Jezici Evrope

Većina jezika Evrope pripada indoevropskim jezicima. Drugi po redu slede ugrofinski jezici a nakon njih ostale skupine.

Jezici u Evropi

Jezici u Evropi 1907.

Pisma u Evropi:

  grčko pismo

  grčko pismo i latinica

  latinica

  latinica i ćirilica

  ćirilica

  gruzinsko pismo

  jermensko pismo

Pisma u Evropi 1901.

Od priznatih jezika Evrope njihov broj po državama iznosi: Albanija (7; ukupno 7), Andora (3; ukupno 5), Austrija (9; ukupno 20), Belgija (10; ukupno 29), Belorusija (2; ukupno 11), Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8), Bugarska (11; ukupno 16), Crna Gora (4; ukupno 4), Češka (10; ukupno 20), Danska (7; ukupno 13), Estonija (2; ukupno 18), Finska (12; ukupno 23), Francuska (23; ukupno 62), Gibraltar (2; ukupno 3), Grčka (14; ukupno 24), Hrvatska (7; ukupno 22), Irska (5; ukupno 5), Island (2; ukupno 2), Italija (33; ukupno 42), Latvija (5; ukupno 13), Lihtenštajn (3; ukupno 4), Litva (4; ukupno 12), Luksemburg (3; ukupno 6), Mađarska (9; ukupno 17), Makedonija (9; ukupno 10), Malta (4; ukupno 4), Moldavija (5; ukupno 13), Nizozemska (15; ukupno 38), Norveška (10; ukupno 20), Nemačka (27; ukupno 69), Poljska (14; ukupno 20), Portugal (8; ukupno 9), Rumunjska (15; ukupno 23), Rusija (evropska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123), San Marino (2; ukupno 2), Slovačka (10; ukupno 13), Slovenija (4; ukupno 10), Srbija (14; ukupno 21), Španija (14; ukupno 21), Švedska (12; ukupno 30), Švajcarska (12; ukupno 26), Turska (evropska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45), Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56), Ukrajina (13; ukupno 42), Vatikan (1; ukupno 1).

Altajski jezici

Mongolski jezici

• kalmički

Turkijski jezici

Ogurski jezici

• čuvaški

Oguski jezici

• azerski
• gagauški
• turski

Kipčački jezici

• krimski tatarski
• karačaj-balkarski
• karaimski
• kazaški
• kumički
• nogajski
• tatarski
• urumski

Baskijski

Baskijski jezik je izolovani jezik na severu Pirinejskog poluostrva, i kao takav nije povezan niti s jednim od navedenih jezika.

Ugrofinski jezici

Ugrofinski jezici su podporodica uralskih jezika.

• estonski
• finski
• mađarski
• ingrijski
• karelijski
• kantijski
• komski
• livonijski
• mansi
• marijski
• mordvinski
• permski
• sami jezici:

• inarski laponski
• kildinski laponski
• luleski laponski
• severni laponski
• piteski laponski
• skoltski laponski
• južni laponski
• terski laponski
• umeski laponski

• udmurtski
• vepski
• võro
• votički

Severni kavkaski jezici

Severozapadni kavkaski jezici

• abazinski
• abhaski
• adigejski
• kabardinski

Severoistočni kavkaski jezici

• avarski
• bats
• čečenski
• darginski
• inguški
• lakski
• lezginski
• tabasaranski
• cezki
• udi

Malteški

To je semitski jezik koji se govori na Malti i povezan je s arapskim, ali se piše latiničnim pismom. Kao službeni jezik, njime govori najmanje stanovnika Evropske unije.

Južni kavkaski jezici

• gruzinski
• laski
• megrelski
• svanski

Indoevropski jezici

Većina jezika Evrope su indoevropski jezici. Ova velika porodica jezika razvila se iz jezika koji se govorio pre više hiljada godina, a stručno se naziva protoindoevropski jezik.

Baltički jezici

• kuronski
• latgalijski
• latvijski
• litvanski
• staropruski (izumro)
• žemaitski (po nekima je narečje litvanskog)

Keltski jezici

Britonski

• kornijski - oživljen
• kumbrijski - izumro
• bretonski
• velški

Gelski

• irski
• manks
• škotski gelski

Germanski jezici

Severni germanski

• zapadni (ostrvski) skandinavijski
  • islandski
  • ferojski
  • norn (izumro)
• istočni (kontinentalni) skandinavijski
  • danski
  • norveški (Norveški Bokmål)
  • švedski

Zapadni germanski

• labski germanski jezici
  • visokonemački jezici
    • standardni nemački jezik (Hochdeutsch)
    • srednjonemački
      • jidiš
      • istočnosrednjonemački
      • zapadnosrednjonemački
        • luksemburški
    • gornjonemački
      • alemanski
        • alzaški
        • huteritski ("Tirolski")
        • švajcarski nemački
      • austro-bavarski
• niskofranački jezici
  • afrikans
  • holandski
    • limburški
• niskonemački jezici
  • zapadnoniskonemački
  • istočnoniskonemački
    • plautdietsch (menonitski niskonemački)
• anglofrizijski jezici
  • frizijski
    • zapadni frizijski
    • saterlandski frizijski (istočni frizijski)
    • severni frizijski
  • angliski jezici
    • engleski
    • škotski engleski (scots)
    • zapadnoindijski engleski
    • yola (izumro u 19. stoljeću)
    • tok pisin
    • hiberno-engleski
    • šelta (pomješan s irskim)

Istočnogermanski

• gotski (izumro)
• burgundijski (izumro)
• krimski gotski (izumro u 19. stoljeću)
• lombardijski (izumro)
• vandalski (izumro)

Italski jezici

• Latinski

Romanski jezici

Romanski jezici su nastali iz vulgarnog latinskog jezika koji se govorio širom Rimskog carstva.

