Clinton Joseph Davisson
 Clinton Joseph Davisson
| |
 | |
| Rođenje | 22. listopada 1881. Bloomington, Illinois, SAD
|
|---|---|
| Smrt | 1. veljače 1958. Charlottesville, Virginia, SAD
|
| Državljanstvo | Američko
|
| Polje | fizika |
| Institucija | Sveučilušte Princeton Institut Carnegie Bell Labs |
| Alma mater | Sveučilušte Princeton Sveučilište u Chicagu |
| Akademski mentor | Owen Willans Richardson |
| Poznat po | difrakcija elektrona |
| Istaknute nagrade | Nobelova nagrada za fiziku 1937. Nagrada Comstock 1928. Medalja Elliott Cresson 1931. |
Clinton Joseph Davison (Bloomington, Illinois, 22. listopada 1881. - Charlottesville, Virginia, 1. veljače 1958.), američki fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1937. Davisson je nagradu podijelio sa Britanceom Georgeom Pagetom Thomsonom koji je, neovisno o njemu, u isto vrijeme eksperimentalno dokazao pojavu difrakcije elektrona.
Clinton Joseph Davison je rođen 22. listopada 1881. u mjestu Bloomington, Illinois. Maturirao je u lokalnoj srednjoj školi 1902. godine i dobio školarinu za studij na Sveučilište u Chicagu. Godine 1905. prelazi na Sveučilište Princeton po preporuci Roberta Andrewsa Millikana. Iako zaposlen na Princetonu, 1908. završava studij u Chicagu. Tezu za doktorat razrađivao je i proučavao s Owenom Willansom Richardsonom, britanskim fizičarem i Nobelovcem. Godine 1911. doktorirao je na Princetonu, a iste se godine i oženio Charlotte Richardson, sestrom Owena Richardsona, s kojom je imao četvero djece.[1][2]
Davisson vrlo brzo dobiva posao na Tehnološkom institutu Carnegie, no 1917. odlazi na dopust kako bi radio u Inženjerskom odjelu Bell Labsa. Po završetku rata Davisson je, nakon što je dobio osiguranje da će imati slobodu pri svom radu, prihvatio stalan posao u Bell Labsu. Razlog odlaska sa Carnegiea bio je taj što je smatrao da ga posao profesora sputava u njegovom eksperimentalnom radu.[1] U Bell Labsu je radio do umirovljenja 1946., no onda je prihvatio posao profesora-istraživača na Sveučilištu u Virginiji gdje je radio do 1954.
Godine 1924., francuski fizičar i Nobelovac Louis de Broglie postavio je tezu o dualnosti materije. Prema toj tezi, svakoj čestici u gibanju mogao se pridružiti val, te je time svaka čestica imala i valna i čestična svojstva u isto vrijeme. Dokazivanje te teze nije bilo lako, no Davisson je 1927., dok je radio u Bell Labsu, zajedno s Lesterom Germerom uspio eksperimentalno izvesti difrakciju elektrona na površini kristala nikla. Taj slavni Davisson-Germerov eksperiment potvrdio je de Broglievu tezu i dokazao da čestice doista imaju i valna svojstva jer je pojava difrakcije karakteristična pojava za valove. Neovisnu o Davissonu, Britanac George Paget Thomson je u isto vrijeme uspio izvesti isti eksperiment i tako i sam dokazao de Broglievu tezu. Zbog tog doprinosa i dokazivanja te teze, Davisson je, zajedno s Thomsonom, podijelio Nobelovu nagradu za fiziku 1937. godine.
Davisson je umro 1. veljače 1958. u mjestu Charlottesville, Virginia.
- ↑ 1,0 1,1 Kelly, Mervin J. (1962.) "Clinton Joseph Davisson" u djelu Biographical Memoirs, Vol. XXXVI, Columbia University Press, New York, 1962., str. 52-79.
- ↑ Nobel Foundation (1937.). „Clinton Joseph Davisson: The Nobel Prize in Physics 1937”. Les Prix Nobel. Arhivirano iz originala na datum 2004-08-03. Pristupljeno 2007.
