) should also be placedin the year'304, when all the citizens
of the Empire were exposedto persecution.
The other martyrs that are known from citationsin the MH andthe preservedlegends
were executedin variouspersecutions.
- It is entirely certainthat the first among the PannonianChristiansto die was the bishop
of Cibalae,[Link] is mentionedin the MH andin the Pcssjo of St Pollio, but no leg-
erd is preservedabout him. From the citation inthe MH it would be possibleto conclude
that Eusebiushad died in the sameyear 4qPollio, as the martyrs are listed togetherunder
the [Link] the Passioof St P;11io,75however, it is cleaily statedthat E:usebiushad
been martyred in a previouspersecution,but which one is [Link] placementof his
deathin the 2nd century certainlyis unacceptablebecauseof the late Christianizationof

r69
 FRoM THBINVINCIBLBSUNTOTHB SUXOTJUSTICS

thePannonian [Link] thepossiblepersecutions in the 3rd century,againconsidering.

td; a;-1!j;fcon-"Crsion of thi Pannoriianarea" it seems that the periodof Valerianwould
be the dateof
-----'Th;ilartyrdom
mosdf[kely the martyrdom of Eusebius.
of thePannoriian stonemasons should,accordingto the legends,be
relatedto a visif by Diocletianto [Link] Diocletiaq_wqnq!-present in Pannoniain
thefall of 3O4,a sbmew[qtlatermartyrdomof the so-calledFruSkaGorastonemasons ln
306hasbeensuggested.T6
The legen-d-of St Synerotasdateshis mqtyr-dgmt_othe-peryd-of the emperor
Mutimian. C-ertainopini6nshavesuggested that this refenedto GaleriusMa,[Link]
6rfiaiy"-t*t"r iittaceain thepifrodof thePersecution - mgstprobably
of Diocletian
in [Link] Gdirius ruled the Pannonianregi94(includingSirmium)[Link]
i"hi.h iodd elphin thelargenumberof victimsbf Diocletian's persecutions), in the.
iigin* ae"scribiirg the marty:rdoms from 304,DiocletianandManimianarementioned
;d;tfi * ihJori-ginatorso:fthe persecutions. Galeriusis mentionedindependentlymerely
- Augustus
as - in the Passio of St Synerotas'
he exactyearoi tne aeattiof Ursicinusis dfficult to [Link] thepassloitself'
his deathwasdaiedaccordingto the consulates of DalmatusandMaxentius,which is
iiiio*.tiy pre"isefor legendiof martyrs..The [Link]
Maxentiuiarenot noted eitherat the_-beginningof the 4th centuryor in the secondhalf of
irc ita in ttt" consular lists.77Onty thE nameof Maxentiusappears in theconsular
tilte,s at the beginningof ttre4th century- the emperorMaxentiuswasconsul
"Jniury
iilir *";;"t
6uriim6. tf it is hypothesized thlattheauthorof thi:passdowasreferringt9 Maxeltius'
r.*nO ronsulatefr6in 309,the sted indictionesdonbt conespondto this [Link] year
-- Ursicinus'
of deaththusremainsunknown.
- -T5gr"attytOom
of St Quirinusis relatedto [Link]
other,rnoiereliible sources,dredeathof Quirinuscaqpqplacedin the periodafterthe.
prtr"tution of Diocletian,in the [Link] greatChristlanpoethrdentius doesnotcite
f#;;;i'd;itfi;;ffi;h, duringtliereign-of
b"i pt"reritrr martirdom the
[Link]
/'St
firsfverses,Prudentius relatedQuirinusto Sisciaanddid not mentionSavariaat all.
[Link] theyear308for qgirinus'martyrdom,anddes-cribed the death of the bisho.p, -
;fjil;jil asAiOFruOentiusls0 This yearis more_ acceptablein termsof thedate,the4th
oi iuiy,' .it.a in the MH. Laterthat yeai, on the 1l th of November,the [Link]:qi9i
cameundertherule of [Link] Pannonia till then,hence$9 dlting
i*. ttt MH ugr"etwiththeotherdataabolt Quirinus,whois thusconsidered thelast
Fannonian [Link] writerfrom a somewhat later period(the 6th century)
who mentionsSi Quirinus, Gregory of Tours, offered no_new information concerning the
rfit;Ail"iQuiinus. Life AItnb othercitedwriters,Qregor.y of Toursdescribedin
Iltuii miiJty tni Aeatbloydrowning,but importantdataaboutthe circumstances of the
executionareomitted, El

maltyrs:
chronologyof thePannonian
Thetablebelowshowsthe suggested
Martvrs: Dateof martvrdoml
Eusebius 2EApril259?
Montanus, Maxima 26March304
henaeus 6 April304
Donatus,
Fortunatus, Romulus,
Venustus,
Silvanus, Hermogenes, 9 April 304
anonymous
Demetrius, Sirmian
tbmalesaints("Seven
Virgins")
Pollio 28April 304
Sabbatia 4 July304
Agrippinus,Secundus 15July304
Basilia 29 August304
Anastasia 25December 304

170
 Cnonne
Tse Hn'ronvor ElRlv CHntsrnuCouuuNlnesw CoNTINEMAL

Ursicinus 14August(year?)
Pannonianstonemasons 8 November306 ?
synerotas 307?
23February
Ouirinus 4 JunLSQE-

Although all of *re abovecitedmartyrswereundoubtedlyhistoricalfigures,the

historicalrldity of Irenaeusand Synerolasareadditionallyconfirmedby epigraphic
monuments from [Link]
The martyrsfrom the communitiesof CibalaeandSisciahavea yery Proryinentplace
within the gineral list in both the formal [Link] the formal sense,the
persecutiori's
'of beginandendwith them - the first known martyr-wasfrom the community
CiUatae anddhelastwasfrom [Link] thecontextualsense,thedataaboutthefirst
Pannonian mdyr, Eusebius, hasa specialimportanceasit indicates$9 $eye-lopment of the
Cibalaean comriuhityin the'mid3rd century.-It certainly did not lag behin{ lhe Sqqip
community,for whiih no informationaboulpossiblemartyr,s in this_period- [Link]'At
thistimeSirmiumdid not yethavetheimportance it acquiredthroughDiocletian's.
tenitorial-administrativereorganizationof the [Link] lack of citationin sources
aboutpossiblemartyrsin the 3rd centuryperhapsieflectsleality. Th_us the history_ofthe
Christiancommunit! of the entire Pann6nian region truly begins with the martyrEusebius
from Cibalae.
While it knownfor Eusebiusmerelythathe wasa bishop,muchmoreis knownabout
two othermartyrs,[Link]'scharacter andsocialstatusaredelineated in
his preserved l6gend, and for quirinus, information is available bottr in 14e l9ee4 and in
theworksof certainvery [Link] is debatableasto.wheth_e.r-Quirinus
wassorenownedthath; attractedtheattentionof JeromeandPrudentius or did theywrite
abouthim because of theirconnection with Pannonia. St Jerome might have singledoutthe
Siscianbishop because of his own origin. It is known that Prudentius had been the
administrator of anunspecified provirice,andexactlybecause of his panegy{rc to Quirinus
to find hyiothesesin theliteraturethathe hadbgen-governor
it is po-s-sible of Pannonia
Savii.E3If this werenot the case,it still seemspossiblethatthefameof Quirinuscould
havepromptedhim to dedicateahymn to thesaint.
Ce'rtainveryvaluablemonuments attestto thespecialpositionof-bishopQuirinusin the
lateRomanpdrioa.A portraitof Quirinusis preserved on 9,n9very beautifulsilver
reliquarynow in theGiadocathedlalandprobablyin Aquileia-originally. [Link].
shoivnih the companyof saints(Cantius'groupof [Link])who
wereworshipped,'espicially in Aquileia,in [Link]
cult of Quiriirirswasevidentlyveri developedin the 5th centuryin theregionof Aquileia,
andthehigh degreeof reverence led to thepreserved artisticim€e'
The otf,.ermonumentrelatedto Quirinuscomesfrom [Link] is thefamous
inscriptionthatwasdiscovergd at theendof thelastcenlury{ the site ad catacumba"r, atthe
cult siteof thefirst apostles,Ss It is considered thatthis inscriptionmentioningQuirinus
stoodon thesaint'sgi'avein Romeandthatit provesthetranslationof theremainsof the
martyrfrom Pannoriia to Rome,asis alsoindi-cated by thelatteradditionto thePassioof
Quirinus.s6 Considering the historical events at the trinsition from the4th to thq 5$
cinturies,andtheclosecontacts betweenPannoniaand Italy throughouttheentirelate
Romanperiod,whicharereflectedfurtherin thedevelopedcultsof otherPannonian
martyrsinnorthernItaly andin Rome,it seemsthattheRomaninscriptionmusttruly be
relatid to [Link] the connections of Quirinusto
Rome,which wasalsonot6din the analyses of theMH, canbe solvedthroughthe -
reliabiiityof therecordandfurtherthroughtheinscriptionaswell astheadditionto the
originalicts. In termsof thecitationin thl rVZtitself,althoughit musthaveoriginatgdafter
the-translation of Quirinusto Romeaccordingto thedateof thetext,thel9is no n-eed to
seekproofof someconnection to [Link] citationof Romeinthe MH, according to the
conl;lti" thi.h it .pfi;i,-ir [Link]*iiv ietatea sT
toQuirinus.
"ot

r7l
 FnorarHe INVTNcTBLE
SuNro rHs SUNor Jusrtcp

The martyrs of the community of Cibalae,Eusebiusand Pollio, did not arousethe

interestof classicalwriters as did Quirinus, hencethe Siscianbishop can be consideredas
the most prominentrepresentativeof the formative phaseof the early Christian
communitiesin Croatia. Quirinus can be comparedwith the famous representativesof the
Sirmian community, Demetriusand Anastasia,whose cults extendedbeyond their local
frameworks and were interwoven into the foundationsof a broaderregional development
of mediaevalChristianity.
The two preservedlegendsabout the martyrs from Cibalaeand Siscia,despitetheir
orientationto religious mannersand their stereotypicalforms (as is shown by the sections
in common), offer data that is interestingin the context of church history and also general
secularhistory. As is noted in the analysisof the Passioof Pollio, datain it about the
courseof persecutionsin Pannoniais of [Link] mention of two provincial
governorsin the Passio of Quirinus indirectly refers to Diocletian'sterritorial-
administrativedivision of [Link] insertedin the lists of
provincial governors88only on the basisof the citation in the passlo, so thislegend is
included amongthe hagiographicsourceswith unequivocalhistorical value.6vThe
reliability of historical datafrom hagiographicsourceshas also been confirmed through
epigraphicfinds. eoThus even when epigraphicconfirmationis lacking, as in the caseof the
Pannonianadministratorsin the Passioof Quirinus, nonethelessit can be assumedthat the
datafrom the sourceare accurate.9lSuchseculardatafurther enableknowledge about the
early Christiancommunitiesto be placedin a clear historicalframework.
On the basisof analysesof more extensivesourcesabout the persecutions,the
legendsof the martyrs, in conclusionof this discussionof the beginningsof the creationof
the Christian comrnunities,it is possibleto offer very generalconclusionsabout the
characterof the first early Christian communitiesin Pannoniaas a whole, and hence,in
Croatia. The already noted data from the Passro of Irenaeusabout the Catholic characterof
the Sirmian church can be taken as a standardfor other [Link] probably, as
thereis no contradictoryinformation, the Pannoniancommunitieswere Catholic orientedat
the [Link] were also large in terms of members,as is shown by the greatnumber
of known martyrs (with varied social status)and citations,such as the ore in the legend of
the Four Crowned, noting the large numbersof imprisoned [Link]

II. The Period of the DevelopedEarly Christian Communities

In theearliestphaseof theformationof Christiancommunities, a doubleinfluence

couldbe notedfor the Pannonian region- influences from theNearEastandGreeceand
influences from northernItaly. Connections bothto the eastandthewestcanalsobe noted
in theperiodof developedChristiancommunities. Relationswith theneighboringprovince
of Dalmatiaare poorly researched [Link] only appears in the 6th centuryabout
connections with Dalmatia,causedby thestagnation of thePannonian region.
Relationswith theNearEastareillustratedby bishopsof easternorigin(theSimian
bishopsPhotinusandGerminius).Arianism,asthe mostsignificantheresyof the4th
century,primarilycharacteristic for easterncommunities, alsoverypowerfullyseparated
thehereticalbishopsof thePannonian communities from themainlyCatholicoriented
[Link] activitiesof the Arianbishopsandthe questionof theratioof
strengthbetweenCatholicandArian formsof Christianityin the Pannonian regionis
certainlythemostinterestingthemediscussed by preserved literarysources. The
connections with Italy intensifiedduringthe4th century,culminatingin the activitiesof
Ambrosiusof Milan. Otherthanthe attestedcontactsof Ambrosiuswith theSirmian
community,thequestionof his possibleinfluenceon eventsin thecommunities locatedon
-present-day Croatian,tenitory is of particularimportance.
Liststakenfrom literarysourcesrepresent thebasisfor thestudyof Pannonian
Christiancommunities in the4th, 5th and6th centuries. Themostcompleteepiscopal list is
preserved for theSirmiancommunity(themostcompletein comparison to theremaining
Pannonian bishoprics,but actuallyitselfveryfragmentary), while a smallnumberof names
is knownfor [Link] episcopal list of Sirmium,derivedfrom reliable

172
 THs Hrsrony oF EARLYCsntsrrlN Co\arrauNltlEstti CoNttlqsNrel- CnoelA

sourcesand -acceptedby modern scholarsfromZelller and Nagy to Vuli6, Leclercq,Btatoi

and [Link] followins names:
After the bishop-martyr Irenaeu-s,who was killed in 3O4,the first participantat a_church
council from the Pannoniaaregion was the Sirmian bishop Domnus. He appearsin the list
of the signatoriesto the Councilof Nicaea:
"ProvinciaePannoniae
DomnusStridonensis."94
"Pannoniae.
D omnus P annonie nsis."95
His identity as bishop of Sirmium is confirmed by a primary source,St Athanasius,who
mentionsDomnus of Sirmium among other bishops in the w,ork Historia Arianorum ad
monachos.96
The next bishop of Sirmium to be mentionedwas Eutherius,a participantat the Council
of Serdica:
"Eulheriusa Pannoniis.'97
The primary sourcefor Eutheriusis St Hilarius, who mentions him in his list of bishops.98
Numerous sourcescontain information about bishop Photinus. He is also often
mentionedin Mansi's collection of the Acts of Councils (e.g. in descriptionsof the
Councils of'Milan, Rome, Sirmium..,).99Primary sourceswould include Socrates'History
of the [Link]
Much information is also preservedabout bishop Germinius. This bishop is cited in
sourcesfor a period of longei than twenty y_ears. He is usually me-ntionedtogetherwith the
Pannonianbiihops Valensand Ursacius.l0l Many classicalwriters wrote aboutGerminius
and the othertwo.lo2
Bishop Anemius was noted as a participantat the Council in Aquileia in"ipt. The well
known statementthat Sirmium was the capital of Illyricum camefrom him. tur
The other known bishopsof Sirmium are not cited as having attendedchurch councils.
They are insteadmentionedin Papal epistles,and an anonymousSirmian bishop is
mentionedin a fragrnentof the historian [Link] Corneliusis mentionedin the 16th
epistleof PopeInnocent.104 Thetitleof anotherletterofthesamepopementionsBishop
Laurentius: ilnnocentiusLaurentio episcopoSeniensi".l05B^ishop-Sebastianus is mentioned
in the addressesof two epistlesof Pope Gregory the Great.l06 The titles of both lettersare
identical: "GregoriusSebastianoept^s_copo Resiniensi". The anonymousSirmium bishop
appearsin Priscusfragmentno. 8. lu/
Much lessdata are availablefor the other Pannonianearly Christian [Link] is
more suitable'tospeakof individual namesrather than episcopallists.
Other than the first bishop and martyr from Cibalae,there are no citationsin the sources,
making it appearasif there were no other [Link] completelack of information makes
it almost impossibleto researchthe religious history of Cibalae.
There is also almost no information about the bishopric in Iovia. The only name
traditionally connectedto Iovia is the bishop Amantius, a signatoryof the Council in
Aquileiain-331.108
Only one certainname is availablefor the bishopric in Mursa - bishop Valens.
Numerous citationsexist for him, as he was one of the most active participantsin the
lengthy conflict betweenArianism and Orthodoxy. As the sourcesabout bishop Valens are
numerous,it is sufficient in this context to note that much attentionwas paid to him by such
prominent religious writers as Socrates,Sozomenus,Athanasius,and Hilarius.
Severalreliable namesare preservedfor the Sisciancornmunity. In the period after the
bishop-martyr Quirinus, active Siscianbishops are mentioned as participantsin church
councils.
The Siscian'bishop Ivlarcuswas a participant of the Council of [Link]'s
^Councils
collection of Acts of lists him as a signatory: "MarcLlsab Asia,de Siscia";l@in
anotherlist he was cited as'."MarcLtsab Asia-de Fisiia"'110 and finally in the alphabetical
list of the council participantsthere is a correctionof the previous citations: "Corrigea Savia
de Siscia".lI I The exact citation of the dioceseof Marcus is given by a primary source,St
Hilarius:
"52)Marcusa Suaiais $i5giq".ll2

