Čovjek

Homo Sapiens
	Slika Homo Sapiensa na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
Status zaštite
	; Status zaštite: Sigurni
Sistematika
Carstvo:	Animalia;
Koljeno:	Chordata;
Razred:	Mammalia;
Red:	Primates;
Natporodica:	Hominoidea;
Porodica:	Hominidae;
Potporodica:	Homininae;
Tribus:	Hominini;
Rod:	Homo;
Vrsta:	H. sapiens;
Dvojno ime
	Homo sapiens;
Podvrste
	Homo sapiens idaltu (izumrli); Homo sapiens sapiens
	wikivrste; WD; wikislike;

Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200 000 godina na prostoru Afrike.^[1] Procjenjuje se da je ljudska populacija u 2011. godini premašila 7 milijarda.^[2] Čovjek je misaono biće jer može zaključivati, crtati i razmišljati, društveno biće jer živi u organiziranim društvima, duhovno biće jer razlikuje dobro od zla i prirodno biće jer je dio žive prirode.^{[nedostaje izvor]}

Životni ciklus

Prenatalni razvoj

Podrobniji članak o temi: Prenatalni razvoj čovjeka

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je spolni odnos između muškarca i žene, a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem potpomognute oplodnje. Do začeća dolazi spajanjem spermija i jajne stanice u tijelu majke. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. U DNK su zapisane sve potrebne genetske informacije za daljni razvoj. Njih ima toliko koliko bi stalo podataka u pet setova Enciklopædije Britannice. Vrlo mnogo podataka zapisano je u minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.^[3] Postupnim razvojem od prve stanice nastaje embrij, a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili fetus.

Od rođenja do starosti

Žena rađa dijete nakon obično devet mjeseci trudnoće, no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni dišni organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.

Zbog spontanog ili namjernog pobačaja, trudnoća se može prekinuti. Rađanje je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu zdjelice i mekih tkiva dna zdjelice. Novorođenče je obično teško 3–4 kilograma i visoko 50–60 centimetara.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijeme puberteta dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica se događa prva menstruacija i ovulacija. Razvijaju se spolni organi kod oba spola. Adolescencija je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja osobnosti, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast tijela uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života (pubertet).

Visina većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a masa između 50 i 100 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i obiteljskom planu. Zdrav čovjek u prosjeku doživi 70–80 godina. Dokazano je^[kako?] da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.^[4] Smrt je prestanak bioloških funkcija.

Anatomija

Podrobniji članak o temi: Anatomija čovjeka

Ljudsko tijelo sastoji se od glave, udova i trupa. Oni se sastoje od organa i različitih tkiva. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. Kosti i mišići (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju kretanje. Glavni dio čovjekova kostura čini kralježnica koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

Fiziologija

Podrobniji članak o temi: Fiziologija čovjeka

Fiziologija se bavi mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi, napose njihovih organa i tkiva. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je fiziologiji životinja pa je mnogo spoznaja dobiveno eksperimentima na životinjama. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje oblike, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio medicinskog kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina glukoze u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo zdravlje. Prevladavajuća tema fiziologije je o homeostazi, održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Na primjer, mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine vode u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i izlučivanju otpadnih produkata metabolizma, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte.

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila: vidom, sluhom, njuhom, opipom i okusom.

Evolucijski razvoj čovjeka

Podrobniji članci o temama: evolucija čovjeka i primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi

Danas je prihvaćena teorija evolucije, koja kaže da se čovjek razvio iz primata.

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna godina u istočnoj Africi. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na Zemlji živi više od 8 milijardi ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400,000.000).^[5]

Ljudske zajednice

Većina živi u Aziji (61,3 %). Zatim slijede obje Amerike (Južna Amerika ima 5,6 %, a Sjeverna 7,7 % svjetskog stanovništva), Afrika (13 %) i Europa (11,9 %) i Oceanija (0,5 %).^[6] Čak 2,5 milijarde ljudi živi u gradovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja trgovine,^{[nedostaje izvor]} danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je Antarktika.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1948. godine Opću deklaraciju o pravima čovjeka, a 1989. godine Konvenciju o pravima djeteta.

Galerija

Ljudi u različitim stadijima života
Djevojčica prije puberteta
Odrasla žena, Pandžapkinja
Starija žena
Adolescent, Kirgiz
Odrasli muškarac, Pataxó Indijanac
Stariji muškarac, Tadžik
Estonka
Anuak, Etiopija
Fidžijac

Izvori

↑ The Smithsonian Institution, Human Origins Program
↑ http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1
↑ Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.
↑ urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, ISBN 978-953-196-999-4
↑ Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.
↑ urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN 86-84213-03-3

Vidi i:

Vanjske poveznice

	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Homo sapiens
	Wikivrste imaju podatke o taksonu Homo sapiens sapiens

[1] The Smithsonian Institution, Human Origins Program

[2] ttps://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1

[3] Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.

[4] urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, Čovjek, naslov izvornika: Human Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, ISBN 978-953-196-999-4

[5] Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.

[6] urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, Faktopedija, izvorni naslov Illustrated Factopedia Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, ISBN 86-84213-03-3

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]