Prijeđi na sadržaj

Bazilika sv. Pavla izvan zidina

Koordinate: 41°51′31″N 12°28′38″E / 41.85861°N 12.47722°E / 41.85861; 12.47722
Izvor: Wikipedija
Dodaj infookvir "vjerski objekt".
(Primjeri uporabe predloška)
Povijesno središte Rima, posjedi Svete Stolice u Rimu i Bazilika Svetog Pavla izvan zidina
Svjetska baštinaUNESCO
}}
Država Italija
Godina uvrštenja1980. (4. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii, iii, iv, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:91
Koordinate41°51′31″N 12°28′38″E / 41.85861°N 12.47722°E / 41.85861; 12.47722
Bazilika sv. Pavla izvan zidina na zemljovidu Rima
Bazilika sv. Pavla izvan zidina
Bazilika sv. Pavla izvan zidina
Lokacija Bazilike sv. Pavla izvan zidina u Italiji

Bazilika sv. Pavla izvan zidina (talijanski: Basilica di San Paolo fuori le Mura) jedna je od četiri velike rimske bazilike, zajedno s Bazilikom svetog Spasitelja i sv. Ivana Krstitelja i Ivana evanđeliste, Bazilikom sv. Marije Velike i Bazilikom sv. Petra. Sama bazilika smještena je u Rimu, izvan granica Aurelijevih zidina, odakle i dolazi "izvan zidina" u naslovu. Iako izvan Vatikanskog Grada, Lateranskim ugovorom bazilici je dodijeljen poseban eksteritorijalni status kao vlasništvo Svete Stolice.

Klaustar bazilike iz 13. st.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Izgradnja bazilike započela je u vrijeme cara Konstantina Velikog na mjestu povijesnog groba sv. Pavla. Na mjestu te bazilike, oko 386. god., podignuta je veća. Na mozaiku slavoluka bazilike zapisano je kako je car Teodozije I. započeo njenu izgradnju, Honorije završio, a da je u doba pape Lava I. (440. – 461.) Placidija baziliku obnovila i ukrasila. Uništena je u požaru 1823. god., a obnovljena je prema drevnim nacrtima u doba pape Pija IX., 1845. god.

Odlike

[uredi | uredi kôd]

Ispred bazilike se nalazi grandiozan četverostrani trijem (kvadriportik), koji obrubljuje 150 stupova, u stilu starokršćanskih bazilika, u čijem središtu je skulptura sv. Pavla s isukanim mačem. Pročelje je ukrašeno mozaicima u kojima dominira zlatno nebo i sjaj. Jedna od trojih vratiju su brončana, tzv. Sveta vrata, djelo Antonija Marainija (1930.).

Unutrašnjost te petorobrodne bazilike doima se veličanstveno s beskonačnim redovima stupova između kojih dopire svjetlost s dvostrukog reda prozora od alabastra. Strop je u renesansnom stilu ukrašen bijelim i zlatnim bojama, a pod je od reflektirajućeg mramora. Ispod slavoluka nalazi se urešeni brončani gotički baldahin (Arnolfo di Cambio) na četiri porfirna stupa iz 13. st., koji se tamnom bojom ocrtava na zlatnoj pozadini mozaika u apsidi. Mozaik na slavoluku je u 5. st. dala izraditi carica Gala Placidija. Između prozora i stupova nalazi se dugi red mozaičnih medaljona s portretima papa, od sv. Petra do pape Ivana Pavla II.

Ispod papinskog oltara, u konfesiji Arca Marmorea čuvaju se relikvije sv. Pavla. Zdesna se ulazi u kozmatski klaustar koji je uredio Vasselleto (1205. – 1241.), koji se zbog rafiniranosti profila vijenaca te bogatstvu i eleganciji rezbarija i mozaika, smatra ponajboljim klesarskim djelom svoga vremena. Pročelje prema Ostijskoj cesti (Via Ostiense) i zvonik su rad Polletija iz 1850. god.

Liturgija

[uredi | uredi kôd]
Posveta bazilikâ sv. Petra i Pavla
Spomendan 18. studenoga
Portal o kršćanstvu

Baziliku sv. Pavla posvetio je papa Siricije između 384. i 399. godine. Od 11. stoljeća u katoličkoj liturgiji 18. studenoga slavi se spomendan posvete bazilikâ sv. Petra i Pavla, apostola.[1]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Obljetnica posvete bazilika Petra i Pavla u Rimu, hkm.hr, arhivirano 4. rujna 2019., pristupljeno 15. studenoga 2022.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bazilika sv. Pavla izvan zidina
Mrežna mjesta