t73
 FRoM THEINVINCIBLESUNTo THESUNoF JUSTICE

Bishop Constantiusappearsat the Council of Aquileia in 381. He is noted several

times in Mansi's collection, first in the list of participants and later as an active member in
the discussions.113
Johannesand Constpntinus appear in the 6th century at participants in two Councils
at Salonain 530 and 533. Si5ii's publication of the Acts of thesecouncilsincludes the
following: "JohannesepiscopusecclesiaeSiscianae..."arnd"Constantinusepiscopus
ecclesiai Sisc|ono"...".l14
The bishopric of Bassianae,outside of Croatian territory, must also be mentioned.
An anonymousbishop of Bassianaeis mentionedin the 6th century.ll5 1" citation is
related to the foundation of an archbishopric in Justiniana Prima. The new archbishopric
replaced the former ole in Sirmium and its dioceseincluded a part of the region which was
onceunderSirmium. l16 4 6irltonric in Bassianaeis not mentionedprior to the f$ century,
and thosewho have datedits foundation earlier, suchas Szal6gyi,are [Link] /
The first question related to the cited incomplete lists of bishops, and whose
attempted solutions were particularly prominent in emlier literature, concernsthe possible
supplementationof these lists. Earlier authors attempted to supplement the Sirmian chrono-
taxis with various names listed among the signatories of the late Roman church councils, as
well as with the legendarybishopsof the lst century. Szaldgyimade the greatesteffors in
this and suggestedthe greatestnumber of names.r16He also tried to supplementthe
chronotaxesofthe other [Link] those ofother authors
deservedetailed comment becauseof the fragmentary nature of the lists as shown above.
As was stated above, not a single leader of the Christian community of Cibalae can
be cited with certainty after the bishop and martyr Eusebius. Szal6gyi nonethelessnoted one
name frequently cited in the acts of the church councils that could refer to a bishop of
Cibalae. This is the Pannonian bishop Gaius, who is often mentioned in the sourcesas a
representativeof Arianism together with the Arian bishops Valens, Ursacius and
Germinius. While the diocese is usually noted by the names of the latter three, such a
designationis missing for Gaius. He was, however, mentioned as a Pannonianbishop, and
as the leader of some Pannonian communities. It is true that a Pannonianbishop called
Gaiusis frequently^mentionedin the compilation of Mansi as well as in the primary
[Link] Szaldgytconsideredhim to be a bishop of Cibalae: "Suscipi.o me non
levispulsat, Pannonium illum Episcopum, nomine Gajum, Valentis, & Ursacii, ac Germinii
in propugnanda haeresi Ariana sociutn, de quo saepius hactenus mentionemfecimus,fuisse
Praesulem [Link] tntly believe that the Pannonian bishop named Gaius, the
comrade of Valens, Ursacius and Germinius in defending the Arian heresy, who has often
beenmenioned here,was the leader in Cibalae."t/o 5r4{*9's opinion about the bishoir
Gaius could perhapsbe accepted, although other attributions can also be found in the
literature. T. Nagy, for instance, has suggestedthat the Arian Gaius was the bishop of Iovia
before the arrival of the Catholic oriented bishop {man1iu5.l21
The chronotaxisof Sisciawas also the subjectof similar [Link] the five
reliably attestedSiscian bishops, the first tlree were from the 4th century, while Johannes
and Constantius were mentioned in the 6th century. A large gap thus exists in our
knowledge of the Siscian chronotaxis, as no citation of a bishop is known from the 5th
century. Certain authors of religious-historical synthetic texts have attempted to supplement
the Siscianchronotaxis at least partially.
Szal6gyi attempted to fill a hiatus between the reliably confirmed bishops Marcus
and Constantiuswith the citation of certain bishops whose names were recorded at the
Council of Ariminium (Rimini) in 359: "Inter EpiscoposArianae perfidiaepatronusfuere
ex lllyrico in SynodoAriminensi anno [Link] Valens, Ursacius,Germinius,Gajus,
Migdonius,p Megasius,Certae sunt omnium istorum sedes,praeterquam duorum
postremorum,Migdonii, & Megasii: namValens Mursensem,Ursacium Singidunensem,
GerrniniusSirmiensem,Gajus, ut supra conjecimus, Cibalitanam sedernoccupabant.
Migdonius, & Megasius cum lllyricianifaerint, tum eosdetnPannoniosfuisse...lAmong
the bishopssupporting the Arian heresyat the Synodheld in Ariminium in 359,were
patrons from lllyricum, Valens, Ursacius, Germinius, Gaius, Migdonius and Megasius.
The diocesesof all of them are certain, exceptfor the latter two, Migdonius and Megasius.
Valens held the see of Mursa, Ursacius that of Singidunum, Germinius Sirmium,

174
 THs HtsroRy on Eenly CgnlsrteN CorrauuNtrrss tN CoNTINENTALCnoet,q

Gaius,as we concludedearlier, Cibalae. Migdonius and Megasiuswere not merely

Illyrians, they were Pannonians."l22 71rssentencebefore this makes it clearthat he was
speakingof the bishopric of Siscia: "...Sisciaepost Marcum, D ente ConstantiumArianos
sedisseEpiscopos...Atquinam hifuerint, nunc indagamus./Therewere Arian bishopsin-
Sisciaafier Marcus onh b"|or" ionstantius...We siall now discusswho they migh{6s."122
This lengthy quotationillustratesthe attemptsof Szal6gyito supplementthe lists of bishops
from [Link] and Megasiusare also mentioned together [Link],Valens,
Gaius and certainother bishopsln a letter from 359 cited by Hilutiut.124 However,
SzalSgyiwas not successfulin finding any correspondingindividuals for the 5th century.
J. ZelLlersuggestedthat Vindemius, a participant of the Council of Grado in 579, should
be considereda bishop of [Link] Vindemius was a signatory to the acts as Vindemius
[Link] also appearedlater in the sources,at councils in 589 and 590.
Zeiller cites Paulus Deaconus,who reports that a certain Vindemius participated in the
[Link] to be a bishop from Istria, wi,ttrwhich Zeiller
[Link] toZeiller, this would have been a Siscianbishop.1251X" hypothesis
of Zelller about Vindemius as the last known bishop of Sisciahas not been received
particularly well in the [Link] theory of M. Suiiplacing the dioceseof
Vindemius on the island of Brijuni seemsmost [Link]
A secondquestionabout the Pannonianchurch is also closely related to the fragmentary
characterofthe extant lists ofbishops. This refers to the problem ofthe bishop oflovia and
the Iovian bishopric in [Link] levels of researchinto Iovia must be distinguished,or
rather two mutually relatedproblems:the first concerningthe very existenceitself of a
bishopric in Iovia (on the basisof various data in the sources),and a secondaryproblem of
the location of this bishopric (which arisesonly after one acceptsthat the sourcesactually
do refer to a bishopric in lovia).
The thesisabout a bishopric in Iovia originatedon the basis of council actsin which the
designationloviensium appearsnext to the name of Bishop Amantius, a participantat the
Council of Aquileia in 381. Certainsources,however, stateNiciensrsin placeof
[Link] Are there two different bishops in this case,or should one of the citations
be rejectedas inaccurate?Judging by the many unclearplacesin the council acts(to
mention only various forms of the sameniune, which can be deformed out of recognition),
either alternativecould be [Link] is, however, a third citation relatedto Amantius.
In the new edition of the actsof the Council of Aquileia (CSEL 8213,l98Z), in place of the
cited form above,he is now listed as Amantius episcopusLotovensium.126
Other than the council acts,accordingto the very convincing argumentsof Egger,
anotherimportant sourcefor the sameAmantius who was presentat the Council of
Aquileia wbuld be a lost inscription from a northern Italian sarcophagus.l29lsvia is ns1
cited anywhereon this inscription, althoughfrom the contentsit can be hypothesizedthat
the bishopric of Amantius was located in [Link] one then searchesthrough the
sourcesfor somebishop Amantius from Pannonia,one immediately comesacrossthe
alreadynoted citation about Amantius from Iovia. Thus indirectly, through an analysisof
the contentsof the inscription on the sarcophagusof Amantius, the doubtful data about a
bishopric in Iovia appearsin a new light.
If one acceptsthe existenceof a bishopric in Iovia, it is further necessaryto solve the
questionof the position of this bishopric. Egger consideredthat of three PannonianIovias,
only one could have been an [Link] would be the Iovia locatedbetween
Poetovio and Mursa, the only one designateda civitas, while the other two Iovias were
merely modestroad stationsand could not have had the rank of a bishopric.l31 gungslisll
literature,however, containsother opinions in terms of the location of the late Roman
bishopric. T. Nagy, using Egger'scriteria of the size and importanceof the city,
hypothesizedthat the Iovian bishopric was at Het6nypuszta(a site with important Roman
rjmainsl. l32 A large fortified settlementcould havebeen locatedhere, a ciiltas in the late
Roman [Link] such a settlementwould exceedthe dimensionsof an ordinary road
station,an early Christian basilicacould have been locatedin it. Other Hungarianauthors
also claim thatihe bishopric of Iovia was locatedat Het6nypus26.133In wfiat mannercan
the thesisabout an episcopalseeat present-day Ludbreg be defended?If it is

t75
 FROM THE INVINCIBLE SUNTO THE SUN OF JUSTrcE

known that Hungarianearly Christian, and in generallate Roman finds are very numerous
and rich, while they are scarcein Croatia,then the extensivefinds from Hetdnypusztado
not representan argumentfor the location of a bishopric in this town. other croatian sites,
suchas Sisak, Osijek and Vinkovci, also have very scarceearly Christian finds (in the
senseof a lack of early Christian architecture),but nonethelessno one considersthat Siscia,
Mursa and Cibalaeshould be relocatedelsewherebecauseof this. Naturally, the problem of
the location of Iovia is particularly prominent becauseof the existenceof several
settlementsof the samenamein a relatively small [Link], the scarcityof early
Christianfinds (a generalcharacteristicfor northem Croatia) cannotbe a proof againstthe
existenceof the bishopric of Iovia in Ludbreg. This should not be taken to meanthat there
were no bishopricsin Hungary, indeed, there were many of them. The abundantfinds,
particularly ofearly Christian architecture,confirm the existenceofbishoprics on
Hungariantenitory. They have unfortunatelyremainedwithout confirmation in the literary
sources,as mention of them has not been preservedin the existing acts,and as the corpus
of late Roman sourcesis both limited and well researched,there is faint or no chanceof
confirming certainHungarianlate Roman bishopricsthrough the literary records.134
It appearsthat both the historical circumstancesand the period in which Amantius of
Iovia was mentionedwould support Egger'[Link] bishop was only one of the
mediatorsand transmittersof northern Italian influencesinto the Pannonianregion in the
period of St Ambrosius of Milan. Data about the date of burial from the lost sarcophagus
bf Amantius indicatethat the bishop was activein Pannoniain the last decadesof the 4th
century,exactly in the period of Anemius, the prot6g6of Ambrosius in Sirmium. As is
known, St Ambrosius of Milan took radical actionsas an opponentof Arianism, and
through his personalintervention,the Catholic orientedAnemius was placedas [Link]
of the Sirmian [Link] act of interferencein_thereligious politics of Illyricum is
reportedby the biographerof Ambrosius, Paulinus.135Paulinusexplicitly [Link] the
arrival of Ambrosius in Sirmium to consecrateAnemius as bishop. He also mentionsthe
hostile attitude of the Arians (under the protectionof the empressJustina),who did not
agreewith the selectionof Catholic Anemius. Paulinus'story at this point reachesanecdotal
pioportions - all attentionis given to the unusualeventof an Arian girl attacking^
[Link] information that Paulinusdoesnot transmit but which is evident from his
text is the significanceof Ambrosius' actsin the context of religious relationsbetween
Milan and Sirmium. Ambrosius' actionswere outsidethe bounds of the existing church
practiceand cannons,as the church in Sirmium (then raisedto the level of a metropolitan)
ivas autonomousfrom northern Italy in the religious-legal senseand in particularhad the
right to independentorganizationof its own hierarchy. This activity of Ambrosius outside
of his own diocesehas been greatly emphasizedand discussedin the modem literature, as
I'Milan was at this period the administrativecapital of the
in this quotationfrom Jones:
West, but its ecclesiasticalpre-eminence was due lessto this fact than to the dominating,
not to say domineering,personalityof its bishop, Ambrosius. His most extraordinary
assertionof his authority was to consecratea bishop of Sirmium in 376. No canonor
ancientcustomjustified this interferenceof the bishop of Milan in the affairs of a church
which lay not only in anotherprovince but anotherdibcese."136git actionsin Sirmium can
only be explainedas resulting from the force of his personalityand his great authority, but
do not denotethe subjectionof the Sirmium region to the jurisdiction of Milan. This was
merely a matter of temporary influence on church politics in a region otherwise
autonomousin mattersof religion andjurisdiction.
The Catholic bishop of Siscia,Constantius,is also mentionedin the sameperiod
along with Anemius of Sirmium and Amantius of Iovia. As was the casewith the previous
two Pannonianbishops, Constantiusof Sisciaappearedat the Council of Aquileia in 381,
where he actively participatedin discussionsabout Arianism and joined the other Catholics
in denouncingfaniaius.l37 As far as is known, Arian bishops w-erenot active in Siscia,in
contrastto Mursa and Sirmium, and Constantius'orientationmay be consideredas the
continuationof already confirmed church politics. Nonetheless,as hasbeen illustrated at
length with citationsof the hypothesesof SzalSgyi,Siscianbishops supportingArianism
can perhapsbe recognizedin certainbishopsaccompanyingValens, Ursaciusand
[Link] this case,the situationin Sisciawould be similar to that in Sirmium, where
after a period of Arian domination, there was a Catholic reactionand the installationof a

176
 THe Hrsronv op Eenlv CHnlsrtaN Covuuxtrtes tN CoNrlunNreL Cnoela

Catholic bishop. Further questionsthat could be askedin this context concernpossible

connectionsbetweenAmbrosius of Milan and the bishop of Siscia,[Link]
literary confirmation of any connectionexist?
As a Catholic bishop and participantat the Council of Aquileia, Constantiuswas
undoubtedly in contactwith Ambrosius of Milan. The correspondenceof the latter with
severalnorthem Italian bishops over whom he had direct influence is known, and his letters
addressedto other individuals are also [Link] theseletters are two written to a
certainConstantius,who has not beenidentified with [Link] fact, there is no proof
that the two letterswere evenintendedfor the sameindividual. The first letter to
Constantiusis datedto 379 in the critical edition of the letters of Ambrosius. As the letter
mentionsthe recentappointmentof Constantiusas a bishop, this was not a secular
individual. Another bishop named Constantius(Arausicanus)is also mentionedfor this
period in addition to the bishop of [Link] to one sectionof the letter, however,it
may not have been addressedto either of the two bishopsnoted above. Ambrosius
entrustedhis prot6gdConstantiuswith the duty of caring for a Christian community near
the small town of Forum Cornelii, urging him to visit it more frequently. This would
obviously mean that the episcopalseeof Constantiusmust have been locatedsomewherein
the vicinity of this [Link] author of the commentaryto this letter acknowledgedthat
he cannotdeterminethe dioceseof Constantius.138The seiond letter addressedto
Constantiuscontainsabsolutelyno data about the possiblelocation of the bishopric, being
concernedentirely with theoreticalmatterssuch as the reasonsfor certaindifferences
betweenthe Old and New Testaments.l3911in4ign1es nothing about Constantiusas an
individual. Although it can be hypothesizedthat both letterswere written to the same
person(as was suggestedby the author of the commentary),this is not necessarilythe case.
It is possiblethat the secondletter to Constantius(published as no. 72) was written to the
bishop of [Link] this were true, then Constantius,like Anemius and Amantius, would be
connectedto Ambrosius of Milan, and the restoredOrthodox orientation of the Pannonian
Church would have attaineda specialcompactnessas reflectedin the very similar
convictionsof theserepresentativesof the Pannoniancommunities.
A particularly important elementin the study of the early Christian Pannonian
communitiesis the position the representativesof thesecommunitiesheld within the general
developmentof the ChristianChurch. The cited chronotaxesattestto the small number of
bishopsknown. Much more data has been preservedboth about the developmentof the
hierarchy and the numbersof clergy in certainother regions of the Empire whose
developmentwas more peacefulthan in the Pannonianprovinces(such as the neighboring
dioceseof Salona).The activity of individuals is much more important than the number of
representatives, and accordingto such a criteria, a community with a fragmentary
chronotaxiscould have a much more important role than thosewith attestedcontinuity but
less activerepresentativeswho were not particularly prominent in terms of their attitudes
and beliefs. The Christian communitiesof Pannoniahad a disproportionatelymajor
importancein and influence on the eventsof the 4th century in comparisonto the quantity
of known [Link] is indicatedby the presenceand role of Pannonianbishops
at church councilsduring the 4th century. The Arian bishops of the Pannoniancommunities
in fact transformedthe 4th centuryinto their century, as is rightfully emphasizedin the
literature.l40Severalhistorical circumstancesled to such a [Link] emperors
very frequently visited or stayedin Sirmium, and hencepassedthrough all Pannonia,in the
4th [Link] would naturally affect the developmentof the entire region and strengthen
the self-confidenceof the local clergy, who consideredthemselvesobliged to determinethe
proper form of faith for their [Link] profound devotion to Arianism partially
developeddue to the sojourn of Arius in Pannonia.l4l 16" unwaveringtenacityin retaining
Arianism in the midst of the Catholic West might have been engenderedby a certaindesire
to emphasizetheir individuality. This can perhapsbe glimpsed in the classicalsources,
where the pragmatismof the Arian bishopsis emphasizedrather than their statusas
theologiansand philosophers.
The most renownedArian bishop, Valens of Mursa, was presentat numerouschurch
meetingsthroughout a long period. He first appeared,togetherwith Ursacius,at the Synod
of Tyre in 335. They cameinto conflict with St Athanasiusthere, which is an important
sourcefor their activities. In fact. no documentsor texts whatsoeverof Valens and