Iberoromanski jezici i dijalekti

• aragonski
• asturski
  • mirandski
• katalonski
  • istočni katalonski
    • alguerški
    • balearski
    • središnji katalonski
    • severni katalonski
  • zapadni katalonski
    • severozapadni katalonski
    • valensijski
• fala (Ekstremadura)
• galicijski
  • eonavijski (galicijsko narečje s tragovima asturijskog)
• ladino
• mozarabski jezik (izumro)
• portugalski
• portuñol
• Španski jezik
  • estramadurski jezik
  • aljama

Galoromanski jezici

• frankoprovansalski
• langue d'oïl
  • burgundijski
  • champenois
  • Franc-Comtois
  • француски
    • белгијски француски
    • швајцарски француски
  • гало
  • lorrain
  • нормански
    • jèrriais
    • dgèrnésiais
  • pikardijski
  • Poitevin-Saintongeais
  • valonski
• oksitanski
  • gaskonjski
    • Aranese
  • Auvergnat
  • Languedocien
  • Limousin
  • provansalski
    • šuadit (judeo-provansalski) (izumro 1977)

Italoromanski jezici

• korzikanski
• dalmatski
  • istriotski
• italijanski
  • emilijano-romanjolo
  • judeotalijanski
  • ligurski
    • monegaški
  • lombardski
  • napuljski
  • pijemontski
• sardinski jezici
  • kampidanski
  • galurski
  • logudorski
  • sasarski
• sicilijanski
• venecijanski

Retoromanski jezici

• furlanski
• ladinski
• romanš

Istočnoromanski jezici

• rumunski (dakorumunski)
• makedorumunski jezik
• istrorumunski
• meglenski

Slovenski jezici

Zapadnoslovenski jezici

• češki
• kašupski
• poljski
• polapski (izumro)
• pomeranijski (izumro)
• slovinački
• lužičkosrpski
  • donjolužičkosrpski
  • gornjolužičkosrpski

Istočnoslovenski jezici

• beloruski
• ruski
• rusinski
  • karpatski rusinski (rutenijski)
  • panonsko rusinski (rusnački)
• ukrajinski

Južnoslovenski jezici

• bugarski
• srpski, srpskohrvatski
• staroslovenski
• makedonski
• slovenački

Istorija pisama

Pisani sistem u Evropi temelji se na fonografsko-azbučnom načelu. Njegov izvor je severnosemitski (2000-1700 s. e.), zatim prenesen u Evropu preko Grka i od tamo predstavljen Rimljanima u 6. stoleću stare ere. Latinski se alfabet razvio na nekoliko načina. U srednjem veku, karolinška minuskula bila je najvažnija varijacija latinskog pisma. Iz nje su se razvile dve grane: gotička koja se upotrebljavala u Nemačkoj i italijansko-antičko-latinska koja se i danas upotrebljava. (U Irskoj se upotrebljava i posebni irski tip.)

Neke nacije Evrope su i prije toga razvile svoja vlastita pisma, npr. Germani su upotrebljavali rune (3. do 17. st.).

Jezici po evropskim državama :

1. Albanija (7; ukupno 7): gegijski jezik (1,800.000; 2007), toskijski jezik (2,900.000; 1989), vlaški romski (60.000; 1991), makedorumunski (10.000; Salminen 1993), srpski (297.000; 2007).), makedonski (150.000), grčki (60.000; 1989)

2. Andora (3; ukupno 5): katalonski (31.000; 1990), francuski (2.400; 1986), španski (24.600; 1986).

3. Austrija (9; ukupno 20),

4. Belgija (10; ukupno 29),

5. Belorusija (2; ukupno 11),

Bosna i Hercegovina (4; ukupno 8),

Bugarska (11; ukupno 16),

Crna Gora (4; ukupno 4),

Češka (10; ukupno 20),

Danska (7; ukupno 13),

Estonija (2; ukupno 18),

Finska (12; ukupno 23),

Francuska (23; ukupno 62),

Gibraltar (2; ukupno 3),

Grčka (14; ukupno 24),

Hrvatska (7; ukupno 22),

Irska (5; ukupno 5),

Island (2; ukupno 2),

Italija (33; ukupno 42),

Kosovo (albanski, srpskohrvatski, turski, romski)

Latvija (5; ukupno 13),

Lihtenštajn (3; ukupno 4),

Litvanija (4; ukupno 12),

Luksemburg (3; ukupno 6),

Mađarska (9; ukupno 17),

Makedonija (9; ukupno 10),

Malta (4; ukupno 4),

Moldavija (5; ukupno 13),

Nizozemska (15; ukupno 38),

Norveška (10; ukupno 20),

Nemačka (27; ukupno 69),

Poljska (14; ukupno 20),

Portugalija (8; ukupno 9),

Rumunjska (15; ukupno 23),

Rusija (evropska Rusija 60, za dva je nepoznat broj govornika; cijela Rusija 100; ukupno 123),

San Marino (2; ukupno 2),

Slovačka (10; ukupno 13),

Slovenija (4; ukupno 10),

Srbija (14; ukupno 21),

Španija (14; ukupno 21),

Švedska (12; ukupno 30),

Švajcarska (12; ukupno 26),

Turska (evropska Turska 12, za jedan nije poznat nijedan govornika; cijela Turska 34, ukupno 45),

Ujedinjeno Kraljevstvo (12; ukupno 56),

Ukrajina (13; ukupno 42),

Vatikan (1; ukupno 1): italijanski; jedan je izumro: latinski.