Prijeđi na sadržaj

Egon Schiele

Izvor: Wikipedija
Egon Schiele
ekspresionizam
Egon Schiele
Biografske informacije
Rođenje12. lipnja 1890.
Austrija Tulln, Austrija
(tada  Austro-Ugarska)
Smrt31. listopada 1918.
Austrija Beč, Austrija
(tada  Austro-Ugarska)
NacionalnostAustrijanac
PraksaAkademija lijepih umjetnosti, Beč
Influencija

Egon Schiele (Tulln na Dunavu, Austrija, 12. lipnja 1890. - Beč, 31. listopada 1918.) austrijski, crtač i slikar.

Životopis

[uredi | uredi kod]

Po završetku osnovne škole, upisao je 1906. godine slikarstvo i crtanje na Akademiji lijepih umjetnosti u Beču, ali se ubrzo razočarao njenim konzervativizmom. Ubrzo je sreo slikara Gustava Klimta, koji je nadalje utjecao na njegov rad i život. Schiele je napustio Akademiju 1909. godine i osnovao Novu umjetničku grupu sa drugim nezadovoljnim studentima.

Slikao je uglavnom u maniru secesionizma, pod Klimtovim uticajem. Sudjeluje na secesionističkim izložbana tijekom sljedećih godina (1909. Kunstschau, Beč; 1911. i kasnije, München).

Već oko 1910. slika portrete i pejzaže i u ekspresionističkom maniru i postaje tražen slikar, sa odgovorajućom zaradom. Tome je doprinjelo prijateljstvo sa likovnim kritičarem Arthurom Roesslerom i kolekcionarem Heinrich Beneschom.

Godine 1911. napušta Beč i živi u malim selima, sa sedamnasetogodišljom prijateljicom. Vodi nonkonformistički način života, pa ga iz prvog sela proteruju, a u drugom uhićuju 1912. godine zbog zavođenja maloljetnice. Prilikom pretresa studija nađen je veliki broj erotskih crteža i slika. Sud ga ne osuđuje zbog zavođenja, već zbog pornografije koja je bila dostupna djeci. Osuđen je na 24 dana zatvora, koje je izdržao.

Nastavio je izlagati sa svojom Novom umjetničkom grupom: u Pragu 1910. i Budimpešti 1912. godine. Prvu samostalnu izložbu imao je u Münchenu 1913. godine, a sljedeću u Parizu 1914. godine.

Godine 1915. godine oženio se susjedom Edith Harms, koja je potekla iz srednjeg staleža. Iste godine mobiliziran je u austrijsku vojsku, ali je nastavio slikati brzim tempom.

Veliku slavu doživio je na 49. izložbi secesije u Beču 1918. godine: prihvaćeno mu je pedeset radova i izloženo u glavnom hodniku. Cijene njegovih slika su ponovo porasle.

Umro je 31. listopada 1918. godine od španjolske gripe. Samo tri dana ranije umrla je i Edith od iste bolesti.

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Galerija

[uredi | uredi kod]