Razgovor:Srijem

Iako se administrativno tijekom vremena gdjekad nalazila u tzv. srijemskim županijama, Županja se niti povijesno, niti geografski, niti kulturološki ne može smatrati integralnim dijelom Srijema. --Wrba 13:34, 18. srpnja 2006.

---

stub?? --West Brom 4ever ^® 23:11, 6. prosinac 2006. (CET)

Istorijski falsifikat

Hrvati nisu starosedeoci Srema, niti je Srem pripadao Hrvatskoj, već je najduže bio u sastavu Ugarske. Imate li vi bilo kakav istorijski dokaz za svoje tvrdnje? Evo vam mapa na kojoj se jasno vidi da Srem nije bio u sastavu Panonske Hrvatske. Napominjem da je ovo hrvatski izvor. [1]

Takođe, ni Trpimirova ni Tomislavova Hrvatska nije u svom sastavu obuhvatala Srem istočno od reke Bosut. Ako imate bilo koji istorijski dokaz za svoje tvrdnje postavite u članak. Gde su vam mape Trpimirove ili Tomislavove kraljevine?

Imaju karte iz 1700, a također i spisi iz srednjeg vijeka koji dokazuju da je srijem pripadao Hrvatskoj. I još nešto Hrvati jesu starosjedioci Srijema jer imaš zapise iz rimskog doba o putu soli koji govori da je cesta prolazila kroz mala mjesta, naseljena Hrvatima, npr. Soljane koji su po putu soli i dobili ime.

Država Ljudevita Posavskoga nije bila baš prava Hrvatska. Nitko ne sporu da su tu živjeli Hrvati, ali oni su došli habzburškom kolonizacijom u novije vrijeme, i veliki dio potomaka katoličkih Albanaca koji su sa Srbima došli, nešto ranije. Na zapadu, ono što je danas hrvatski Srijem, vjerojatne je od ranije bilo nešto hrvatskog stanovništva naravno... LalaS 00:03, 24. siječanj 2008. (CET)

Srijem je bio dio Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do rane 1944. godine (i to ne cijeli, jer je bilo puno "partizanjenja"), a prije je samo pola prišlo Hrvatskoj banovini 1939. godine. LalaS 00:05, 24. siječanj 2008. (CET)

Je li ovo...

...esej o hrvatskom narodu i kulturi u Srijemu ili članak o Srijemu? LalaS 23:07, 23. siječanj 2008. (CET)

»I još nešto Hrvati jesu starosjedioci Srijema jer imaš zapise iz rimskog doba o putu soli koji govori da je cesta prolazila kroz mala mjesta, naseljena Hrvatima, npr. Soljane koji su po putu soli i dobili ime.«

Soljani nisu u Srijemu.  goggs1212  07:53, 24. siječanj 2008. (CET)

Točnost

A šta je sporno u članku? Koji je podatak netočan. Ne može se tek tako zalipit "točnost" i otić ća. To mi tako sliči na ono "doli ovaj, doli onaj, on ne valja, ne znan zašto, samo neka ih se makne ća". Ne iđe to tako. Kubura 09:50, 24. siječanj 2008. (CET)

Napisano gore, čitaj prvo pa onda piši. Ostatak na Speedy Gonsales-ovoj stranici za razgovor. LalaS 16:37, 27. siječanj 2008. (CET)

Evo, preuzeto sa SpeedyGonsalesove stranice za razgovor:

Nema veze ovo sa pitanjem da li se meni nešto sviđa, već sa činjenicom da je protiv wikipedijinih pravila.

1. Očito, hrvatska je kultura u Srijemu, prije turske okupacije, sudeći i prema ovim oskudnim primjerima, bila vrlo raznolika i razgranata. Cvat su joj omogućavali moćni hrvatski velmože iz Srijema. (Novija povjesnica, doduše, tvrdi, da neki od njih nisu ni postojali, primjerice, Kres, Kupiša i Rak, pobjednici u ratu s Mongolima, te da je darovnica kralja Bele toj trojici srijemske braće - puka krivotvorina. Olako proglašavanje velikoga broja starih listina krivotvorinama nedvojbeno protuslovi činjenici da su se Hrvati uspjeli stoljećima održati na svome tlu i izgraditi na njemu vlastitu kulturu).