177
 FnorrarHs INVTNcTBLE
S uN ro rHE SUNoR Jusrrce

Ursaciusare preservedthat could show their theological [Link] of what we know

of them comesfrom the reports of their [Link] again appearas important
participantsat the Council of Serdicain 343.
They are further known to have been at the Councils in Milan in347, Milan in 355,
and Ariminium in 359, as well as at the Sirmian assembliesof the 350s (where the so-
[Link] Sirmienserwere enacted).It is not certainwhether they were presentat the
Synodof Rome in369, where they were denouncedand excommunicatedby Pope
[Link] is not known whether they left Pannoniaafter this or what happenedto them
later. Their sympathizerGerminius of Sirmium also disappearedfrom religious sourcesat
this time, and he was not excommunicatedat the Synod of Rome in 369 given that he had
modified his Arian doctrine.
The position of the other Pannonianbishopsis reflectedin their participationat the
most important church councilsin the 4th [Link] Domnius of Sirmium was at the
First EcumenicalCouncil of Nicaeain 325, which indicatesthe greatextent of
Christianizationof the Pannonianregions,particularly consideringthat very few bishops
from the I;atin West were presentat Nicaea.
Thosepresentat the centralcouncil of the 4th century at Serdica,probably held in
343 (differeni datesare recordedin various sources),1a2in"1u6"6 the C'atholicMarcus of
Sisciaand Euteriusof Sirmium and the Arian Valens of Mursa. As the Catholics and the
Arians were physically separatedfor the first time at this council, the abovebishops were
actually at two different councils;Valensjoined the primarily easterngroup, while Marcus
and Euteriusremainedfaithful to the westem tradition. This dimensionof the Council of
Serdicais particularly emphasizedin religious history as the first clearly expressed
separationof the Christian Church into Easternand WesternChurches,which would
continueto intensify at other councilsin the 4th and later centuries.l43Valens of Mursa
was especiallycensuredby the Orthodox bishopsat the Council of Serdicafor an attempt
to take over the seeof Aquileia. The descriptionof this deplorableev_ent, as given by St
Hilarius, hasresultedin the negativeevaluationof Valens' [Link]
In a period after the Arian domination,three Catholicsappearedat the Council of
Aquileia in 381: Constantiusof Siscia,Anemius of Sirmium, and Amantius of Iovia. This
was the council for the Western Church and the council of the EastemChurch was held at
Constantinople;this shows how the processof separationbegun at Serdicahad continued.
Thesecouncilsin 381 are particularly cited for their final condemnationof the remaining
Arian bishops,after which this heresylost much prestigeand importance.
It should be noted that the Arians' different doctrine about the natureof the Holy
Trinity was merely the most important, but not the only heresypresentamong the
inhabitantsof [Link] hereticalteachingsof bishop Photinusabout Christ were
influential evenafter his banishmentfrom Sirmium.
The image of the Pannonianearly Christian communitieshasbeen derived from data
about the bishops,the leadersof [Link] known about the religious
beliefs ofthe ordinary people. This is not a specialcharacteristicofthe Pannonianregion,
but is rather a generalrule for knowledge about the early Christianperiod. For instance,at
the Council of Serdicathere was no discussionabout the convictionsof the massof
believers:"This period was dominatedecclesiasticallyby the power and authority of
[Link] find nothing in the Serdicadocumentsconcerningthe religion of the masses
of the [Link] later EastemOrthodox belief that the authority of the church is diffused
amongalllts members,bishops,clergy and peoplehad not yet come into prominen.".t'145
Someillumination into the questionof the level of theologicalcomprehensionof
ordinary believershas been noted for the Sirmian community, in the form of a preserved
discussionbetweenHeraclianus,a common member of the church, and Germinius, the
bishop: Altercatio Heracliani laici cum Germinio episcopoSirmiensi.146As was statedby
Gabridevii, this document "...indicatesin an extremelylucid mannerthe interestof various
elementsof the Sirmianpopulationin theologicaldiscussion,or ratherin the political-
religiousquestionswhich were definitelyrelatedto suchthemes."t+/ ll ls interestingthat
the layman Heraclianusdoesnot agreewith the bishop'sviews and has his own opinions.
However, this is the only such documentin all the preservedsourcesfor the Pannonian
Church to mention the beliefs of the ordinary [Link] eventhe

178
 THE HISToRY oF EARLy CHRrsrrANCoMMuN[rss rN CoNrrxsNtel [Link]

preservedepigraphicmaterial can offer much illumination on this topic (and especiallynot

for the Croatianregion, where early Christian epigraphicmonumentsare rare).
,Literary sourcesreferring to religious and secularhistory contain severalchronological
referencesindicating the possiblecontinuationof the early Christian communities(all these
religious or historical sourceshave alreadybeen cited in this text). Theseconsistof
relatively scarcedata about bishopsin the 6th [Link] the hypothesesof T6th and Zerller
are omitted (about the bishopsVigilius and Vindemius), then only a few fragmentsof data
remain. The bishopsJohannesand Constantinusof Sisciaare mentioned for the years530
q{ _533.Their participationat the Councilsof Salonaindicatesthat the Sisciancommunity
had beenattachedto the archbishopricof [Link] mention of Sebastianus,probably the
bishop of Sirmium, in the late 6th centurywould probably representinformation about the
fall of Sirmium. Data about an anonymousbishop from Bassianae,who was subordinateto
a new archiepiscopalsee,would also indicatethe decline of Sirmium's [Link] is
possibleto statethat the religious-historical recordsfrom the 6th century offer more infor-
mation about the disappearance of religious organizationin Pannoniathan about its conti-
nuity. Nonetheless,theserepresentdependableproof about the existenceof individual
parishes.
[Link] secularhistory and to eventsin the Migration Period are much more
numerous.ta6 Thesetexts are extremelyimportant for data on the continuity of the Roman-
ized populationin this period. Various theoriesabout the late classicalcontinuity of the
Romanizedinhabitantsof Pannonia,which are particularly numerousin modern literature,
are derived both from datain literary sourcesand archaeolosical1in6.. 149The fact that
thesetheoriesprove the continuity of Romanizedpopulatiois in Hungary is particularly
important, as this in and of itself indicatesthat in more southernregions (e.g. Croatia)this
continuity must have beenyet more marked.150Severalargumentsin favor of a theory - of
continuity, taken from the works of E. B. Thomas, will be presentedas a conclusion.
The book by Thomas about Roman villae in Pannoniais a classicalwork on provincial
[Link] author hypothesizedthe gxistenceor adaptationof areasfor religious
purposesin an entire seriesof structures.l5l In a chapteron the continuity of the Roman
villa, she hypothesizedtheir continuedexistencethroughout the 5th century. This would
imply that the late Roman indigenouspopulationand the newly arrived barbarian
inhabitantslived together.
In a review of the early Christian archaeologicalfinds from the Hungariansectionof
Pannonia,Thomasrelatedcertainfinds to a continuedexistenceof the late Roman
population. Thesefinds include disk broochesbrought by PannonianChristiansfrom the
Holy Land as pilgrimage [Link] are particularly numerousin cemeteries
152
4-P9qrh and Fenekpusztadatedto the 6th and 7th centuries. 1n u similar review of early
Christianfinds, Thomas datedmany objectsto the 5th and 6th centuries.153
- Although the possibility of the existenceof individual barbarianChristian groupscannot
be excluded(to whom certainearly Christianfinds are attributed),Thomasbelievesthat the
early Christianmaterial canmainly be attributedto the [Link]
considersthat particularly in certainsmall areas,the continuity of the Romanizedpopulation
can be proven to extendfar into the mediaevalperiod.
_Similar opinions are held by many [Link] concurwith a theory of continuity,
whichis also generallyacceptedin the modem literature on this topic.
.In the light of such conclusions,and consideringthe few literary reports about the
existenceof early Christian communities(particularly in Sirmium and Siscia)in the
southernPannonianregion, it can be consideredcertainthat thesecommunitiesexisted
throughout the entire 6th century, adaptingthemselvesto new conditions, as is shown by
the inclusion of Sisciawithin the metropolitanof Salona.

179
 Op Nsponteorvoc suNcA Do suNcA pRAvDE/ Fnou rHr INvTNctBLESUNro rsn S uN oF lus'IIcE

p. 181
l. Antoninijan carice Salonine, revers [no.38]
Antoninianus'of the empress Salonina, reverse
2. Privjesak u obliku ribe [no. 18]
Pendant in theform of afish
3. Fibula u obliku ribe [no. 17]
Fibula in the form of afish

p. 182
4. Rombidna fibula [no. 29]
Rhomboidfibula
5. Pedatnakapsula [no. 32]
Seal box
6. Svjetiljka[no.80]
Reprodukcijeu boji Clay lamp
Color photographs 7. Predmet nepoznatenamjene fno.7?l
(fotografije/photography: Nenad Kobasii) An object of unknown purqose

p. 183
8. Svjetiljka [no. 108]
Qlay lamp
9. CaSaIno. 173b]
Beaker
10. Ukrasnaploda[no.73]
D ecorative aPPliqueelement
11. Kristogram[n o. 1931
Christogram

p. 184
12. Zidna oplata [no. 104]
Wall plaster
13. Fibula [no.122]
Crossbowfibula
14. Dno brondanePosude[no.149]
Base of a bronze vessel
15. Majorina cara Vetranija [no. 195]
Maiorina of the emPeror Vetranio

p. 185
16. Dno staklenePosude[no.35]
The base of a glass vessel
17. Folis cara Konstantina I., avers [no. 136]
Fottis of the emperor Constantine,obverse
18. Mala bronca cezaraKonstancijaII., revers[no.209]
Small bronze coin of the c&esar Constantius II,
reverse
19. Folis caraJustinijana,avers [no.112]
Follis of the emqeror Justinian

p. 186
20. SemisacaraHonorija, revers [no.91]
Semissisof the emperor Honorius, reverse
21. Solid caraValensa,revers[no.183]
Solidus of the emperor Valens, reverse
22. Tremisa cara Antemije, revers [no.92]
Tremissisof the emperor Anthemius, reverse
23. Solid cara Romula Augustula, revers [no. 174]
Solidus of the emperor Romulus Augustulus,reverse

180
 Repnoouxcunu eorr / CoLoR PHoToGRApHS

',i

:::.]
,i

.
.

181
Oo NgposieorvocsuNCADo suNcApRAVDE
/ F nov rHB INvlNctsI-BSUNro rnn S uN oF JusrlcE

r82
REPRODUKCUE
u BoJr / CoLoR PHorocRApHS

l, '
E' ,*
I

".',
 sUNCADo sUNCApRAVDE
OD NEpoBJEDrvoG SUNTo rHE S ux or,'Jus't'tcE
/ F noiv rss INVrNCrtst-E,

l5
REpRoDUKCUE
u BoJr/ Cor-oRPsorocRApHS

r85
 SUNCA
OD NEpoBJEDrvoc pRAvDE/ F non rHE,INvtNcrsr-ESUNto tHg S uN or JusrtcE
Do SUNCA

20 2t

186
 THE ARCHAEOLOGICAL MATERIAL OF THE EARLY
CHRISTIAN PERIOD IN CONTINENTAL CROATIA
(BrankaMigotti)

I. Introduction

The territory of present-daycontinentalCroatia - borderedon the west by Slovenia,the

north by Hungary,the far eastby Serbiaand the southby Bosniaand Herzegovina- was,
until the end of the 3rd century, the areaof the Roman provincesof Upper and Lower
Pannonia(ParutoniaSuperior andInJbrior) and Dalmatia. This geographicaldivision was
also valid for the period of the 4th century and further, despitethe fact that after 297 the
sectionsof Pannoniain what is now nofthern Croatia were called PannoniaSwia and
Pannlnia Secunda.l
The early Christianperiodbeginsafter 313 in the classicsense,but its first spiritual,
organizationaland symbolicmanifestations canbe saidto have appearedin the 1stand 2nd
[Link] considerthe lower boundaryof eventheoreticalpossibilitiesof recognizingan
early Christian presencein continentalCroatia to be the 2nd century, and the reasonsfor
such an approachwill be explainedfurther in the text. Leaving asidethe protrlemsof the
divisions of archaeologicaland historical periods and the beginning of the early mediaeval
periodin varioussectionsof the RomanEmpire, I considerthe upperboundaryof the early
Christian horizon in this region to be the end of the 6th and beginning of the 7th century, as
the first early mediaevalstatesof the Slavic tribes were createdin this period.r
Researchinto the early Christian religious history of Pannoniahas a long tradition rich
in discoveriesbasedon abundantsourcematerial or modified written [Link]
finds of early Christian material remainsdiscoveredby Hungarian archaeologistsbetween
the two warssupplemented theseresults.5At the sametime]the earlyChristianperiodis
the most poorly researchedarchaeologicalphasein the Croatian part of Pannonia(i.e.
continentalCroatiain its entirety). Systematicexcavationsof early Christian siteswere
never undeftaken,and the only text that discussedthe early Christian finds of northern
Croatia was a generalsurvey that could not encompasseither the breadthor the complexity
of this period.6The resultis as could be expected- a distorledconceptionthat
archaeologicalmaterialfrom the early Christianperiod in continentalCroatiais
[Link] veracity of such an image canjustifiably be suspected,on the
basis,for instance,of comparisonswith the Hungariansectionof Pannoniaand its richer
archaeologicalmaterial. It is not merely that this is the samenatural,historical, and
geopolitical unit as the Croatiansectionof Pannonia,which was the first to be convertedto
Christianity, but a greateramount of written sourcematerial existsfor the period of early
Christianity here than for [Link] an at least equalrepresentationin archaeological
material would be the leastthat could be [Link] asidethe natural
decayof archaeologicalremains,their removal from Croatia, and their destructionfor
utilitarianreasons,aboutwhich rvholestudiescould be written, the main reasonfor the
poor representationof early Christian objectsin the archaeologicalmaterial of continental
Croatia remainsthe lack of [Link] argumentsfor such a claim are
required,let one of them be the site of Strbinci at Budrovci, where rescueexcavationsin the
recentperiod have uncoveredtracesof two early Christian cemeteries.8
 FRoM THEINVTNCTBLE
S uN ro rue Suu oF JusrrcE

The senerallack of researchinto late Roman cemeteriesin Croatiais a great

hindrancet6 the discovery of early [Link] the situation-inthis regard
is considerablymore favorable in neighboring Hungary, the 6ystematicclassificationof
finds from the 5th and 6th centuriesis an as yet unrealizedobligation of Pannonian
archaeologyas a whole. Obstaclesto this have beenremoved to a ceftain extentby the
rejection(although still not absolute!)ofthe long believedfallacy that Pannoniaas a
country was desertedand impoverishedin the archaeologicalsensefrom the 4th century.10
Archaeologistswho work in this period primarily attemptto recognizeand distinguish
finds on the basisof ethnic and cultural characteristics,i.e. to distinguishthe autochthonic
Roman from the barbarianfinds. However, in a broader senseit is equally important to
establishthe presenceof early Christian elementsas a confirmation of continuity. Christian
traits were presentboth among Roman and barbarianpopulations,and it was in fact this
belief that incorporatedthe moral and materialcharacteristicsof Roman civilization into the
foundationsof the EuropeanMiddle Ages. In the words of E. T6th - Roman
cosmopolitanism continuedto exist in [Link]

II. The "Pre-Christian" Phase (2nd-3rd Centuries)

1. The Cult of the Sun God

In its progressfiom illegal beginningsin the lst century, to the 4th century when it
was first legalized (313) and subsequentlydeclareda statereligion (380), Christianity was
confrontedwith opposition. The worship of the classicalpagandeities,the Oriental
mystery cults and the Jewish religion were all overt and were thus less dangerous
[Link] foundationsof Christian teachingand religious organizationwere more
badly conoded by various Gnostic trendsand magical-apotropaicbeliefs. These,never
entirely eradicated,survived on the outskirts of Christian orthodoxy or in its very fabric,
and were assimilatedin variousmanners.12
Of the paganreligions with a basicallymonotheisticelement,the idea of the
ChristianGod was most closely approximatedby the cult of the UnconqueredSun (Sol
Invictus).13The solar aspectof the divine traits of Christ approachedthe cult of the
UnconqueredSun to such an extent that even Christianmartyrs did not despisethe [Link]
The Emperor Gallienus (253-268), otherwisewell-disposed to Christians,placedthe image
of Sol on the reverseof his coins [no. 5], while Aurelian (270-275) imposed Sol as the
supremedeity of the [Link] Great (306-337), whom Christian
historiography- not entirely correctly - is fond ofcalling the first Ctrristianruler, played
a decisiverole in unifying the religioussymbolismof Sol and Christ.r) The proverbial
religious vacillation of Constantinewas to characterizethe period of his reign with a
marked religious syncretism,which was reflectedin the iconographyof his [Link]
with symbols of Sol were in circulation [no. 6] at the same time as folles with a
Christogramon the emperor'shelmet [no. 136].As is evidentfrom the behavior of
Constantineand the commentaryof contemporarywriters, the emperorvacillatedlengthily
betweenSol and Christ, in a certainmannerconsideringthem identical. Indicationsthus
[Link] Christiansdid not clearlydistinguishtheir God from the Unconquered
[Link] Hence,there is no reasonto doubt that the altar dedicatedto Sol from VaraZdinske
Toplice [no. l,] remained untouched even after the reconsecrationof the basilica at the
bathsinto a Christian church. I believe that a certainsolar-Christian syncretismfound
expressionin severalcult-votive metal pendantsfrom Sisak[nos.2-4]. The basic
decorativeconceptof eachof them is predicatedon a circular field with an upright or
oblique cross,or rather ray lines placedin a Christogramform. The exceptionis a pendant
with the image of an orans [no. 2d] in a circular frame. These all contain solar symbolism
expressedin motifs that are simultaneouslyChristian signs - secretduring the first three
centuries,and universallater. I / Certain other objectswere conceivedin a similar manner,
but as they are classifiedin different groups accordingto various criteria, they will be
discussed later [nos. 33-34, 60-641.
The pendantwith the image of an orans is particularly [Link]
dating (2nd-3rd cent.), it was most probably a paganobject, but it should not be forgotten

188
 -
THe AncHeeol-ocrcAl- MnrsnrlL oF THEEenly CHnrsrreN PBntoo Iu CoNTtNBNteLCnoert,c

that during the first three centuriesthe symbol of a disguisedChristian oransrcplaceAthe

symbol ofthe cross.18Another pendantis exceptionalin that it unites solar-lunar forms and
metaphoriccontent,which is otherwisethe generalattitude of Christian theology I n o.
41. 19Th's group of objectsundoubtedly symbolizesa monotheisticreligion, embodiedin
the cult of the Sun, buf possibly also in the solar aspectof Christ's [Link] is
identified from the Old Testamentto patristic literaturewith various moral-phll^osophical
forms of the cosmic energy of the sun, including righteousness(So/ Iustitiae).zuThus it
should not seemodd that the Christogramon the labarum of the emperorsatisfiedboth
Christiansand pagans,as the latter inlerpretedit as a symbol of Sol.21In relation to this,,it
is interesting thaian early Christian pendant from Sisak [no. 68] with a crossin a profiled
frame is directly relatedstylistically and iconographicallyto the group of solar pendants
[particularly no.2a].

