Väinameri
| Väinameri | |
|---|---|
 | |
| Država |  Estonija
|
Väinameri (njemački: Moonsund, švedski: Moonsundet) je zaljev dio Baltičkog mora koji se prostire između zapadne obale Estonije i otoka Zapadnoestonskog arhipelaga. Väinameri je i tjesnac između otvorenog dijela Baltičkog mora i sjevernog dijela Riškog zaljeva.[1]
Väinameri ima površinu od 2243 km² (zajedno sa otocima 2600 km²), prosječno je dubok 4,9 a maksimalno 24 metra, između otoka Kesselaid i Muhu.[1]
Volumen mu iznosi 10,6 km³, salinitet 6-6,5 ‰, a temperatura vode od 17,5-18,5 °C u julu do 0 °C zimi.[1]
Väinameri je najčešće zaleđen od sredine januara do kraja aprila.[1] Morske struje teku uglavnom od juga prema sjeveru, najčešće pokrenute vjetrom.[1]
Sjeverna granica Väinamerija je linija između poluotoka Tahkuna na Otoku Hiiumaa do rt Telise na poluotok Noarootsi na kopnu. Južna granica je linija od Poluotoka Kübassaare na Otoku Saaremaa duž paralele - 58 ° 25,5 ′ S.[1]
U užem smislu - Väinameri obuhvaća akvatorij između otoka; Muhu, Saaremaa, Hiiumaa, Vormsi i estonskog kopna, površine 1700 km², koje je sa Baltičkim morem povezano tjesnacima Suur, Väike, Soela, Hari i Voosi.[1]
Zapadni dio Väinamerija poznat je i pod imenom Zaljev Kassari ili Tjesnac Hiiu, a istočni kao Tjesnac Muhu. Najveći zaljevi su Haapsalu i Matsalu.
U Väinameriju nema puno vrsta riba, to su uglavnom haringe, jegulje, lignje, lubini ali su im zato jata velika. Dobar dio Väinamerija proglašen je Rezervatom biosfere Zapadnoestonski arhipelag, Zaljev Matsalu sa okolicom je dio Nacionalnog parka Matsalu, a zaljev Käina sa obalom je dio Rezervata prirode.[1]
Ime Väinameri počelo se koristiti u Estoniji tek od kraja 1930-ih, ranije se govorilo Moonsund.[1]
- Väinameri (et)