Kakve su ovo zagrade? Dalje, kako to "doduše"? Za wikipediju? Je li ovo prekopiran tekst iz nekog eseja, ili tekst za enciklopediju? Prije će bit da je ono prvo. Onda govori o tvrdnji koja uopće nije potkrijepljena u izvorima, jer nema uopšte moćnih hrvatskih velmoža u Srijemu u povijesti. I kako to hrvatska kultura, a ona je negdje pri kraju. Ovo nije Enciklopedija Hrvatstva u svijetu, već online enciklopedija na hrvatskom jeziku.

2. (Srijemska su vina, uzgred, bila nadaleko poznata i za turske vladavine, jer su muhamedanci trgovali s »nevjernicima« i vinom, pa poljski renesansni pjesnik Jan Kochanowski spominje u svojim stihovima, kao znak bogatstva, i podrum sa srijemskim vinima).

Iskreno mi reci, da li je ovo stvarno za wikipediju? "uzgred"?

3. Brojne posjede dobili su i Srbi ili Rašani, koji su pod vodstvom pećskoga patrijarha Arsenija Crnojevića 1690. izbjegli iz Raše i naselili se u Srijemu, Slavoniji, Bačkoj i Banatu. Svi ti stranci nisu imali nimalo osjećaja za tlo koje su naselili, te su rušili i ono što je pod Turcima ostalo sačuvano: primjer za to neka bude tvrđava Gorjanskih, Talovaca i inih hrvatskih velmoža u Vukovaru, koju je sredinom 18. stoljeća srušila Vojna krajina, odnosno Austrija.

Odnosi se na Srbe, da su stranci koji nisu imali nimalo osjećaja za tlo u koje su se naselili - tlo koje, pak, ima srpsku većinu, i prebogato srpskom kulturnom zaostavštinom. I što čini Gorjanske i Talovce Hrvatima? Da li su ovi Madžari smatrani Hrvatima samo i isključivo zbog njihove rimokatoličke vjere?

4. Štoviše za postojanja Vojne Krajine, čije je trajanje neopravdano potrajalo, austrijske vlasti su favorizirali srpske časnike, dajući im razne povlastice.

U kom je ovo kontekstu napisano? Što ovo treba značit?

5. Potrebno je naglasiti da je u Srijemu, točnije Petrovaradinu 16. listopada 1801. godine rođen Josip Jelačić koji je kasnije postao i hrvatski ban. Međutim, istodobno započinje barokizacija preostalih srednjovjekovnih crkava i gradnja baroknih i crkava, i samostana, i dvoraca, i palača. Unutar zidina baroknih franjevačkih samostana, u franjevačkim učilištima, počinju nicati književni i znanstveni spisi na hrvatskom i latinskom jeziku.

Zašto je ovo potrebno naglasiti, a nije potrebno istaći da je početkom 13. stoljeća Srijem dao vođu Srpske pravoslavne crkve? A generalno istaći, da opet ističem da ovo nije Enciklopedija o Hrvatstvu, već samo enciklopedija na hrvatskom jeziku.

6. Zbog svoga položaja na krajnjem istoku Hrvatske, kao i zbog turske okupacije koja je trajala više od podrug stoljeća, gotovo dva, uključio se Srijem razmjerno kasno u hrvatsku literaturu. Kada se u 18. stoljeću srijemski pisci pojavljuju na hrvatskoj literarnoj pozornici, zlatno doba hrvatske renesansne i barokne književnosti s velikanima poput Petra Hektorovića, Marina Držića, Ivana Gundulića, Ivana Bunića Vučića i dr., već je duboka prošlost. Dvadesetak pisaca, koji u 18. stoljeću djeluju u srijemskim franjevačkim samostanima i učilištima (Vukovar, Ilok i Petrovaradin), malokad se spominju u pregledima hrvatske književnosti, jer njihova je umjetnička razina nevisoka, neznatna, no oni svjedoče o nemalenim pregnućima, o nastojanju da se u pustoši, koja je ostala nakon osmanlijskoga »vojnog tabora«, kako bi rekao Stjepan Radić, uključe svojim književnim i teološkim djelima u europsku uljudbu, štoviše, da je upravo tim djelima promiču. Oni svjedoče također o neprekinutoj hrvatskoj nazočnosti na srijemskom tlu, jer polovica od njih su domaći sinovi iz Vukovara, Šarengrada, Iloka, Tovarnika, a drugu polovicu tvore pak došljaci, profesori na srijemskim franjevačkim učilištima, uglavnom Hrvati iz Slavonije, te stranci koji su pisali na latinskom jeziku.