2. Gnostic Elements

In the scientific senseit is possibleto distinguish magical-apotropaic from Gnostic

elements,althoughthesephenomena,especiallyin comparisonto Christianity,have been
insufficiently [Link] trendswithin the framework of the Christian religion were
systematic,composedof paganphilosophical-religious conceptions,magical-apotropaic
eiementsand Christiantheology. On a practicallevel, they appearas mysteriousand
allegorical signsand symbols, or incornprehensibletexts, as early as the2nd century,
usually interwoven with elementsof apotropaicmagic. The orthodox church fought longer
and with less successagainstmagic and gnosisthan againstthe [Link]
Magical-Gnostic elementsappearedrelatively frequently on rings and gems,probably in
relation to the symbolism of the objects,as well as the material from which they were
fashioned(lead, preciousmetals and stones).23The so-called abraxaslead gem [n9. 9]
with the inscripti,onIAW and the image of a deity with a cock'shead, snakefeet, and a
whip and shield in the handscomesfrom Sisak. A tendencyexists to deny a Gnostic
significanceto such objectsand to attribute exclusivelymagical-apotropaicfeaturesto them.
However, the describedfigure symbolizesthe most elevateddivine creaturein the gnosisof
the followers of Basilides (Basilidians),and the in-scriptionIAW (= Yahweh)might signify
a closerelation to the religious world of the Jews.24In the Gnostic gospels,Pfayelq
composedof various combinationsof the word "iao" are attributed to Jesushimself and are
relatedto Christianity.25Gnostic contentscan perhapsbe recognizedin two gemsfrom
Osijek. Hermesis shown on one [no. 11.],as a Greco-Roman deity consideredby the
Christian-Gnostic sect of the Naassenesto be the guide of souls to [Link]
Gnostic contentis indicatedby a sign similar to the Greek letter "psi" beneaththe left arm
of the deity. This sign could have been usedin place of the word psihopomp (conductorof
souls), or it could be a magic symbol, or it could be a [Link] symbgJitry-gf
the letter "psi" is known in the early Christian liturgy of baptism, and the symbo! itself is
often use&in place of a cross.27Hermes' staff with cross-bandsin the form of the letter "x"
doesnot have the appearanceof a classicalkerikeiona, but is in fact rather similar to the
scepterswith crossii that appearon the coins of Christian ruldrs in the Middle Ages.28A
secondgem from Osijek tno. fOl could be related to the Gnostic sect of Valentinus.
Harpokiates-Horus, shown as a boy with a finger on his lips (symbolizing secrecy),
occasionallyappearstogetherin the above Christian Gnostic secttogetherwith the deity
IAW. The sectof the Carpocratians,^relatedto Horus-Harpokrates, could also be
consideredin relationto this [Link]
The inscription on the silver ring from Vinkovci [no.8] is most,[Link]
integral senseof the symbolsmaking up the inscription has not yet been [Link]
prevalence,however, of crosses,tripods and the letter Y is indicative, as the latter two
symbols also occasionallyreplacedcrosses.30
The golden Gnostic tablet from Vinkovci [no. 7] was discovered in the mouth of a
skeletonin a grave not far from the northem [Link] it was not studiedby
expertsin this field, it was classifiedas Gnostic on the basis of analogiesto similar finds
from Dacia (Romania).3l It in fact belongsto a broader group of Gnostic-magical objects
composedof two elements- a row of magical signs,comprehensibleonly to the initiated,

189
 FROMTHElNvlNcrsle SuNrro rHe SUNoF Justrcs

and a Latin or Greek text requesting something from a certain [Link] The tablet from
Vinkovci shouldnot be classifiedirmongordinary tabletsof supplication(tabelae
defixionum), but rather as a Gnostic religious object. This is indicatedby the circumstances
of the find, the material (gold), and the Greek text where in severalplacesthe vowels I, A
and O can be discernedin various [Link] such an observationis correct,then the
contentwould correspondto the Gnostic philosophic systemof the Basilidians [cf. no. 9].
The fact that the tablet was discoveredin the mouth of a deceasedindividual lessensthe
possibilitiesthat it was placed subsequently,.ls commonly occurredwith magical texts of
[Link] circumstancesare reminiscentof the text in the Apocalypseof St John
(10, 9-10), where John the Evangelistswallowsthe Book of the Mysteriesof God, as a
symbol of having conqueredits [Link] magical votive texts were regularly
written on papyrus,pottery or lead, the gold on which the Vinkovci tablet was recorded
would indicate a religious-Gnostic nature of its contents.33

3. The Jewish Faith

Although there were certainconflicts with Christianity, the Jewish monotheistic

religion was in fact the most widespreadenvironmentin which the first Christian
[Link] The presenceof a Jewish community is attestedonly at Mursa
(Ostjek) by finds indicating the existenceof religious [Link] inscription honoring
the emperorSeptimiusSeverus,datedto the beginningof the 3rd century [no. 12], is the
most important [Link] various possibilitiesexist for reading and interpreting
this damagedtext, it is difficult to find solid objectionsto the hypothesisthat the remainsof
the word ...seuchamwould representttle expressionproseucha- a term for a Jewish
community but also for a synagogue.r) Another find is a votive altar with the inscription
DEO AETERNO (= Eternal God) [no. 13]. This votive inscription could refer to a
number of deities,and particularly to Mithras, but in this caseit most likely refers to the
Jewish God, as such a^supplicationis also known on an inscription from Dunarijvdros
(Intercisa)in [Link] In fact,^lot a singlereliable inscription to Mithras entitled Eternal
Godis known from this region.r/ Inscriptionsdedicatedto Mithras most often containthe
nameof the go{,^while Jewish religious dogma requiresthat God be addressed
[Link] third Jewish object from Mursa is a brick with the last three Hebrew
lettersof the word (ti)SHRI meaning a specificmonth (September-October)[no. l4].
This might be part of an inscription written on bricks at a synagogueor a grave structure.
The data about the circumstancesof the discoveryof the above objectsare not sufficient to
allow the religious centreof the Jewish community in Mursa to be located,but they indicate
a positionin the areaoutsidethe city walls (Fig. 1, no. I ). 39

4. Objects with Possible Christian Syrirbolism

A discussionof Christian symbolism cannotbe separatedfrom the problem of

[Link] a single individual Christian motif, including the cross,was a
creationof Christian artistic-symbolical [Link] had alreadybeen usedin
the classicalRoman repertory, and the crossmotif itself - the symbol of life and
happiness- was known from the prehibtoricperiod in Oriental milieus.40Thus the
recognitionand classificationof early Christian objects,particularly if the symbolism is not
entirely typical, dependsupon the archaeologicalcontextmore than the material of any
other period. As data about the circumstancesof the finds are mostly lacking, especiallyin
the large cities (Siscia,Mursa, Cibalae),in the choiceand classificationof the material,I felt
free to distinguisha large number of objectsas probable or even possibleearly Christian. I
shall considerthem as an illustration of this period with possiblereligious connotations,in
the hope that future excavationwill resultin comparativematerialthat will then permit them
to be placedin a more reliable archaeologicaland cultural [Link] to
the conditionally named pre-Christian group of exponentsfrom the 2nd-3rd century, as'
well as to thoseobjectswhich formally and chronologicallybelong to the early Christian
period from the 4th century onwardsbut are insufficiently [Link]

190
 THE ARcHAEoLoclcAL MarenreL oF THEEenLy CHnrsTInuPentoo tN CoNTNENTRI-Cnoela -

the 3rd century is a transitionalperiod for any formal chronology, individual finds with this
date have been classifiedto the early Christian period, especiallyif a more precisedating is
uncertain.
Disguisedprofessionsof faith appearin Christian art in the 2nd century, and
contemporaneousChristian authorswrite of them, particularly Justin (t165/166 AD) and
Tertullian (ca. 160 to after 220).Tertullian transmitsthe legendthat the emperorTiberius
(14-37 AD) intendedto place Christ among the Roman pantheon,but this was frustratedby
the Senate.4lThe generaldevelopmentof Christianity indicatesthat in the 2nd centurythere
must have been Christiansin Pannonia,although not necessarilyChristian communities,
which are known only after the mid 3rd centur-y. a2 The silenceof the sourcescan make
certainphenomenaseemmore or lesslikely, but it cannotdocumentthem absolutelyin
either a positive or negativesense.A [Link] once suggestedthat Sisciawas an
episcopalseeas early as the 2nd century.43The theory is unlikely, but both the generaland
local historical circumstancesthat createdthe conditionsfor such a mannerof reflection also
stimulatedattemptsto "recognize"tracesin the archaeologicalmaterial of a possibleearly
Christian presencein this region. Other than the previously mentioned solar pendantsI n o s .
2-41,motifs that the Christian authorsconsideredsuitable for the expressionof Christian
messageseither becauseof neutral symbolism or certain other characteristicsare also
included in this group. Theseconsistof pastoralsceneswith a tree and birds [nos.15q
37f, and motifs of fish [nos. 16-19], palm trees [nos. 20a-b], and anchors [nos. 15d,
211,and various geometricalor floral stylized cross or Christogram forms I n o s.
22-361.++
The enamelledfibula in the form of a fish [no. 17] probably did not have an original
Christian purpose,although it could have servedas such. The pendantof thin gilded sheet-
metal in the form of a fish [no. L8] was most probably a votive-cult object, but the nature
of this cult cannotbe establishedwithout an archaeologicalcontext. This is also true for the
lead tablet with a motif of two dolphins next to a tripod [no. 19], as this was both a pagan
and Christian symbo1.45A Christiin significanceis more probable in this case,sincethe
staff betweenthe dolphins is formed like a cross,and both a dolphin and a tripod symbolize
Christ or rather the faithful in the crypto-Christian language.a6 Of two anchor-shaped
fibulae, the one from Novadka [no. 15d], conceived as a combination of an anchor and the
letter "S", is particularly [Link] anchoris a relatively insignificant conceptin pagan
symbolism, but it appearsquite often in that gJ Christianity with various meanings-
silvation, reasonand especiallyhope (spes).ai As the word hope (spes)occasionally
appearson Christian tombstoneinscriptionsalongsidean anchor, it can be hypothesized
t6at the fibula from Novadka was conceivedas an object with a double symbolism of
Christian hope. It was found in a cremationgrave togetherwith small glassperfume bottles
lnos. 15b-cl, a sigillata bowl [no. 15a], and a large quantity of various pottery
vessels.48Althoush balsamarii (the small bottles) are known from Christianburial rituals,
and the motifs of i tree and a rosetteon the bowl also fit into Christian symbolical
conceptions,it cannotdefinitely be statedthat this was a Christian grave.49The possibility,
however, should not be [Link] also provides an opportunity to warn about the error
of consideringthat inhumation (skeletalburial) was the exclusivecharacteristicand
stipulation of Christian burial. It is true that Christiansmostly favored inhumation, but less
becauseof obligationstowards religious convictionsand more under the influence of
generalspiritual trendsand fashionsof the period. Individual Christian writers were
occupiedby the problem of the fate of the deadbody in connectionwith resurrectionand
eternallife (Minucius Felix, Tertullian, Augustine),but Tertullian was alonein his
conviction that the physical integrity of the body (ignoring the processof decay!) was a
condition for the fulfillment of the highest Christian dogma. The other writers supportthe
more reasonableattitudethat the providenceof God will take careof thesedetails.)u Were
Tertullian to be right, what fate would St Pollio, the martyr from Cibalaeburned at the
stake,havefaced?
The symbolism of the palm is similar in pagan,Jewish and Christian_religions,but it is
an almost unavoidablemotif on early Christian tombstoneinscriptions.)l The symbolic
meaningof the palm motifs on rivets from Sisak[no. 20], if symbolism was intended,
cannotbe deciphered.A century or two later this motif, considerablystylized and applied
variouslyon clay lamps [nos. 77a-b, 78b-d, 80, 132-1"33],would much more

t9l
 FROM THE INVINCIBLE SUNTo THE SUN oF JUSTICE

convincinglyindicate an early Christian context. On the sigillata vesselwith imagesof

trees,flowers, vines and birds [nos.15a,37] echoes,_orrather, prefigurationsof the
Christianmotif of the Garden of Eden are discemible.)z
Added to this sectionon material with possibly Christian symbolism are objects
reminiscentof crossshapesor which bear such decoration,and thus perhapshave possible
symbolicmeaning [nos. 22-36]. The triple levels of significance of a shape refer to the
individual who invents it, the personwho wearsit, and finally the people who seeit or
ratherinterpretit symbolically. The archaeologicalcontextis sometimessufficient to
confirm that an object was conceivedas a Christian symbol, but was worn in such a
mannerthat the symbolis- remainedhidden or distorted.53The reversesituationis not
difficult to demonstrate,especiallysinceit is attestedto in literary [Link] Christian
writer Justinin the 2nd century, and othersafterwards,claimed that the everydayactivities
of Christianswere permeatedwith the symbolism of the [Link] believers saw this
sign evenin the transversebeam of a mast, a plow, the position of eyesand nose on the
human face, the spreadarms of a supplicant,the wings of a bird in flight, or other similar
images.)aThus it is difficult to reject the hypothesisthat individuals, dependingon the
religious culture and faith to which they belonged,perceiveda correspondingsymbolism in
objectsreminiscentof a crossor Christogramin form or [Link] is the main
reasonfor including such material, even though it is chronologically prior to the classical
early Christianperiod.

III. The Early Christian Phase (3rd-4th Centuries to the 7th Century)

1. Urb anism an d Architectu re

It is hypothesizedthat every settlementof an urban type (civitas) in Pannoniato the

mid 4th centuryhad a bishopric.)) However, in the region of continentalCroatia, the only
bishopricsmentionedin the literature are Sisak(Siscia),Vinkovci (Cibalae),Osijek
(Mursa) and Ludbreg (Iovia?). The majority of the early Christian material comesfrom the
abovecities, with the exceptionof Ludbreg. Significantfinds were also discotered at Veliki
Bastaji [nos. 170-171],Daruvar [Aquae Balissae, nos. 145-146], VaraZdinske
Toplice[Aquae Iasae,nos. 139*141],and Budrovci near Dakovo [Certissa,nos.
[Link] remaining sites had either coins with Christian symbols or mainly
"neutral"finds of the late Roman period, which would only conditionally indicate an early
Christianenvironment.
Although significant early Christian structuresmust have been locatedat leastin the
episcopalcenters(Siscia,Cibalae,Mursa, Iovia), not a single original early Christian
churchhas been discoveredin the region of [Link] only elementthat can
presentlybe documented(VaraZdinskeToplice) or suggested(Ludbreg), is the adaptation
of secularpublic buildings into Christian religious [Link] of Christian
churchesis indirectly indicated by remainsof architectureand furnishings at Kamenica near
Vinkovci, and at Daruvar. With the aid of earlierliterature,recent(mainly rescue)
excavations,and chancefinds, it is possibleto acquirecertainknowledge about the early
Christianurbanism of Pannoniancities in [Link] lack of researchinto the
early Christian period in this region, it neednot be emphasizedthat this refers primarily to
hypothesesthat require future confirmation and lessto actualdiscoveries.
Roman Siscia(Sisak) is an exampleof an archaeologicalsite in_tolerablyneglectedin
comparisonto its importanceand representationin classicalsources.)o It is nonetheless
possible,with the help of early data and new discoveries,to determinethe certain,probable,
or hypothesizedpositions of early Christian finds. (Fig. 2). Two apsidalstructureswere
discoveredduring constructionwork in the [Link] of them, with an apseon the
northernside (Fig. 2:1), was subsequentlyconsideredto be the basilica describedin the
mid 19th century as a "large church" by the historian Kukuljevii.5T This site, however,
remainsquestionable,as it cannotbe establishedreliably whether this refers to the same
building, or whether it was in fact early [Link] secondof the two mentionedapsidal
structureswas oriented east-west (Fig.2:2), which would make a hypothesisof religious

