Prijeđi na sadržaj

Petar Svačić

Izvor: Wikipedija
Smrt kralja Petra Svačića u gori Gvozdu 1097 god. (Oton Iveković)

Petar Svačić hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Kralj Petar je navodno vladao od 1093. godine. Poznat je još i kao Petar Svačić (ili Snačić). Međutim, nema nikakvih dokaza da je Petar bio član obiteljske loze Svačića, nego je to posljedica neosnovane tvrdnje jednog hrvatskog historičara iz druge polovice 19. stoljeća.

Kralj Petar stolovao je u Kninu i pretpostavlja se da je u njegovoj vlasti bila stara jezgra hrvatske države, znači bez dalmatinskih gradova i područja između Save i Drave. Zasigurno nikad nije okrunjen za kralja jer se Zvonimirova kruna nalazila u rukama splitskog nadbiskupa Lovre, koji je umro 1099. godine (nadbiskup od 1059-1099).

Nakon smrti ugarskog kralja 1095. na njegovo prijestolje dolazi Ladislavov najstariji sinovac Koloman, koji je nakon pomirbe s papom Urbanom II. krenuo u vojni pohod na Hrvatsku.

Potkraj aprila odnosno početkom maja god. 1097. na sjevernom podnožju Gvozda došlo je do bitke, u kojoj je kralj Petar izgubio život na bojištu, i tako ostao zapamćen kao posljednji hrvatski kralj "narodne krvi". U spomen na nesretnog hrvatskog junaka planina dotada nazivana Gvozd naziva se Petrov gvozd odnosno Petrova gora.

Petar Svačić u umjetnosti

[uredi | uredi kod]
Prethodnik: Petar Svačić (1093-1097) Nasljednik:
Stjepan II. (1089-1091) Koloman (1102-1116), unija s Ugarskom