Svatko tko iole išta zna o wikipediji, vidi da ovo esejski iznad jednostavno nije za enciklopediju, pogotovo ovaj sumanuti dio ispod:

7. Zamjećuju se u stvaralaštvu srijemskih pisaca stanovite crte, samo njima svojstvene, kojih nema u drugih hrvatskih književnika; naravno, to su prvenstveno srijemska motivika, tematika i problematika, zatim jezične posebnosti glede lokalizma, no u srijemskih pisaca, motreći ih u cjelini, ima i nekih drugih osobitosti: jedna je od njih humoristična i satirična crta, koju uočavamo kod Korajca, Adalberta Kuzmanovića, Inhofa, Ante Benešića, Ise Velikanovića, Matoša, Ferde Stražimira Kulundžića, Bertića i još ponekih, tako da su satira i humor izrazita obilježja ponajboljih srijemskih pisaca 19. i 20. stoljeća, poglavito onih koji su pripadali širem krugu Hrvatske moderne. Jednako kao i pisci 18. i 19. stoljeća, i književnici našega vremena, uglavnom potpuno uključeni u suvremena literarna htijenja, no različitih svjetonazornih i izražajnih tendencija, obogaćuju hrvatsku književnost u cijelosti i svjedoče hrvatsku nazočnost u Srijemu, njegovo neosporivo hrvatstvo, njegov hrvatski duh.

8. Srijem je za svo vrijeme postojanja Jugoslavijâ, odnosno u dijelu Srijema koji je ostao u Srbiji, bio sustavno rashrvaćivan. Za Kraljevine Jugoslavije, Zemun se pripojilo Beogradu, istočni dio Srijema je organiziran kao dio Dunavske banovine (kojoj je sjedište bilo u Novom Sadu), a zapadni je dodijeljen - Drinskoj banovini, kojoj je sjedište bilo u Sarajevu. Takva upravna organizacija Srijema je bila sustavno upravno komadanje radi kidanja svih veza sa Hrvatskom, iako je povijesno, sve do preorganizacije Kraljevine SHS u banovine, Srijem bio vezan sa ostatkom Hrvatske.

Ovaj dio je isuviše jednostrano napisan, Srijem uopšte nije bio vezan sa Hrvatskom toliko, a opet kakve ima veze sad Drinska banovina?

---

Čini mi se da ste me pobrkali sa zlonamjernim vandalima, i da ste zato pogrešno djelovali. Isto mi se čini da vi u stvari niste pročitali članak, i što sam ja to u stvari izbacio, kao i ono što sam ja napisao (gdje svi vi kontantno odbijate da kažete što to nije na hrvatskom), pa ste reagirali ovako (sa svim tim kartonima).

Molim Vas lijepo da sada sve pročitate. :) LalaS 18:01, 26. siječanj 2008. (CET)

Sada je lijepo i ovdje. LalaS 17:40, 29. siječanj 2008. (CET)

Brisanje

Obrisa san odlomak kojeg je napisa suradnik LalaS. Nije ga napisa na hrvatskom, i ka takav nije moga stat u članku. Kubura 09:50, 24. siječanj 2008. (CET)

Suradnik LalaS je vandalizira članak, pa san vratia na stanje pri njegovih uređivanja. Moje drugo upozorenje (pored administratorskog i naputka iz dobrodošlice) i objašnjenje je dobia na stranici za razgovor. Kubura 08:48, 25. siječanj 2008. (CET)

Ma kakvo vandaliziranje? Samo ti vandaliziraš, jer brišeš tekst i ometaš wikipediju. --LalaS 16:36, 27. siječanj 2008. (CET)

Nije cijela Vukovarsko-srijemska županija hrvatski, zapadni dio Srijema! U Zapadnom dijelu Srijema, tzv. Srijemskom trokutu, nalazi se svega 8 sela! I to na području oko Tovarnika i Iloka!  goggs1212  15:18, 25. siječanj 2008. (CET)