192
 -
THE ARcHAEoLocrcAL Merenrel or ruB Eenly Cunrstleu Pnnton tN CoNrINeNrnL CnolrlR

usemore convincing.58I considerthat the most probable location for an early Christian site
within the city would be at its southeasterncorner, in the vicinity of the modern parish
church ("Stari Sisak") [Fig. 2:3]. This was the site where the early Christian sarcophagiof
Severilla [no. 39] and Felicissima (Fig. 3) were found. I would hypothesize that they were
found in the original positionsand had not been brought from elsewhere,as is indicatedby
a paganrur"opliagur'excavatedat the samesite.59A fuxuriously flrnished late Roman
awelling or merchantstructurewas partial_lyexcavatedat the northern edgeof this section
of the ci-ty(hatchedon the plan, Fig. 231.60It thus cannotbe excludedthat in Siscia,like so
many other early Christian cities, the nucleusof the Christian communityprigin4gd around
the first private Luildings that were transformedinto "domusecclesiae".6l A religious
continuify to the presentday can be perceived,as in this part ofthe city the parish church
from the 19th century had been buili at the site of an earlier church, and it was surrounded
by a graveyarduntil iralf a century ago.62
The early Christian topographyof Sisciaoutside of the city is characterizedbya mixture
of paganand Christian burials,or the continuationof a Christian cemeteryat a previously
palanone. AtthenorthwesternRomancemetery(Fig.2:4), wherethebaroquechapelofSt
Quirinus was demolishedduring constructionwork in the 1970s,early Christian gravesof
u-uriourform had been [Link] the last century.63In the more recentperiod, a
metal lamp in the shapeof the Lamb of God was discovered there [no. 76]. Christian
burials weie also noted in the northern sectionof the southerncemeteryGig. 2:5). A ring
with a Christogram,subsequentlylost, was discoveredthere.64A late Roman cemeterywas
discoveredat the site of Pogorelec(Fig. 2:6) on the right bank of the Kupa River, and
fragmentsof marble tombsioneinscriptionswere found, some possibly early Christian
suih as one with the expression "domus [Link]" .65In terms of the dating (4th-5th cent.)
and the spiritual connotationsof this expression,this was more probably either a Jewish or
Christian, ratherthan [Link]
Thanks to one exceptionalhistorical document,more is known about the spiritual .
ambianceof early Christian Cibalae(Vinkovci) than any other city. This is an apologia
(speechin defenie), made by the lector of the church there, Pollio, in front of the civil _
[Link] dosma and ethicsof the Christiansthen being persecuted in this
sectionof [Link] Unfottunately, it doesnot mention the structurein which the
Christian community gathered.A. Ljlman has no doubt that the episcopalcomplex of the
city was locatedapproximatelyin the center,in the vicinity of the presentmain squareand
paiish church.68fhis location should, however, be consideredmerely a "working
hypothesis", as it was derived exclusively on the basisof theoreticalconsiderationsof a
geomorphologicand urban nature,as well as generalhistorical parametersabout the
placementof early Christian structures,and as such is lacking any archaeologicalargument.
My opinion is that two possibleearly Christian sites exist in the city. 9nqit [Link] vicinity
ofihe presentOrthodox church (Fig. 5:1), where a fragment of an early thristian -
tombsioneinscriptionwas excavatedin the mid 19th century [no.97]. The foundationsof
a late Roman structurewere discoveredimmediately within the northern city wall (Fig. 5:2),
with fragmentsof broken statuesof pagangods built into the walls. oeThe destructionof a
temple could be hypothesizedto hav-eoccurredhere, in preparationfor the constructionof a
Christian [Link] is also indicated by the regularity of early Christian
urbanism,where eachchurch within a city had a correspondingcemeteryat the nearestor
most suitablelocation outsidethe [Link] One cemeteryof Cibalae extendsalong the road to
Mursa immediately north of the site of the destroyedtemple (Fig. 5:4), and significantearly
Christian material was discoveredhere - a sarcophagusand a tombstone[nos.95' 96].
The Gnostic tablet with nearly Christian contentsdiscussedpreviously was also discovered
here [no. 7].72
The most important early Christian site at Vinkovci, if not in the entire region of
continentalCroatia,is the memorial*cemeterialcomplex at Kamenica (Fig. 5:3), ca. 1.5 km
from the easternwall of the city along the road to Sirmium (SrijemskaMitrovica). It
continuesin the samedirection as the easterncemeteryof Cibalae,but it is divided or
separatedfrom the latter in terms of finds, although this has not been confirmed
archaeologicallyin a final form. A grave was found within the easterncemeterywith
extremely rich grave goods:three bronze vessels,fragmentsof glass,and two objects
exhibitedhere- a gold ring and a silverfibula [nos. 105a-b], which approximate

193
 Fnou rHe lNvrNcrsLn SuNro rHE SUNoF JusrtcE

Christian contentsin certain details.T3Excavationsat Kamenicain 1968 uncoveredtwo

above-ground grave vaults - eachwith two graves- united, acclqrdingto the hypotheses
of the excavators,with a constructionin the form of a mausoleum./a The remainsof marble
transennas(perforatedsectionsof windows or altar partitions) [nos. 103a-c] and
multicolored marble slabsfor facing [nos. t 04a-{l were attributed to this structure. The
fragmentsof marble inscriptive tablets [nos. 93-101] were probably, consideringthe
thickness(2-4 urr), also parts of the wall lining of the mausoleum,or grave [Link]
size of the capital [no. 102] that was acquired at the end of the last century for the present
Archaeological Museum would indicate, however, that more inonumental architecture
could be expectedat Kamenica,such as a [Link] to the paleographyof the
inscriptions [nos. 98-10L], the entire complex can be dated to the 4th-5th centuries. The
earliestfinds give an impressionthat the Christian environmentevolved in the framework
or on the site of a private estatefrom the 3rd century.75The distancefrom Kamenicato the
city perimeterof Cibalae (ca. 1.5 km) correspondsto datafrom the "Acta sancti Pollionis",
where it is written that the martyr Pollio was burnt at a site one Roman mile (= 1478.5
meters)from the city. The hypothesisrelating Kamenicato the cited historical datais
entirely convincing./b It is truly shamefulthat this site, only superficially excavated,has
beenlost for many yearsas it is locatedin the war zone. A systematicarchaeological
excavationof thiisite would offer pricelessknowledge about early Christianityin the
Croatiansectionof Pannonia
Prior to the discoveriesat Kamenica,Meraja - locatedimmediately outsidethe city
walls - was often mentioned as a possibleearly Christian site (Fig. 5:5).?7A mediaeval-
Christian centerwith a church of St Ilias originatedin the proximity of luxurious Roman
structuresand other contemporaneousfinds, but there is no archaeologicalconfirmation
that an early Christian phaseexistedat this site.78
Among Pannoniancities in Croatia only Mursa (Osijek) c_an pride itself on an
original historical documentabout the existenceof a martyrium. /v However, neither this
nor any other early Christian structure,or religious centerof a Christian (Arian!)
community, canbe establishedwith [Link] hasbeenhypothesizedthat the "basilica
Martyrum" could be identified with the remainsof architecturebeyond the southwestem
city wall (Fig. 1:2), near the proposedsite of the [Link] the basisof data from
18th centuryfinds and the results of recentrescueexcavations,D. Pinterovii "identified"
the^martyrialbasilica of Mursa as a small circular structurewith a rectangularaddition (Fig.
[Link] hypothesisthat the describedbuilding had beenthe nucleusof somemajor and
never completedreligious complex is not sufficiently convincing.8l The term basilica,as is
usedby SulpiciusSeverus,as well as the fact that during the combat againstMagnentius,
the emperorConstantiushad taken shelterhere, would indicate a larger [Link] is
hypothesizedthat it was constructedat the above or someother location, but no traceshave
been found. As the provenienceof the early Christian tombstoneinscriptionsfrom Osijek
[nos. 114-118]is unknown, it would be fruitless to guessabout the Christian burials
within the cemeteriesof Mursa. The hypothesisabout the abovememorial-cemeterial
complex would remain valid, but would be convincing only if a Roman cemeteryhad truly
exited at this site. It is interestingthat in the vicinity, but within the city walls, a lead
sarcophaguscontaininga gem with an engravedpastoralscene,probably of the Good
Shepherd lno. 127f, was discoveredamong the late Roman burials. The concentrationof
finds at the position of the wharves in the lower town to the north of the Roman ramparts
(Fig. 1:3) would also indicate an early Christian site. Objectsboth from the early Christian
period [nos. 134, 199b1uzand from the pre-Christian phase[nos. 31, 35, 37] were
found here. Consideringthat a sarcophagus(T. I:1) with grave goods indicating a Christian
burial ritual [nos.120a-d]was found somethree hundredmetersdistant (Fig. l:4), it is
possiblethat early Christian finds could be expectedthroughout this entire [Link]
A basilica structurewith an apseon the westernside, dated to the 4th century, was
partially excavatedwithin the city nbar the northwesterncorner (Fig. l:5; Fig. 7).84An
early Christian fibula was found at this site [no. [Link] hypothesis that this was'the
residentialbasilica of Emperor Valens is not sufficiently convincing. The position at the
edgeof the city would more likely indicate an early Christian religious building, particularly
sincethe imperial residencesin Pannoniancities were primarily locatedin their centers.E5

194
 THe AncHnsoLoGrcAL [Link] CRoAT'IA-
MetenrRr-or tgn Eenlv CunrsrrenPERToD

A certaingrouping of possibleearly Christian finds can be noted in the southeastern

section of the city (Fig. 1:6). Other than a marble vessel [no. 119a]and the figurine of .a
lamb [no. 1281,afragment of a fresco with the image of a fish enclosedin a medallion
was discoveredhere.86
The thermal complex at VaraZdinskeToplice (Aquae lasae) had amainly medicinal
character with emphasizedreligious contents up to the beginning of the 4th century. This
urban complex was spatially and functionally renovatedin the period of Constantine(306-
337); and the emphasison medicinal treatment was redirected, first to the development of a
luxurious centerand later to [Link],Detailsthat reflect the emperor's
monotheistic(Christian?)inclination canbe perceivedeven at this time. During renovation
of the capitol, originally a symmetrical tripartite area,the central temple was emphasized,
and in Constantine'sinscription about the restorationof the baths [no. 139] the
introduction of fairs on Sundaysis mentioned (nundinae die SoIis).I would hypothesize
that in his religious wavering, the emperor "honored" Sol and Christ equally with this
decree,but I nonethelessperceivea Christian componentin this and the renovationof the
[Link] law in 321 making Sunday,the Christian holiday, an
official day of rest throughout the entire Empire.88ttre graaul Christianizationwas finally
made meaningful in the secondhalf of the 4th century with the adaptation of the basilica of
the baths into a Christian church.89A room similar to a narthex was added onto the
southem wall of the basilica, which probably united the various functions of auxiliary
basilical areassuch as the narthex, baptisteryand catechumenon(Fig. 9). The interior
surface of its southern wall was painted with geometrical stylized images of a heavenly
fence in the form of a network of St Andrew's crossesin red on a background of yellow
with greenish nuances[no. 141]. A small section of this fresco is poorly preservedat the
site itself (T. t:2;.lo In tlie centralroom of the basilica, a fragment of a ceiling fresco was
found with the head of a saintwith a beard and aureole [no. 140].
The only fact that remainsunexplainedis that during twenty yearsof systematic
excavation,beginningin 1953,no non-architecturalearly Christian finds cameto light.
The early Christian urban settlement of Aquae Iasae has certain similarities with nearby
Ludble-g,which has been suggestedin the recentperiod as the site of the bishopric of
[Link] Iovia would thus be the religious-administrativecenter(i.e. diocese)for the
settlement at VaraZdinske Toplice. The lack of early Christian finds at Ludbreg is also
puzzling, consideringthat rescueexcavations(1968-1979) confirmed the settlementof the
town from the lst to 6th centuries.92The similarities betweenthe two towns can also be
seenin the [Link] is hypothesizedthat the first Christian church in Iovia was
remodeled in the area of the baths at the end of the 4th century. On this occasion,one of the
three apsidal pools was removed and replaced with an arcade. The newly createdreligious
structure(Fig. 10) is hypothesi?-ed to have had a plan in the form of a double apsed
structurewith a lateral [Link] Although this was an urban settlement,and probably an
episcopalsee,no tracesof an early Christian cemeteryhave been found. A possibly
Christian burial with grave goods of a sword and glassbeaker [nos. 142a-b] was
discoveredinside the town near the baths and later church, while sarcophagiwithout any
specific Christian characteristicswere discoveredat a cemeterysoutheastof the town, along
the road to [Link]
The urban development of Iovia is particularly chnacteized by the orientation of the
[Link] structureswere orientedalons a north-south axis. while late Roman
buildings used east-west.95This phenomenonwis probably causedby the introduction of
Christian elementsinto the urban [Link] other words, the late Roman structures
probably followed the orientation of the baths altered into a church, or even a
correspondinglyoriented episcopalbasilica of Iovia (it is hypothesizedthat this was located
at some other site). The location of the presentparish church of the Holy Trinity in the far
northwestem corner of the town is indicative in this [Link] church is also oriented
east-west, rais-edon the site of a mediaeval church constructed directly above the late
Roman wall.% Modifications in the orientationof the urban fabric have also been otherwise
noted in the late Roman phaseat Mursa, but this has neither been researchedin detail nor
explained.9T
The city perimeterof Roman Daruvar (Aquae Balissae)has not been determinedin a
reliable form, and the city itself, despitethe fact that chancefinds indicate the presenceof an

195
 FRoM THElNvrNctsLe SuNro rHE SUNoR Jusrtce

exceptionalarchaeologicalsite, is almost entirely unresearched(Fig. 12).98The site of the

Roman thermaeand a temple to Silvanusis currently occupiedby a hotel-spa complex. It is
most likely that two objectsdecoratedwith extraordinaryrelief sculpture[nos. 145-1461
were discoveredat this site during constructionin the [Link] inventory book of the
Municipal Museum in Bjelovar notesthat the managementof the spa at Daruvar had
donateda column and base [no. 146] to that museum in 1950. Considering the similarity
of the stylized floral decoration on a cylindrical vessel[no. 145] and the base of the
column, as well as the identical stonefrom which they were carved,it can be hypothesized
that both objectswere part of the common inventory of one room, and also that they must
have arrived in the Bjelovar Museum on the [Link] their dating and
purposehave not been determinedin a final form, their shapeand decorationwould
indicate a religious structure from the 6th or 7th centuries, probably remodeled from the
[Link] phenomenadocumentedat VaraZdinskeToplice and hypothesizedfor
Ludbreg would lead to a conclusionthat the renovationof Roman thermaeinto Christian
religious structureswas the generalform of early Christian urbanismin continentalCroatia.
Indeed,this is a common phenomenonin other [Link]
The f,orm of the stonevesselfrom Daruvar, as well as the symbolism of the relief
imageson its outside,would indicate a font usedfor baptism. The column could have
functionedas a basefor an altar or as part of a [Link] form is rare, but not entirely
unknown in the classicalperiod. lm The floral motif is unique (fannedpointed leaveswith
floral calyceslike grapebunches)and coversit like a carpet,which is otherwisethe usual
stylistic approachio tire decorationof early Christian equipmentand structuralelements.l01
The sceneson the vessel- doves and peacocksnext to a deep bowl or chalice, and rabbits
next to a stylized plant (the tree of life?), fit entirely-within the iconographic-stylistic forms
usedto show baptism in the early Christian [Link] Thus I considerthis stonevesselto
have been a baptismalfont. Early Christian piscinaewere as a rule dug into the ground, but
movable recipientsof smaller dimensionswere also known in this period, suitablefor the
baptismalimhersion of children or baptism of adultsby pouring. 10346616onally,large
veisels with handles,most often of marble, are generallyfound at early Christian sites [cf .
nos.41, 119a-bl. They mgst probably servedas fonts for holy water, but possibly also
. [Link] The relief scenesfrom Daruvar exhibit late Roman
iconographicconceptionsand a "barbarized"style ofproduction. The latter is particularly
apparentln the techniqueof flat carving, the accumulationof scenes,the choice of unusual
forms (bowls or chalicesin place of a kantharos,a "chain" as the lower border of the
vessel,the floral motif on the column), and an unequalquality of carving in individual
[Link] of the above, including the circumstancesof the find, would indicate a datein
the framework of the 6th and 7th [Link] closeanalogiesare lacking, it appearsthat
theseare unique examplesannouncinga transitionto mediaevalforms of liturgical fittings.
The possibility nonethelessexists that theseobjectscould have been producedin a later
mediaevalperiod, but it should be emphasizedthat their iconographicmodels must have
beenclassical.
In addition to the above urban contexts,early Christian presenceshould be expected
in rural areasat agriculturales!4tes(villae rusticae)with a late Roman phase(suchas
Drenje, JalZabet,-Petrijanec).105 Christian symbolism would have been known to the
Roman inhabitantsof Drenje at leastthrough imperial propagandaon the coins,if not in
other manners.lo5The excavatorsof the above sitesotherwisedid not note any specifically
Christianremains.
The far western section of continental Croatia is closely related in terms of natural
and geographicalconditionswith the Alpine areaof neighboring Slovenia,where there is
an entire early Christian landscapecharacterizedby a seriesof fortifications with
conespondingreligious compleies.l0T The single'(partiallyexcavated)similar site in
Croatiais Ozalj. Although the remainsof material from the early Christian phaseare scarce
[nos. 1.47-148],late Roman walls were discovered under the foundations and in the
immediatevicinity of the Romanesquechurch. They were correctly hypothesizedby the
director of the excavationsto representan early Christian structure.l08
Similar but more modestrefugium settlementscan be perceivedat Kuzelin and Okii.
Despitethe relatively large dimensionsof the settlementat Donja Glavnica in Kuzelin (200
x 40 m) and the excavationsregularly undertakenthere since 1981,in which continuity

1.96
 Tne AncHA,soLocrcAL Mernnrel or rHE EARLy CsnrsrrRN PERIoDltt CorvrtNeNr4l Qp94114 -

from the lst to the 6th centurieshas been confirmed, religious architecturehasnot been
found.l@ A Christianenvironmentis barely attestedto by small finds [nos. 1.49, 154].
Test excavationsin 1990 confirmed the refugium characterof an otherwise
uninvestigatedprehistorichillfort and late Roman fortification of SvetaMarija at Okii. A
late Roman cemeteryat the baseof this hill, at a site called Popov Dol, from which many
objectswere sentto the ArchaeologicalMuseum rn Zagreb at the beginning of the century
[nos. 175-176],was also [Link]
Original early Christianarchitecturehas not beenreliably confirmed anywherein
continentalCroatia,and the sameis true of liturgical [Link] than the disputable
objects from Daruvar [nos. I45-t46], remains of architectural elements and liturgical
fittings have beenfound only at Kamenicanear Vinkovci [nos. 102-104]. The category
of liturgical equipmentcould conditionally include the large marble vesselswith four oval
or rectangularhandles, one of which had a groove or mouth for pouring liquid [nos.41.,
1L9a-bl. Theseobjects, however, are not originally early Christian. They come from 3rd
and 4th centu-rysites,and are consideredto have been used for secularpurposesin ordinary
[Link] imposingdimensionsand expensivematerial(marble),the
vesselsfrom Sisak [no. 41] and Osijek [nos. L19a-b] could have been used for pre-
Christian cult [Link] the sametime, such vesselsare extremely common at early
Christian sites,and it is-hypothesizedthat they servedas transportablebaptismalfonts or
vesselsfor holy [Link] They are also abundantat sitesin Dalmatia in the form of
variantswith wo handles.113 ihe completevesselwith four handlesfrom Sisak [no.41]
and anotherfrom an unknown site in Baranja (T. II:1) should probably be used as models
for the reconstructionof the fragmentaryexamplefrom Osijek.

