Idi na sadržaj

Pustinja Gobi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karta Azije na kojoj se vidi položaj pustinje Gobi.

Gobi je pustinja u središnjoj Aziji, nalazi se na području sjeverne i sjeverozapadne Kine i južne Mongolije. Svojom površinom od oko 1.295.000 km2 Gobi je peta pustinja u svijetu po veličini, a svojim položajem najjsevernija pustinja na svijetu.

Pustinja Gobi je okružena gorjem Altaj i mongolskom ravnicama i stepama na sjeveru, visoki plato Tibeta nalazi se na jugozapadu, a sjevernokineska nizina na jugoistoku pustinje. Gobi je hladna pustinja, te se često na vrhu pustinjski dina nalaze tragovi snijega, čemu pridonosi i nadmorska visina na kojoj se nalazi pustinja od oko 910 do 1.520 metara.

Prosječno u pustinju padne oko 194 milimetara kiše godišnje, dodatna količina vlage u pustinju dopire sa sjevera iz sibirskih stepa, hladnim vjetrovima koji donose snijeg i koji spuštaju temperaturu pustinje do –40 °C u zimi, za razliku od ljetne od +50 °C.

Pustinja gobi je historijski značajna kao dio Mongolskog Carstva, a mjesto je i nekih važnih tačaka na Putu Svile.

Pustinja Gobi mjesto je otkrića mnogih fosila, a u pustinji su prvi put otkrivna jaja dinosaura.


Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]