Prijeđi na sadržaj

Mazar-e Šarif

Izvor: Wikipedija
Mazar-e Šarif
مزارِ شریف
Koordinate: 36°42′N 67°7′E / 36.700°N 67.117°E / 36.700; 67.117
Država  Afganistan
Pokrajina Balška pokrajina
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 375.000
Vremenska zona UTC +4:30 (UTC+4:30)
 - Ljeto (DST) ne primjenjuje se (UTC+4:30)
Karta
Lua greška in Modul:Location_map at line 522: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Afganistan" does not exist.

Mazar-e Šarif je četvrti grad po veličini u Afganistanu i najveći grad na sjeveru zemlje. U gradu se nalazi Plava džamija, značajno islamsko svetište za koje manjina šijita smatra da se u njemu nalazi grobnica imama Alija ibn Abi Taliba. Ostali muslimani smatraju da je grob Alija nalazi u Nadžafu u Iraku.

Historija

[uredi | uredi kod]

Mazar-e Šarif je nastao kao islamsko svetište u blizini starog grada Balha koji je kroz povijest bio najveći grad u tom prostoru i glavni centar više država. Svetište je nastalo u 12. st. kad je lokalni mula sanjao da je u blizini Balha grobnica imama Alija i tamo sagradio džamiju koja je postala mjesto hodočašća. Mazar-e Šarif se razvijao u sjeni većeg grada Balha koji je napušten 1866. zbog epidemije malarije i nakon toga se Mazar-e Šarif jače razvija.

Grad je imao miran razvoj u sklopu Afganistana do sovjetske invazije na Afganistan 1979. kad u gradu nastaje sovjetska vojna baza koju napadaju islamistički pobunjenici. Nakon odlaska sovjetskih snaga 1989. se za nadzor nad gradom bore razne islamističke vojske. Od 1990. gradom vlada uzbečki ratni vođa Abdul Rašid Dostum. 1997. su grad zauzeli talibani koji su ubrzo protjerani, ali su se vratili 1998. i izvršili pokolj hazarskog stanovništva. Mazar-e Šarif je bio prvi veći afganistanki grad koji se oslobodio talibanske vlasti nakon intervencije međunarodnih snaga pod vodstvom SAD-a 2001.

Geografija

[uredi | uredi kod]

Mazar-e Šarif je smješten na sjeveru Afganistana, u dolini rijeke Amu-Darje. Rijeka teče nedaleko od grada duž afganistansko-uzbekistanske granice. Klima je stepska s malo padalina. Postoji dobra prometna veza s Uzbekistanom. Godine 2011. otvorena je željeznička pruga od grada prema Uzbekistanu.


Klimatološki medijani za Mazar-e Šarif
Mjesec jan-sij feb-velj mar-ožu apr-tra maj-svi jun-lip jul-srp aug-kol sep-ruj okt-lis nov-stu dec-pro godina
Apsolutni maksimum (°C) 24,0 28,6 32,4 37,8 43,0 45,6 48,1 46,0 39,5 37,0 29,8 24,4 48,1
Srednji maksimum (°C) 8,0 10,7 16,3 24,3 31,2 37,0 38,9 36,9 31,9 24,7 16,4 10,8 23,9
Srednja dnevna (°C) 2,6 5,1 10,8 17,9 24,5 29,9 33,3 29,9 23,9 16,7 9,1 5,1 17,4
Srednji minimum (°C) −2,1 0,0 5,1 11,3 16,6 22,5 25,9 23,8 17,1 9,4 3,2 0,0 11,1
Apsolutni minimum (°C) −22,3 −24,0 −6,1 −0,8 1,0 11,4 11,1 13,7 2,6 4,5 −8,7 −15,5 −24
Precipitacija (mm) 28,9 34,8 43,8 28,3 11,2 0,2 0,0 0,0 0,1 3,9 13,5 21,7 1864
Relativna vlažnost (%) 79 77 72 64 44 27 25 24 28 41 62 75 51,5
Broj sunčanih sati 122,2 118,4 158,1 193,8 299,9 352,9 364,4 332,7 298,2 223,2 173,6 125,5 27629
Izvor: NOAA (1959–1983)[1]


Znamenitosti

[uredi | uredi kod]
Plava džamija

Daleko najvažnija znamenitost grada je Plava džamija, inače značajan hodočasnički centar. Značajne su ruševine starog grada Balha nedaleko od grada.

Ekonomija

[uredi | uredi kod]

Mazar-e Šarif je značajan trgovački centar zbog dobrih prometnih veza sa susjednim državama, posebno Uzbekistanom. Zbog svetišta Hazrat Ali Mazar-e Šarif ima velik turistički potencijal koji nije iskorišten zbog nesigurnosti u Afganistanu. U okolici grada je razvijena poljoprivreda i stočarstvo, posebno uzgoj karakul ovce.

Reference

[uredi | uredi kod]