2 . C e m e t e r i e sa n d I n d i v i d u a l G r a v e F i n d s

The specialattitude of Christianstowards questionsof life and death (where a righteous

life would only be achievedafter death),and the legal insecurityin which the first Christian
communitiesevolved,meantthat cemeterieswere always the most popular location for
gatherings,and the cult of burial was the most evident form of early Christianreligious
[Link] The late Roman cemeteriesin continentalCroatia are poorly researchedand
insufficiently studied,and hencethe recognitionof Christian elementsis a toilsome and not
always rewardedlabor. The only definite Christian elementsare the gravesat Kamenica
near Vinkovci (seethe text on Cibalae),and two small cemeteriesat the site of Strbinci at
Budrovci near Dakovo. Late Roman grave vaults were discoveredat this site at the end of
the last century,near a late Roman structuredecoratedwith frescoesand mosaicr.1154n
early Christian tombstoneinscription comesfrom the samesite [no. 155]. Unfortunately,
it is no longer possibleto determineexactly the site of discovery of theseobjectsin relation
to the two early Christian cemeteriesfound more recently. During rescueexcavationsat a
constructionsite in 1966,two gravesfrom the 4th centuiy were investigated.l16The
exhibitedmaterialfrom thesegraves[nos. 156a-b, L57a-b], as well as objects
temporarily inaccessible,have no Christian symbolism. However, the religious attribution
of the deceasedis shown by the plan of both gravesin the form of the Latin cross(Fig. 16).
Consideringthat such an appearancehas no particular technical or constructionreasons,the
director of the excavationsjustifiably concludedthat a Christian symbolic conception
should be seenin this. This was further extendedto the grave goods,jugs of glazedpottery
and small glassperfume bottles.11716ir data provides an opportunity to discussthe
problem of the placementof pottery vessels,usually glazed,and particularly glassvessels
in Christian graves.
Glassvesselsdecoratedwith Christian symbols have not been discoveredin this region.
The closestwould be the baseof a shallow plate, formed from two glasssurfacesenclosing
gold foil bearingthe image of a married couple and the inscription FLORENTES I n o.
1601.A large quantity of such objects. often with Christian inscriptions, has been found at
Roman period cemeteries.I l6 The shallow plate from Strbinci, however, has no particular
Christian characteristics,and it has been suggestedthat it is a find from a

r97
 SuNro rHBSur{oRJusucn
FnonarHg INvtNcrsl-e

settlementratherthan a grave.119ths dating (4th century) and its proveniencefrom a site

where early Christian remainswere discoveredwould lead to a hypothesisthat the
inscription FLORENTES (= may they bloom) had an unwritten continuationof IN DEO,
which would impart a Christian meaningto it.
The relatively large number of glassvesselsin the exhibit [nos. l20a-c, 142b,
1"64b,165a-b, 168, 173b, 175-1761has a specific purpose - an attempt to
demonstratethe influence of the Christianphilosophy in the framework of the late Roman
phase.I wished to presentthe hypothesisthat a bowl, jug and glassin various
combinationsor individually in'graves of the 4th and 5th centurieswould symbolize an
Eucharisticbanquetor a Christianburial feast,as attestedby Christianliterature,grave
[Link] inscriptions.120The possibleEucharisticsymbolismof glassvesselsin
gravesis indicatedby the phenomenon,noted at early Christian sitesin Dalmatia, in which
the sameforms of glassvesselsare found in gravesand at siteswith remainsof religious
architecture.l2lSt Augustrne(354-430 AD) describedthe disappointmentof his mJther, an
ardentChristian, when the religious authoritiesin Milan disapprovedof her African custom
of taking porridge, bread ani^wine to graves;she did this from Christian piety and not
becauseof any superstition.| 2/' The hypothesisof a Christian symbolism of placing vessels
in a grave could also be extendedto pottery, particularly glazedvessels[nos.156a-b,
1631,as thesecould be considere41^o .opy glassbetter than the metal vesselsthat are
usually suggestedin this [Link] Considdringthat the placementof vesselsin graves
could not possibly have had any other purposethan as a ritual, the fact that most of the
glassobjectsexhibited are datedto the secondhalf of the 4th century and the first half of
the 5th century would support a hypothesisabout a Christian [Link] this sense,it is
significantthat glasshad preferenceover clay in the Christian [Link] creation
requiresbreath (indirectly: spirit, soul), and it thus had an almost cult status.rz4 The small
perfumebottles[nos. 157a-b, 167]could be seenin the samelight, as their utilization is
an important part of the Christianburial [Link])
Let us return to the site of Strbinci. At a distanceof approximatelyone kilometer
from the two graveswith the cruciform plan, an early Christian grave vault with a fresco
[no. L58]was discovered(and, unfortunately,destroyed)during excavationof military
trenchesin [Link] The frescowas paintedon the gableelementof the gravevault, which
was constructedof bricks and stoneslabsin the form of a chamberwith a simple bipartite
slopingroof (T. II:2).It was taken to the museumin Dakovo in a fairly damagedstateand
has beenrestoredby the ArchaeologicalMuseum inZagreb for this exhibit about early
Christianityin continentalCroatia. In a simple linear stylization of red on a yellowish
backgroundone of the most recognizablemotifs of early Christian iconographyis
presented,full of symbolism in eachindividual detail. Two peacocksnext to a vaseare the
faithful drinking from the spring of life, as they, thanks to the sacrificeof Christ, have
conquereddeath,as is shown by the Christogramin the symbolically and visually most
emphasizedupper sectionof the [Link] hatchedborder is a symbol for the heavenly
fence, within which a rayed sun and starsstylized as Christogramssymbolize the Christian
[Link] peacocksnext to a spring have a long pre-Christian tradition in
Pannonia,perhapseven more extensivethan in other regions-.127 The Strbinci fresco was
producedin a simple linear style, which has analogiesin the somewhatlater Christian grave
painting in the nearby centerof Sopianae(P6csin Hungary). rzu According to information
from the curator of the museumin Dakovo, I. Pavlovii, who was responsiblefor saving
the fresco,remainsof grave goods were discoveredat the site of the destroyedgrave vault
[nos.159a-e].Although its entire contentswill remain unknown, it is interestingthat not
a singleremainingobject is characterizedbyChristiansymbolism. In fact, the female buried
in the gravewore a braceletwith terminalsin the form of a snakehead and tail [no. 159c],
thus with marked [Link] attentionwill be given to sUch
elementsin relation to Christian burials elsewherein the text.
In the immediate vicinity of the describedgrave vault (called Grave Vault A), some
ten graveswere found during rescueexcavationsin 1993, datedto the mid 4th century by a
In terms of the-proximity-of the decoratedgravevault, the excavators
consideredthem to be early [Link] The hypothesisis convincing,but it should be
"oin"1in6.129
documentedthrough more [Link] than the proximity of the Christian
grave vault, the positioning of the deceasedwith their headsto the west would supportthis

198
 THs AncHReoLocrcALMRrsnrlloF THEEnnlyCsnrsteNPBnronIN CoNrrNsNreI-CRoATIA -

[Link] sourcesnote the Christian customof burial with the head to the west
and a "view" to the 131The problem, however,is that it cannotbe reliably proventhat
"ns1. that non-Christians, and particularly worshippersof Sol, would
this would be a placement
avoid. CertainHungarianarchaeologistsare convincedthat the position of the body is a
definite elementin the recognitionof a Christianburial. Experiencein^thefield, however,
has shown that this must be further [Link] eachspecific case.l32Thus no mistakecan
be made if it is statedthat at the site of Strbinci, in the vicinity of grave vault A, there was a
cemeterywhere Christianswere buried, and along with them individuals who were either
sympatheticor at the leastindifferent to this rdigion. A selectionof material (in general
meager)from severalgraves(1, 6, and 7) would indicate contentscloseto a Christian
[Link] [no. 163] has already been discussedas a possible symbol of the
Eucharistor Christianburial [Link] tongueelementfor a belt [no. 161] is decorated
with a cruciform arrangementof circular [Link] weaving tablet [no. 162l
should be treatedseparately"Suchan object,just like a spindle-whorl, in the senseof
confirming a certainoccupation,would belong exclusively to [Link] 1, however,
containeda male skeleton,and analysisof the skeletalremainswould not suggestlengthy
periodsspentat a loom, in fact quite the opposite.133Thus I believe that in this casethe
weaving tablet was a symbolic grave good. Objectsrelatedto weaving in Christian
conceptionswould symbolizethe threadsof life, or the celestialattire of immortality,
achievedthrough the sacrificeo16hrir1. 134
A late Roman cemeterywith ca. 100 graveswas systematicallyinvesti gated(!9?6 m2
excavated)from 1972to 1981 at the site of Gradina at Tre5tanovcinear [Link] A
relatively large quantity of coins with Christian symbolism was found in the areabetween
individual graves[no. 169].The gravesthemselves(grave vaults and simple burials
without structures)containedno material with religious connotations,but a possible
Christiannatureof the cemeteryis nonethelessindicated by severalfacts. A grave chapel
(3.15 x 2.44 meters)stood in its southwesternsection,with an entranceon the eastand a
singlegrave adjacentto the easternwall (Fig. 14).136As this structurelacked an apse,one
can only with great cautionconsiderit a Christian'memoria or [Link],such
buildines were more characteristicof earlv Christian rather than non-Christian communities
in Pann-onia. 13711" placementof the majorityof the deceased (with headsto the west)
would supportsuch a suggestion,as well as the fact that somehad crossedarms, and that
the mosf common grave goods were glass vessels[nos. 164b,165a-b, 167,168].138
This cemeterynonethelesshad a different aspect,as expressedby items characteizedwith
the apotropaicmotifs of snakeheadsor the letter "x" [no. 164a].Sincemany objectsin
the exhibition have such decoration[nos. 2c, ll,19, 54,60,62-63,66,70,105b,
l4l, 148-149, I52-I53,164a, 1851,this phenomenon obviously requires further
discussion.
Two obliquely drawn lines may representthe letter "x", but this sign may also be called
by its true iconographicor symbolic name - the crux decussataor the crossof St Andrew.
It would be difficult to say that such a sign would be placedaccidentallyor merely as a
decorationon any of the above [Link] mark was permeatedwith symbolism,first that
of magical-apotropaicbeliefs, and later that of religious faiths, both Jewish and
[Link] 11ls representedon various objectsthat additionally in and of themselveshave
powerful symbolical and protectivesignificance(bracelets,belts, fibulae, rings, keys;. t+o
The most illustrative exampleof the magical symbolism of this sign is the ring from Sisak
lno. 601,where the circular areawithin a serpentineanimal body is filled with the letter
"x". Most similarly marked objectshave no particular Christian denotation,nor do the
circumstancesof their discovery (mostly unknown) indicate such a [Link] motif
of crossesof St Andrew, however, appearson the frescoesof a religious structureat
VaraZdinskeToplice [no. 141],as well as on the reverseof a pendant [no. 70] with a
Christogramdecorationon the front. In such examplesthe Christian symbolism of the letter
"x" is clear,while elsewhereit probably representsinsufficiently explicatedmagical-
apotropaicand religious [Link] fact that Orthodox Christianity fought against
superstitionthrough many condemnationsand prohibitions, as witnessedby institutionsfor
exorcism and so forth, but nonethelessfinally included certainpoorly assimilatedor hidden
"magical"elements,would suppoftsucha [Link] th^er*n" rnunn"r,the powerful
magical-apotropaicforce of the so-called Christogramof Constantinedid not fade

199
 Fnou rsB h{vrNcrer-B
Surtro rHESUNoF JusrtcE

evenafter this symbol "descended"from the labarum and helm not merely into various
objectsof Chrisiian religious ritual but also everydaylife.142 Certaindetailscan alsobe
noted at the cemeteryof Trebtanovcithat indicatethe presenceof paganand magical
[Link] grave good was a nail, obviously without any actualpurpose,and an open
areawith tracesof animal sacrificeand burial feastswas also identified within the
framework of the cemetery.l43The religious authoritiestried to contestagainstChristian
funeral feasts,but they continuedin various mannersand with modified contentsdeep into
the mediaevalperiod, if not further.l4 I would hypothesizethat the site of Gradina at
Trebtanovciwas the cemeteryof a community that knew of and probably partially also
acceptedChristianity, but still had not [Link] characteristicwould
entirely fit into the conditions of the late Roman phasein Pannonia,at leastas much as this
refersto gravegoods at cemeteries"l45The samecould be applied to the site of Strbinci
(seeabove),and probably to the cemeteryat Sladojevcinear PodravskaSlatina [no. 205].
At the latter site, a sectionof a cemeteryfrom the mid 4th century was excavatedin
966.M6 Other than the placementof tire deadwith headstowarbsthe west, and large
quantitiesof coins with Christian symbols, there were no items amongthe otherwise
extremelymodestgrave goods that would corroboratethe Christian characterof this
cemetery.
Two late Roman graveswere excavatedat Prozor, but it was not establishedwhether
they belongedto a largercemetery.t47 The exhibited part of the grave goods [no. 173]
would place one of them in a possibleearly Christian environment,l4Ewhile the other was
probably Christian fno. \721. As there are no anthropological data available, the sex of
the individuals buried cannotbe ascertained,but they were probably female. This would be
indicatedby a pair of pins or hair-pins, and a medallion-pendantof a type usually worn by
women in the early Christian period. The third grave good (a spindleJneednot necessarily
havemerelya symbolic,but alsopracticaland [Link] religious
affiliation is more clearly shown by the gilded medallion decoratedwith a swastikamotif
[no.l72a]. This ancientsymbol of life appearedas early as the lst centuryin Roman
civilizetion and in its border regigqq,especiallyamong the Germanicpeoples,as a magical,
apotropaicand religioussymbol.l)u Dependingon the periodand circumstances, the
swastikawas utilized in early Christian art from the 2nd to 6th centuriesas a replacement,
hidden or stylized, for a sign and symbol of a cross.15111o1h"telementsare mlssing, it is
virtually impossibleto determinethe religious affiliation of an amulet with motifs usedby
both pagansand Christians.r)z I nonethelessbelieve that in this casethe object indicatesa
Christiangrave, asjudging by the shap^e of the pins or hair pins, a Roman, rather than a
Germanic,woman was buried there.l)r Thus, the swastikawould be a true Christian cross
in this case,but it still had not lost its original magical-apotropaicsymbolism. This is
indicatedby the fact that it decorateda medallion-amulet, in which somekind of relic was
[Link] Christiansadoptedthe customof wearing apotropaicamuletsfrom
[Link] did not always ensurethat such objectswere decoratedwith Christian
symbols,rather they often borrowed motifs along with shapeand purpose,simply giving
thema new meanins.154
Sarcophagiaid tombstonesare everywherethe most numerousand most dependable
documentedcategoryof early Christianfinds. They are relatively scarcein continental
Croatia,and the circumstancesof their discoveriesare often either unknown or
insufficiently [Link] three certainearly Christian sarcophagiare known from this
region, two of which are in museum collections[nos.39r951,while all trace has been
lost of the third,(ALIII3996a; Fig. 3 in this text). An elongatedsarcophagus of the so-
calledAsia Minor type [no. 95] comesfrom Vinkovci, with an empty inscription field
betweenansaedecoratedwith [Link] was modified secondarilyTorChrisfian 6uri4.155
Motifs of fish, wavily stylized plants or crabs,and schematizedrosettes(Eucharistic
loaves?)were then carvedonto the [Link] unmistakablebut nonethelesssecretChristian
symbolsindicatethat this was a burial prior to 313. The secondsarcophagus was of the
ChristianSeverillafrom Siscia,as is written in an inscription on the front field between
ansae[no. 39]. It is possiblethat this also was a sarcophaguslater adaptedfor Christian
burial. The sceneswhich fill the availablesectionof the frontal side in the "horror vacui"
style, consistingofvases, grapeleaves,grains,birds, a dog and a rabbit, are characteristic
of mystery cults, and only the expression 'famula Christi" on the

200
 -
Tue AncHeeol-ocrcAl- MATERIALoF rHe EeRLy CunrsnnN PEnlop tN CoNrNeNtcL Ctoerle

inscription and the Christogramsin_place of rosetteson the stuntedansaegive a symtofic

meaningof the Gardenof Feaven. 1566n1t a copy of the text remainsfrom the third
inscripti,on,also from Sisak (CIt lll3996a), from which one can discernthat Dominus
$ordD Victorinus had it made for his wife Felicissima,with whom he lived for 13 years,
and for Sacmeneun(son?).It appearsthat the sarcophagushad no decorationother than two
Christogramson the frontal side. These,togetherwith the word DEO at the end of the
inscription, show that this was a Christian couple. As the paleographyof the inscription is
not documented,it can only be generallydated to after 313 AD.
The most attractiveand one of the most interesting(in terms of the analysisof the
circumstancesof the find) possibly early Christian sarcophagiin continentalCroatia comes
from Veliki Bastaji near Daruvar [no. 170]. It was published as being from the early
Christian period, although it has no direct Christian characteristicsand even the symbolism
of its scenes(basically Dionysian) would not specifically support such a [Link]
sarcophagus,togetherwith anotherwhose location is unknown, was found in the last
century in an undergroundgrave chamberthat most probably also containedthe limestone
slab with a carvedmetric inscription [no. 17U. This slab is currently walled into the
Jankovii mansionin Daruvar.l5T The paleographiccharacteristicsof the inscription allow it
to be datedfrom the end of the 3rd century to the 5th century, and it is even more difficult
to classify in terms of content.158A dogma of original sin and the sacrificeof Christ the
Redeemeris expressedin insignificantly distortedhexametersand a style of complete
immersion into secretiveand allegoricalimages.A Gnostic or magical atmospherecould be
consideredas a fairly marked componentof PannonianChristianity, as is indicatedby
certainother [Link] refers to objectsconcealingGnostic contents[nos. 7-11], and
those marked with the apotropaicor religious sign of "X" (discussedin the sectionabout
the cemeteryat Tre5tanovci).Questionsabout the origin of this liturgical hymn, adjustedto
the symbolism of the site it decorated(gravechamber - death - resurrectionthrough
Christ), would lead to the following: an unknown composerexpresseda Christian dogma
accordingto someprosemodel of verses,or the personthat commissionedthis work chose
a liturgical poem from the literature available to him or her. However it actually occurred, an
excepiionally wealthy (a luxurious marble sarcophagus)and religiously educatedindividual
with sophisticatedrequirementswas involved. No original text or analogousepigraphiq
monument could be [Link] slab, togetherwith fragmentsof other similarinscriptions
discoveredat the site, was probably walled into the grave chamberwhere the sarcophag,us
was discovered[no. 170].Although the sarcophagusmight have been used secondarily
for a Christian burial. the cited circumstancesof the find would indicate that the Dionysian
symbolism of its scenescould be interpretedin a Christian [Link] this case,the treesand
vines with grape-buncheswould evoke heavenlyregions,and the panthersnext to the
kantharosalong with vines and fruit, with their heads "penitently" bowed [Link]
vanquishedevil, or rather convertedsinnerswho eat the fruit of eternallife. I)v The
possibility of such an interpretationis indicatedby a motif on the coins of the emperor
Constantine minted after the Council of Nicaea in325, where the defeat of paganismwas
symbolically denotedby the figure of a pantherwith a bowed [Link] The fact that
systematicarchaeologicalexcavationshave never been undertakeneither at Veliki Bastajior
nearby Daruvar speaksfor itself.
The remainingtombstonesare primarily simple slabs,decoratedwith the standardmotif
of a Christogram,and datedto the4th and 5th centuriesaccordingto the paleographic
characteristicsof the inscriptions [nos. 40, 96-101, 114-118]. These inscriptions
mostly contain the usual schemaof religious phrases,and are often too fragmentaryto offer
data about the social and organizationelementsof early Christian communitiesor about
certain specialforms of public and private piety. In this sense,the tombstoneof Flavius
Maurus [no. 155] is exceptional, as the inscription mentions the colleagueswho erectedit
in his honor. Thesewere probably the membersof a humanitarian-religious or
[Link] is a conceptthat h_asappearedin an almost
unchangedform from the classicalto the modern periods.16l However, epigraphic
confirmation of early Christian collegia is not known even from Dalmatia, which has
abundantinscriptionsfrom this period, and certainly not in the region of continental
Croatia. The metrical inscription of Paulinus,son of Lucerinus [no. 40], is of interest
becauseof other characteristics,particularly literary. Unfortunately, it is too fragmentaryfor

20r
 FROMTHEINVTNCIBLE
SuNro rHE SUNoF Justcn

a detailedanalysis,but the last line probably containedthe typical formula of Orthodox

Christianity "Deo gratias", and the expressions"benedictio"ot "benedictus".Although it is
one of the most common conceptsof the Christian vocabularyin general,it less commonly
appearson [Link] Christiansfrom Cibalae,Venatorinusand
Martoria, were referred to by the typical early Christian expression "innocentes"on their
tombstoneinscription [no. 96]. These could have been ordinary members of the church,
but the mannerin which the inscription is composed- without the date of death,their age,
and data aboutthosewho erectedthe monumentto them, would indicate a possibility that
Martoria and Venatorinushad been well known in their religious community. In other
words, they may have been martyrs or witnesses(confessores),for whom a community
would have erecteda monument only in the secondhalf of the 4th century for certain
[Link] could theoretieallyhave been martyred in this period, i.e. during the reign of
the emperorJulian (361-363), the eradicatorof the "perversityof the past period" -
Christianity [cf. no. L13], or during the conflicts of Arian and Orthodox beliefs. As such
martyrdomswere in fact quite rare, it would seemmore likely that, if they were even
martyrsat all, this inscription representeda subsequentdiscovery and reburial of their
[Link] The name Martoria, otherwiseunknown, which is reminiscentof the word martyr
would suggestsuch a line of reasoningabout possiblemartyrdom.163
The majority of tombstoneshad Christogramscarvedon them. This appearedin the
early Christian period in various placesand on various objectsas an [Link]
triumphal sign, and particularly on tombstonesas a symbol of victory over [Link] [fts1
the mid 4th century, it was often accompaniedby the letters alphn and omega, as an
emphasisof its basic symbolism, adding to it the main conceptionof Orthodox Christianity
where Christ was both the sourceand objective of life. This idea was particularly
emphasizedas a contrastto the Arian conceptionof the doctrine of the personoi 66ri*1.165
A brick from an unknown site in northern Croatia, decoratedwith a Christogramand
apocalypticletters as above, probably servedas a covering slab for a grave or was an item
piaceOinit. too
The systematicexcavationsof the site of Rudina near Polega uncoveredthe remains
of a mediaevalBenedictinemonasteryand numerous_sculptural elementsfrom that period,
as well as structuralremainsfrom a Roman phase.t6/ The fragment of a sarcophaguswith
the carvedimage of a fish fno. L771,probably used secondarily as the cover of a
mediaeval grave,would attestto an early Christian phaseat this site. The choice of motif
and the mannerof its executionare the primary elementsfor such a hypothesis,particularly
sincethe Romanesquesculptureat Rudina has an entirely different appearance.

3. Objects of artistic craftwork (metal, pottery, glass and bone)

The term "early Christian" displaces"late Roman'l from the secondhalf of the 4th
[Link] of the reasonsis that the secondterm is more specific in meaning and is more
suitableas a historical-artistic period, while the first has deepersocial and religious
connotations.168466i1ionally, at the end of the 4th century,ill of Roman civilization
officially becameChristian, and Christianity, despitepresistance,was transformedfrom a
faith into an attitude towards the world.
Mixed among the material of the period conditionally called pre-Christian I n o s.
l,-381andthe definitely early Christian period from the 4th century onwards, material
existsthat can be classifiedto a syncreticphaseduring the 3rd and 4th [Link]
communitiesand dioceses-alreadyexistedin Pannoniain that period, but they were
occasionallypersecuted.169 thuilhs symbolic languageof Christianity even then was still
hidden, or iather immersedin the syncietic artisticiren"tlsof the age.l16However,
Christianity in its legal form was not always representedsymbolically with the classicmotif
of the cross,but rather with various stylized versionsresulting from a specific relationship
to artistic [Link] material from the 3rd century and the first half of the 4th is
united with that undoubtedlybelonging to the early Christian period, with the note that
theseare only probable or even merely possibleChristian objects.A justification for such
an approachmight be seenin the fact that the period of the 3rd-4th centuriesis already

2U
 THE ARcHAEoLoctcAL Merenrel oF THEEARLy CHRrsrrANPERToDrN CoNrtxeNr6l Qpg4114 -

entirely on the thresholdof the classicalearly Christian phase,and that finds from the 5th
and 6th centuriesnoted in Christian contextsdo not always have specific religious
characteristics.
Small objectsof utilitarian, decorativeor a combined purposemake up the most
numerousgroup of material exhibited, which is an expressionof the fact that Christianity,
in contrastto all previous faiths, in the majority of phenomenaand eventsof everydayliie
perceiveda correspondingsymbolism. Ardent believerswould apply this with eiaggerated
careto various, mostly secularobjects - fibulae, jewellery, belt fittings, and evenhorse
equipment,vessels,keys, etc.
. Crossbowfibulae, which are datedfrom the end of the 3rd century to the first half of the
5th century,are exceptionallynumerousat late Roman sitesin Pannonia[nos.42,
106-107, 120d, I22-I23, L43, 150-151, 166, 173a, 184, 136-1391.l7l 6n1t
o!9 among the exhibited examplesis decoratedwith christian symbols [no.l2z].
{lthough in Croatianliterature the expression"bulb-shaped fibula" or in German
Zwiebelknoffibel is used,I considerthe previously utilized term - "crossfibula", which
is still sometimesused,to have been more exact, 4though perhapsinsufficiently specific.
unlike the term in English, i.e. "crossbowfibula". 172trlonjol th-eliterature about iuch
material offers any considerationof the symbol representedby its form, although the
recognizableappearanceof a L atin crossprobably containeda correspondingsymbolism.
Although it cannotbe claimed that such an object would derrotea Chhstian owher in every
circumstance,it is likely that the impulse to cr-eatesuch a form was derived from religious
symbolism. Additionalfy, consideringthat this was an elementof attire characteristic-almost
exclusively of membersof the civil administration,eachsuch fibula from the secondhalf of
tlte 4th century would h_avebeen the property of the representativeof an official, thus
Christiangovernment.I 73
_ Christian symbolism on small utilitarian or decorativemetal objects(clasps,belt mounts,
buckles, pendants,keys, etc.) was expressedthrough classicmotifs of crosies and
Christograms [nos. 49, 52, 55, 67-68, 70-73, 75, l2Z, 124,"!.47, LS2; Fig. 15],
inscriptions[no. 69], or in a hidden or indirect [Link] latter would refer to
zoomorphic objectsor objectsdecoratedwith animal images - eagles,peacocks,doves,
butterflies, horses, and fish [nos. 43-46, 50-51, 56--57,ll,1Zt,'t+41,174 andalio
to those with geometrically stylized cruciform shapes[nos. 47-48, 53,65a-b,l2l,
129,l72al. On certain examples the symbolism was emphasizedby the uniting of two
elements,suchas a swastikaand horse [no. 121], an eagle and depressionsplaced in the
form ofacross [nos.50*51], and a crossand depressionsplaced in the form of a cross
lno. 491.
Fibulae and pins in the forms of eagles,and particularly peacocksand doves,would
theoreticallycontainChristian symbolism in the period encompassingthe 4th-6th centuries,
but the extent ofthis on such objectscan be explainedonly thrbugh archaeologicalcontexts.
Pins with terminalsin the form of birds (doves?)were found at Sisak Jnos.56-s71,
[Link] [no. 144] and Vinkov"i.l75 6 similar bronze staff [no. 58] wis interpretedas a
Germaniccult object, and a similar object, but apparentlywithout the grip in the lbwer
section,was shown stuck into a kantharoson an early Christian pluteusflsm 1risr. 176
The cruciform shapeof the Lombard decorativemount from horse equipment [no. 55]
was not coincidentalor a mere technicaldetail, as animalsin generalweie often decorated
with religious symbols in early Christian art and conceptionsl'7'7Themotif of multiple
crossesin a perforatedtechnique[no. 182]is reminiscentof the mediaevalform of the so-
calledcrossof Jerusalem.178 4 leadpendantwith an imitation of a "cruxgemmata" fno.
681is especiallyinterestingif comparedto a solarpendant[no. 2a], as an almost direct
iconographicand possibly contextualtransition is apparentfrom solar to Christian
s_ymbolism.The pendantwith a Christogramand a butterfly delineatesin a similar manner
the borrowing of paganiconography,but also an almost unchangedsymbolism. Added to
the pagansymbol of the soul and the indestructibility of life qn this o6ject was a symbol of
the resurrectionin Christ as emphasizedby a Christogram.lT916" exceptionaltriangular
pendantof thin silver sheetmetal [no. 67] is included^inthe group of v-otiveobjecti that
are elsewhereusually decoratedwith Christograms.180the eiample from Sisak"isunique
for its anthropomorphicform and impressivedemonstrationof the manner

203
 Fnou run INVTNCTBLE
S uN ro rHE SUNoF Jusrrcr,

in which Christiansdecoratednecklaceswith cruciform [Link] fish shapedpendant

of gilded bronzesheetmetal [no. L8] could also belong to this group. However, neither
this pendantnor the lead tablet with dolphin images [no. 19] can be dated reliably, and
thus a definite religious-symbolic meaningcannotbe [Link] sameis true of the
stoneobject in the form of a fish [no. 130]. The magical-apotropaic "x" on the buckle
lno. 541could very well have a religious symbolism considering the dating (5th century).
This would also be the casefor the fibula decoratedwith a meandering cross [no. 48].
The meanderdecorationwas most commonly executedin the early Christian period as an
unbroken swastika,with which it thus sharessymbolism. It was used to decoratenot
merely small artistic -craftedobjects,but also mosaicfloors and liturgical fittings in early
Christianchurches.l8l
The abbreviationof the name of Jesuson early Christian objectswas resortedto for
practicalreasons,but also through a belief in the protectiveand magical power of letters,
modified in this mannerinto a symbol [cf. no. 154]. lEz From the sameincentivethe
inscriptionIN DEO SPESSEMPER EST on the pendantfrom Sisak [no.69] was
stampedso that the groups of lettersinterpenetratedeachother. Consideringthe contentof
the text and the motif of a wreath. this mav have beenan amulet relatedto Christian
martwdom.183
A ring with a Christogramwas found at the eastern(Roman) cemeteryof Sisak.l84
Sincethis has beenlost in the_meantime,an almost identical ring from SrijemskaMitrovica
hasbeenexhibited (Fig. {;.tss The ring from Sirmium was choien as an example of the
final phaseof the developmentof the symbolic solar-Christian motif, which from an
upright or oblique cross [nos. 6L-62]evolved into a Christogramdesign [nos. 63,
1901,and subsequentlyinto a true Christogram[no.64; Fig. 4 and 16]. The ring with an
inscription EVSEBI was most probably also Christian [no. 125], regardless of whether
the inscription is interpretedas EVSEBEI (= be devout!),186e1 35the name of the owner in
the genitive case,as a characteristicof the Christian onomasticonor vocabulary.l87 4
uniqueexampleamongthe rings comesfrom Samobor[no. 191], considering the
convincinginterpretationof its symbolic "architectural"form, which would imitate early
Christian circular buildings with columns and a cupola.l83
The{nscription VTR/AVG/FEL (= uterelaugelfeliciter)on the gold ring from
Osijek [no. 126]would expressa desire for a happy life, the wish being intended for the
owner. Neither the date (3rd cent.) nor any other elementwould classify this object as
definitely early Christian. Similarly expressedwishes (such as VIVAS, PIE ZESES) also
appearon other artistically crafted [Link] it is encounteredsporadicallyprior to
this, the conceptis intrinsic to the late Roman period, as a philosophical-religious thought
preoccupiedwith the idea of felicity. Happinessas a victory over a comparativelybrutal
reality on the one hand, and on the other, happinessin the senseof eternity, wh^ichfor the
Christiansectionof the late Roman populationmeant eternallife with Qfufis1. t xv The wish
VTERE (FELIX) doesnot have an exclusively Christian sense,although certain authors
have attemptedto recognizeit as such, but it is entirely [Link] expressionsoften end
with the phraseIN DEO, IN CHRISTO, and so forth, on objects which both becauseof
this and also the context of the finds belong to a Christian milieu. 190Thus the wish without
a Christian "suffix" is occasionallyconsideredan abbreviationof thesewishes with
religious content,which cannotbe consideredto be the rule, but should not be ignored as a
possibility. Confirmation for this might be seenin a fibula from Kciln on which the
inscriptionVTERE FELIX was executedin a perforatedtechniquein such a mannerthat
the last letter - rrxrr- remainedseparatein a specialframe, undoubtedlysymbolizing a
cross.191Among the objectsexhibited with the inscription VTERE FELIX [nos.59,
105a, I23, 126, 135, 1.871,two were discovered in graves [nos. 105a, 187], while
the otherslack [Link] is significant in relation to this that glasseswith the
inscriptionsVTERE FELIX, VIVAS, PIE ZESES (IN DEO) as a rule are found at places
of burial where they are interpretedas tracesof Christian feasting.192In general,it ieems to
me that one would place an object with the inscription VTERE in a grave only if there was
hope of an etemal life.
The silver spoonfrom Sisak [no. 75] [Link] a group of objects whose
liturgical purposeis doubted by many authors,-buttheir Christian symbolism (decorations
of crosses,Christograms,etc.) is not denied.l93 6 r"14"6 but noneihelessdifferent

204
 THB AncHneoI-oclcAt- Marsnrnl oF THEEenlv CHnrsrrRNPBnrootN CoNrlNeNrALCRoATIA -

examplefrom Sisak [no. 74] is a part of a tin [Link] handle is missing, and the bowl
is flattenedto an almost level [Link] the decorativemotif of three fishes cannotbe
consideredan actualmark for a certaintype of food, its symbolism is evidently direct, and
most probably was relatedto the Holy [Link]+ A lost silver spoon from Vinkovci,
discoveredin a grave at the northern cemeterywhere other early Christian finds were
present,might have sharedsome of [Link])
The flame of lamps symbolizeseternallife in Christianity, which makes them, other than
their practicalpurposes,exceptionallycharacteristicobjectsofboth public and private
[Link]
Clay oil-buriing lamps from continental Croatia [nos. 77-80,108, L3l.-1.33]mainly
belong to specific types, called "African", "Mediterranean"or "Early Christian", classified
either accordingto where they were producedand used or the predominantdecorative
forms. The majority are decoratedwith cruciform or Christogrammotifs, and floral and
geometricimagesfunctioning as Christian symbols. Producedin Africa, they were
exportedthroughoutthe Empire, but they were also imitated in local worksbops,to which
poorly producedexamplesmay be attributed[cf. nos. 78c-d from Sisak].rvl Several
examplesamong the lamps here standout from the otherwiseformally and decoratively
standardizedproductsin that the Christian symbolism is disguised.A lamp from Sisak
lno.77a) has a crossin the form of five little balls, and one from Osijek [no. 131] has a
stylized four-leafed [Link] brancheson the preservedbasesof lamps from Osdek
[nos. 132-133]could perhapsrepresentsymbolic palms, while the crosson an example
from Sisak [no. 77b] was placed on the underside.
Most of the exhibited clay lamps are datedto the 5th or even 6th [Link] the
entirety of problems of the early Christian period in continentalCroatia, this is the most
important datain relation to this categoryol archaeologicalmaterial.198
In contrast,the metal lamps from Zagreb [no. I79l and Sisak [no. 76f are unique
examplesof this type of [Link] symbolize the Christologicalmotif of the Lamb of
God, the Redeemerof Sinners,probably derived from the Revelationof St John (2I.23),
where the Lamb (Christ) is called the one that shinesin place of the sun and moon.
Zoomorphic lamps,_butof an entirely different shape,are not rare in early Christian craft
productionin [Link] The only two analogousexamplesto the onesexhibited here come
lrom Hungary, indicating a production centie in Pannonia(Sisak?;.200Despitegreat
similarities, the four Pannonianlamps in the shapeof the Lamb of God differ in small
details,and were thus perhapsthe creationsof a single author, or were producedaccording
to a single model. A bronzefigurine of a lamb [no. 128] from Osijek approachesthem in
possiblesymbolism, but it could be classifiedas early Christian only if more data were
ivailable about the circumstancesof the 1in6.201The metal lamps aie similar in purposeto a
bronze Christogram from an unknown site [no. 193]. The manner in which it is attached
to its chain is evidencethat it was part of a censeror (more likely) a multiple armed
candelabrum,a find that is fairly rare at early Christian sitesin general,and which would be
exceptionalin continentalCroatia.
Pottery vesselswere also decoratedwith motifs and scenesof clear and direct Christian
symbolism [nos. 81-86, lO9, L34-135,148]. This would refer to so-called African
sigillata producedin severalMediterraneancenter-sand exported throughout the entire
Empire, but simultaneouslyimitated [Link] unique exampleof imitation of
African sigillata was found in Osijek [no. 134]. It is decoratedwith a geometrically
stylized cruciform motif in a radial "Christogram"form. The motif on a fragment of African
sigillatafrom Sisak[no. 86] may have beenconceivedin a similar mannerand with
identical symbolism. The most interestingexample among figurally decoratedexamplesof
African pottery has a sceneof Christian martyrdom (datio ad bestias)and comesfrom Sisak
[no. 85]. Suchan image on an object of everydayusein a city where there had been so
well known a martyr as St Quirinus (at the beginning of the 4th century) would certainly
have provoked significantmemoriesevenin the 5th [Link] The remainingexamples
merely belong to the early Christian phasechronologically,but neverthelessall the scenes
and imagespresentedon them have a placein the systemof Christian symbolism. This
would representthe fundamentalidea of Christian civilization in which the world and all
creationoriginatedfrom the thoughts of God the Creator,and thus symbolize His creative
power.2MI-nthis sense,the imale of a fish [no. 83] would representboth Christ and

205
 Fnola rHe lNvrNcrst-eSuwro rHs SUNor Juslce

thefaithful,imagesofOceanus[no.82] and sea monsters[no.81] would denote the

power of God over the waters, and the hunting scene[no. 84] would symbolize the battle
againstsin and evil in general.2O5 A fragment oTa coarselocaiimitation of sigillata pottery
was subsequentlymarked with a carelesslydrawn crosson the interior side of the base
[no. 109] . Analogies for such a private declarationof religious faith are common
everywhereon all types of [Link] The base of a pottery vessel from Ozalj [no. 148]
has a crossincised on the outside of the [Link] the possibly relevant technical
problem of how to mark the centreof a basewhile producing pottery on a wheel, there is
no doubt that the crosson the vesselfrom Ozalj containeda symbolic [Link] is
indicate{-by the various crosseson mediaevalpottery, often in relief, and, as a rule, clearly
formed.207-Thecrossscratchedon the exterioi side of a bronzejug from kuzelin I n o .
1491should thus be interpreted as a symbolic sign, particularly since there is no need for
any technicalmarks in the production of metal vessels.
It appearsthat the Christiansof the early period in Pannoniadid not have any
particularpartiality to wearing gems decoratedwith religious symbolism. The rich gem
collection of the ArchaeologicalMuseum in Zagreb doesnot contain a single definitely
earlyChristianexample.A gem from Osijek lno.l27l could be Christian; it was found in
a lead sarcophagusin the southempart of the city. The image of a shepherdwith a staff and
a flock is included in the group of common late Roman pastoralscenes,and only a precise
dating or proveniencecan determineits specific symbolism.20EAs it was poorly crafted,
the gem from Osijek cannotbe preciselydated and it must remain merely a hypothesisthat
the bucolic scenewould conceala symbol of the Good Shepherd.
Coinage,as a specialcategoryof archaeologicalmaterial with political, economic,
artistic-stylistic and religious significance,also has an important position in the early
[Link] fact, however, is often forgotten, and the relationshipof Christianity
to coinageis interpretedin the wrong [Link] early Christian religious and moralistic
attitudetowards money was more marked than that of previous periods, and it is referred to
in literaturein a languageof symbols and [Link], for instance,religious doctrine
or the Word of God is comparedto a spiritual coinagewith which one earnsheaven.209
Although Christian authorsof the early period do not write specifically about the placement
of coins in graves,the above thought is in fact associatedwith burial and cult relationships
to [Link] terms of this, the entrenchedarchaeological"fact" that coins were not placed
in earlyLhristiangravesshouldbe takenwith greatiaution and alwaysexaminedanew.210
It canbe proven to be true at individual sites,but it is not at all a rule predicatedon a
religious attitude. This is shown by finds of coins at early Christian [Link] everywhere,
including the^r-egion under consideration(Kamenicanear Vinkovci, Strbinci, and probably
Tre5tanovci).zrr Christian literature emphasizesthat true coinageshould be consideredonly
that which has the image of the ruler onthe obverse.212Givenlhat from the secondhalf of
the 4th century coins often have Christian symbols on the reverse,this was interpretedas
the sign of a union of earthly and heavenly empires,whether it appearedin a grave or
[Link] the sametime, coinageis a material and trade categorywith a utilized value,
and not everyonewho held a coin would considerits symbolic [Link] this, the
circulation of coinagewas the simplestand most convincing form of spreadingChristian
symbolical messagesthroughout all cornersof the Roman [Link]
justify presentinga relatively large quantity of numismaticmaterial at an exhibit about early
Christianity. Coinagehas a multiple role in the presentationof the early Christian period.
Individual examplesare remindersof rulers who were particularly significant for the
Christianworld in general,and also for the region of continentalCroatia,to which they are
connectedthrough military campaignsor similar political events(Constantinethe Great,
Constans,ConstantiusII, Vetranio,Magnentius,ValentinianI, Valens,TheodosiusI).
Coins are representedat sitesat which there are no other or only sporadicearly Christian
finds (Zagreb,Sotin, Aljma5, Batina,doviii, Dalj, Gabo5,Gornjikosinj, KneZevi
Vinogradi, Kupdina, Ore5ac,Peklenica,Popovac,Sladojevci,Srb, Studenci,Siitarjevo,
Vranii, Vukovar-Rada, Zmajevac) [nos. 180-181, I83, 194-213].Coinage of rulers
of the 5th and 6th centuriesis also represented,i.e. Arcadius, Honorius, Johannes,
Valentinian III, Anthemius, Romulus Augustulus, Theodoric the Great, Anastasius,
JustinianI, Justin II, and Phocasfnos.92-94,112,

206
 Tga AncnqBot-oclcAI- MATERIALoF [Link] CunrsrreN Penton rN [Link].r-Qpg4114 -

137-138, 174, 180-18I, 196,200, 2081,but this has a special purpose. Evidence of
life in this phaseshould be emphasized,as it is often considered(especiallyin comparison
with northern Pannonia)as a period of civilizational stagnationand archaeological
emptiness.213 This is contestedby the numismaticfinds and other types of material (small
metal objects,pottery vessels,clay lamps, and stonemonuments),and also by literary
sourcesabout eventsin the 5th and 6th centuries(data about the conflicts of Byzantium and
the Ostrogothsover Pannoniaand the Gothic rule in this region, about the functioning of
the bishopricof Siscia,aboutJustinian'ssupposeddeedsof donationto the Benedictines
where Ci6alaeis mentioned,and so forth).2f4
Prior to Constantine(306-337) no Roman coin had Christian symbolism. However, it
appearsthat the emperor Gallienus (253-268) showed more than religious toleranceto
Christianswhen after the deathof his wife Saloninahe minted a coin in her name with the
legend AVGVSTA IN PACE [no. 38].21511" religiousvacillationof the emperor
Constantinewas discussedin the chapterabout the cult of the god Sol, as well as the
mixture of paganand Christian elementsin art, including numismatics,and the gradual
introduction oTcoins with Christian symbolis-.216 16i-ost positive act of thii ruler in the
field of early Christian numismatic iconographywas the introduction of the symbol of
Christian victory, the Christogram, onto coins [no. 136]. In the decadesafter Constantine
this symbolism was taken to absurdlengths,as Roman emperorsfought not merely against
the barbariansbut againsteachother under the sign of the [Link] region saw
battlesbetweenConstantineand Licinius, and ConstantiusII and the (Christian!)usurpers -
Vetranio [nos. 195, 206] and Magnentius [nos. lg4, 213].217ConstantiusII is
rememberedas the ruler who passedlaws in 341 and 342 aboutmeasuresto eradicate
paganism.2l8The period of religious toleration and political cooperationbetween
ConstantiusII in the East and his brother Constansin the West was noted in an honorary
inscription on a marble slab discoverednear Beli Manastir [no. 178].A conflict arose
after 343 betweenthe "Orthodox" Constansand the Arian inclined [Link]
this, both rulers marked their coins with the victorious motif of the Christogram [nos. 87,
169, 199, 20I,209-210, 2121.A large number of coins of the emperors Valens and
Valentinian I circulatedin the region of continentalCroatia. They are interestingfirst as
brothersborn in Cibalae,and also as the combativerepresentativesof two religious
branches,Arianism (Valens) and Orthodoxy (Valentinian). Despite the fact that Valentinian
is called the most Christian ruler (christianissimusimperator)in the holy actsof the martyr
St Pollio, while his brother in this sensewould be almost a heretic, the reversesof the coins
of both emjlerors are decorated with Christograms [nos. 110-111, 183, t97-198,
203-2041. zte The militancy of Christian rulers is indicated by the legendson the reverses,
suchas: CONCORDIA MILITVM (= concordamong the soldiers) [no. 195]; HOC
SIGNO VICTOR ERIS (= with this sign you will conquer)[no. 199], VIRTVS
EXERCITVM (= the bravery of the army) [no. 206], VICTORIA AVGVSTORVM (=
the victory of the Augusts) [nos. 174, 200,207-208, 2ll], GLORIA EXERCITVS (=
the glory of the army) [no. 209]. I would say that early Christian civilization as expressed
on this group of coins is reflectedin an aestheticallyattractivebut spiritually lessacceptable
light. Luckily, such an impressionis palliated by exampleswith legendsthat in a more
neutral manner,but always in the name of the new religion, expressa hope for the return of
happier times and Roman glory. This is shown by the legendsSALVS REI PVBLICAE
[nos. 89-90], GLORIA NOVI SAECVLI fno.202l, GLORIA ROMANORVM
[nos. 88, 110-111, 137, I83, 198, 203-205], FELICIVM TEMPORVM
REPARATIO [nos. 87, 169, 194, 2A\ 210).
At the end of this review of the early Christian phasein continentalCroatia, which has
evolved from work on the exhibit on the sametheme,it must be affirmed that the
archaeologicalmaterial is somewhatmore abundantthan had previously been thought, but
insufficient consideringthe archaeologicaland historical facts. Individual placeshave been
shown to be promising early Christian sites(at Dakovo and Daruvar), while the large cities
(Sisak,Osijek, Vinkovci) needno specialcitation. I believe that such a prediction could be
applied to the areaof easternSlavoniaand Baranjaas a whole. The late Roman period is
attestedin this region at many sites (Lug, Popovac,Sotin, Dalj, Ilok, Vukovar, KneZevi
Vinogradi, Beli Manastir) through other finds in addition to early Christian
"oinr.220 in the
However, the political situationhas not permitted clearerknowledge of the conditions

207
 FROMTHEINVTNCTBLE
SuNro rHE SUNor Justtce

field and at thesesites,which would supplementthe image of the early Christian period
throughout the entire region of continental Croatia.
According to historical records,Christianity in the Croatian sectionof Pannoniawas
subjecteither in various periods or even contemporaneouslyto influencesfrom the east
(Sirmium), the west (Aquileia), and the south (Salona)- (seemaps 1 and 2 on pages2l
and33).221Consideringthe insufficient quantity of archaeologicalmaterial, and particularly
architecture,it is not advisableto speculateabout areflection ofhistorical conditionsin the
natureof the material [Link] written and epigraphicsources,
however, would indicate that the region of continentalCroatia was mainly under the
influenceof the westernsectionof the Empire in the period of the 4th to 7th [Link]
is indicatedby the narnesof religious authorities- Quirinus, Con_s_tantius, and
Constantinus ibirhopr of Siscia[222 Amantius (bishop of Iovia),223Valens (bishopof
Mursa),22 Pollio (lector from Cibalaq2zs - and the namesof the faithful - Severilla
[no. 39], Felicissima(Fig. 3), Paulinus,son of Lucerinus [no. 40], Venatorinus and
Martoria [no. 96], and Flavius Maurus [no. 155]. An exceptionwould be the bishop of
Cibalaewith a Greek name,Eusebius.226Consideringthat namesgiven accordingto saints
are universal,it would be difficult to classify onomasticallythe SiscianbishopsMark and
John. especiallvsincea name in and of itself cannotbe consideredan unconditional
indicatoi of origin. 227"yr"fact, however, that all epigraphicmonumentsin this region were
written in the Latin languageand alphabetwould supporta hypothesisthat the Roman
nameslisted above were related to specific origins. It is interestingthat even the Greek
word EVSEBIO or EVSEBEI on the ring from Osijek [no. 125] was written with Latin
letters.

IV. Concluding Remarks

The study of archaeologicalmaterial of the early Christian period should

understandablylead to knowledge of the spiritual componentin Christian civilization.
Consideringthe lack of researchor excavation,we are presentlyin a position to discuss
merely individual characteristicsin this [Link] relationsbetweenpagansand Christians
in the period of the dynasty of Constantineare illustratedby two different examples.
Religioustoleration, intrinsic to the reign of Constantine,is shown by the fact that the
statueof Minerva at VaraZdinskeToplice remainedin its place even after the remodelling of
the basilicaof the bathsinto a church.226Ql the other hand, the demolition of the pagan
temple and the inclusion of fragmentsof broken statuesof gods into the foundationsof a
late Romanstructure(religious?)in Cibala^e^would correspondto the periodof religious
intoleranceunder the sonsof [Link] fundamentalspiritual, although no less
political, preoccupationof the PannonianChristians4uring the 4th century was directed to
the battle betweenthe Arian heresyand [Link] Despiteattemptsto attribute
individual forms of architectureto the Arian Goths, Arian Christianity did not createany
specialworld of symbolism or art in [Link], in fact, was not inclined to artistic
and symbolic displays of religious feeling and ritual.23l Consideringthat a large sectionof
CroatianPannoniain the 4th century was under the influence of Arian Christianity, which
was particularly powerful in the region of easternSlavoniawith a centerat Mursa, it is a
questionas to whether the exceptionallysmall number of objectswith Christian symbolism
could be attributedat leastpartially to this. Such a hypothesiswould be supportedby the
fact that the majority of objectswith Christian syubolism come from Sisak - a bishopric
that succeededin resistingthe Arian [Link] This is, however, a hypothesisthat
requiresinvestigationand proof in the form of solid archaeologicaldocumentation,as
would the suggestionaccordingto which the Christogramsign on various objectswould
symbolizethe victory over Arianism. This otherwiseestablishedhypothesiswould be
questionableinasmuchas Arian emperorsplacedChristogramson the reverseof their
*in*.233

208
- Tun AncHeBol-octcAl MATERIALoF THEEanlv CsxrsrrAN PERIoDIN CoNrlNsNtn; Qp64tI4 -

The presenceof elementsof pagansuperstitionin the gravesof the early Christian

period in continentalCroatia have been discussedabove, as well as the phenomenathat
ielate siteshere (particularly_Tre5tanovci,Strbinci, and Veliki Bastiji) with conditionsin the
broader region of Pannonia.zr4I do not seea mannerin which to discernthe true meaning
of doubtful grave goods at such [Link], for example, the vesselsoffered,
particularly when they were of glass,in the pagansenseof travelling provisions for the
soul of the deceased,or should one seein them symbolism of the Eucharist and a belief in
resurrection?The answersmost probably vary from object to object. The image of the
spiritual atmosphereof early Christianity in continental Croatia is completed by data about
secretand allegoricalelements,which should probably be relatedto Gnostic magic I n o s .
7-ll, L7O-1711. It appearsthat this was an atmosphere somewhat modified or stimulated
spiritually by Christian convictions, which is otherwise referred [Link] classicalwriters in
the 3rd century,mentioning the famous Pannoniansoothsayers.23s
In severalplacesmore questionshave been presentedthan answeredin relation to the
early Christian period in continental Croatia. This exhibit on such a theme, or rather the
study of archaeologicalmaterial related to it, has shown that the investigation of the early
Christian period is just beginning, but that it doesnot lack prospects.

209